img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Vakcinacija: Odbojnost i strah dolaze od lažnih vesti

30. април 2023, 13:07 I.Đ.
Foto: Sven Hoppe/dpa via AP
SAD su jedan od osnivača SZO i jedan od najvećih finansijera
Copied

Svetska zdravstvena organizacija i imunolozi složni su u oceni da odbojnost jednog broja ljudi dolazi od neupućenosti u samu tematiku vakcinacije. Zbog toga je, kako ističu, važno preneti im prave informacije i rezultate zasnovane na nauci i dokazima

Strah od vakcina, u najvećem broju slučajeva, rezultat je lažnih vesti i definformacija, ali i zloupotreba u političke svrhe, što se najbolje pokazalo kada se pojavio virus korona, rekao je FoNetu imunolog Dragoslav Popović.

“Skepsa je rezultat više faktora, tu je strah od ‘onečišćenja krvi’, strah od novog, strah od infertiliteta, do straha od igle i injekcije. Svi ti strahovi su iz nekog domena iracionalnog i potiskuju ono što bi bilo racionalno, a to je strah od bolesti od kojih vas vakcine štite”, objasnio je Popović. Prema njegovim rečima, korona je donela nezapamćenu buku u javni prostor i eksploziju lažnih vesti i dezinformacija o vakcinama, virusima i bolesti. “Dobili smo infodemiju, koja je sada veći problem nego pandemija virusom korona koja je na zalasku. Tokom pandemije je ogoljen princip zlouporebe vakcina u političke svrhe”, ukazao je Popović.

On je podsetio na polarizaciju u Americi u vezi sa vakcinama, koja se prenela na ceo svet, napominjući da je „Robert Kenedi, koji je bio vodeći antivakser, danas kandidat u predsedničkoj trci“.

Više ne spominje vakcine, ali mu je narativ koji je širio oko vakcina samo poslužio da se promoviše sebe, ocenio je Popović.

Kako je predočio, i u Srbiji je bilo političkih partija koje su na izbore izlazile sa antivakserskim stavovima upakovanim u borbu za slobodu mišljenja i odlučivanja.

“Setimo se da smo se mesecima odlučivali za vakcine prema stavu zemalja proizvođača o rezoluciji 1244 – ‘hoću rusku i kinesku vakcinu, a neću zapadne’. To je sve deo manipulacije, ali i opasne igre sa zdravljem ljudi, koja ne sme da se dopušta”, poručio je Popović.

Da su definformacije uzrok nepoverenja u vakcine smatra i direktor Kancelarije Svetske zdravstvene organizacije za Srbiju Fabio Skano, ali napominje da se ljudi ne plaše vakcine, već da imaju pitanja i brige u vezi sa njom.

Zbog toga je važno da im budu pruženi odgovori zasnovani na nauci i informacije zasnovane na dokazima, naglasio je Skano, koji smatra da je ključno ljudima dati prave, istinite informacije da bi mogli da naprave dobar izbor.

“Kovid je mnogo toga promenio, ta nova bolest donela je mnogo nesigurnosti“, ukazao je on i potvrdio da je bilo mnogo netačnih i polutačnih informacija. Zato je bilo bitno da se primeni naučni pristup, koji podrazumeva da se saslušaju brige ljudi i da se na njih odgovori relevantnim i tačnim informacijama, istakao je Skano.

Prema istraživanjima Svetske zdravstvene organizacije, na koja se pozvao, ljudi veruju zdravstvenim radnicima i zato je važno da im se omogući pristup tačnim informacijama, kako bi mogli da ih prenesu pacijentima. Da je važno uticati na ljude posredstvom zdravstvenih radnika smatra i rukovoditeljka programa za rani razvoj UNICEF Jelena Zajeganović Jakovljević, koja je, govoreći o vakcinaciji dece iz obaveznog programa, ocenila da se ne može reći da se ljudi plaše vakcina, jer njih 80 ili 90 odsto, u zavisnosti od vakcine i uzrasta, vakciniše svoju decu.

Kako je rekla, “kod onih petnaestak odsto koji oklevaju, postoje brojni razlozi, a jedan od njih može biti i strah – najpre od nečega što su čuli ili pročitali iz naučno nezasnovanih izvora”.

Prema njenom iskustvu, retko se ko od roditelja plaši stvarnih neželjenih efekata vakcine, jer su oni ili veoma blagi i brzo prolaze (kao što je crvenilo na ubodu i niska temperatura) ili veoma retki (kao što je, na primer, alergijska reakcija). Zbog toga, roditeljima moraju biti dostupne tačne i naučno zasnovane informacije još kada planiraju roditeljstvo i na putu kvalitetne brige o detetu, naglasila je Zajeganović Jakovljević.

Ona smatra da će “najbolja informacija doći od osobe od poverenja, a to za većinu roditelja, u oblasti zdravlja, predstavlja pedijatar”. Zato UNICEF, zajedno sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut, sprovodi kampanju čiji je cilj da informiše ljude o značaju vakcinacije.

To uključuje i izradu odgovarajućih smernica, kao i treninge za zdravstvene radnike, pedijatre, patronažne i pedijatrijske sestre i romske zdravstvene medijatorke, kao i sve druge koji su u svakodnevnom kontaktu sa roditeljima.

I.Đ./FoNet

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

dragoslav popović SZO Vakcinacija antivakseri Svetska zdravstvena organizacija Lažne vesti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure