img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Jubilej

Kako da počnem sastav o jeseni

15. mart 2023, 19:33 Sonja Ćirić
foto: gordan jović
ŠTA DECI TREBA: Ekipa "Plave ptice“
Copied

Plava ptica je najdugovečniji serijal Redakcije dečjeg programa RTS-a. Njena tristota premijerna epizoda povod je za priču o deci i televizijskom programu, i ostalom s tim u vezi

Ove subote emitovana je 300. premijerna epizoda Plave ptice, najdugovečnijeg serijala za decu u istoriji Redakcije dečjeg programa RTS-a. Njen inicijator je bio Timoti Bajford.

Plava ptica je igrani program o dogodovštinama stanovnika jednog dvorišta: Borki i Osmanu i njihovih dosadnih komšija – Gospođe Ž (koja zna sve od A do Ž ili Š – zar je bitno) i gospodina Dž, koji deli informacije za Dž. Odnosi među njima su često jako komični, ali su zasoljeni i ljutnjom, i svađom, i ljubavlju, kreirani tako sa jedinim ciljem – da se deci neprimetno da primer kako se rešavaju situacije, konflikti, ali kako se i miri, i prašta, i ludo zabavlja.

“Inicijalna ideja je bila da Plava ptica bude emisija uživo i da bude bazirana na komunikaciji sa gledaocima. Međutim, to se nikada nije dogodilo”, kaže Jelena Popadić Sumić, urednica i scenaristkinja serije, inače odgovorna urednica Redakcije dečjeg programa. Za dvanaest i po godina, serijal se menjao “ali suština inicijalne ideje je ostala: iako nemamo kontakt uživo, imamo vrlo bogatu, stabilnu i živu komunikaciju sa decom, koja nam šalju neverovatno mnogo pisama, mejlova i poruka. Ima tu svega zanimljivog, od molbe da Plava ptica pomogne malom gledaocu da počne sastav o jeseni, želje da vidi površinu Meseca, do toga da traže da se peva o državama za koje mi nismo ni čuli, kao što su Tuvalu ili Nauru”.

Moglo bi se reći da su deca ravnopravni autori Plave ptice. Jelena Sumić Popadić kaže da u tim pismima nalaze velike teme, kojih se njihovi pošiljaoci dotaknu samo usput. “I zato smo nedavno radili epizodu o razvodu roditelja, iz perspektive deteta: zbog sukoba između Borke i Gospođe Ž, Osman biva primoran kojoj će se prikloniti. Ni kriv, ni dužan, sve vreme je žrtva njihove nakaradne komunikacije i sve vreme pratimo njegovu vizuru priče. Jasna slika razvoda, naravno, propuštena kroz blago komični filter, koji malo relaksira situaciju, ali je nimalo ne relativizuje. I rasplet se ne odnosi na osećanja deteta i njegov način ophođenja u toj situaciji: dotakli smo se griže savesti deteta koje je stavljeno u situaciju da se prikloni jednom roditelju, emocionalnim ucenama kroz koje prolaze i tako dalje. Osmanovo ponašanje je primer kome može da teži dete koje je u toj situaciji. A za dete koje nije, to je samo jedan od šašavih sukoba između Borčice i Gospođe Ž. Doticali smo se i slepog verovanja horoskopima, neumerene želje za poznatošću, opsednutosti mobilnim telefonima i ekranima, patriotizma, nacionalnog šovinizma i ostalih ozbiljnih tema i situacija.”

Pitanje šta deci treba, podrazumeva i pitanje da li poštujemo i sledimo baš to što njima treba ili im to namećemo. Jelena Sumić Popadić smatra da je “to ogromna tema, trenutno vrlo aktuelna i u procesu reforme sistemskog obrzovanja, a najviše se odnosi na vrtiće: da li dete pustiti da samo bira ili mu nametati igre? Usled prirodnog manjka iskustva i znanja, kod deteta potreba nije direktno otelotvorena u želji, te je želju nekada teško odvojiti od hira. Poštovanje dečjih želja je poželjan pristup, ali kada pređe u karikaturu, on postaje štetan za sve, pre svega za dete. Usmerenje umesto nametanja, a promišljena i umerena ograničenja se zovu vaspitavanje. Analogno tome, program za decu treba i mora da prati dečje želje jer u suprotnom nećemo dopreti do njih. Naš posao je da tražimo način kako da privolimo dete da ostane uz televizor kako bismo uspeli da mu kažemo to što želimo”.

foto: gordan jović
USMERENJE UMESTO NAMETANJA: Jelena Sumić Popadić


Jelena Sumić Popadić smatra da je “televizijski program tu da dete zabavi i kroz zabavu ga nešto nauči, ali tiho, neprimetno, kao da neće. Dete nema iskustva, znanja i dovoljno velik fond reči, pa komunikacija sa njim mora da bude prilagođena tome. Ne sme se zaboraviti da je dete čovek, vredan punog poštovanja baš kao i odrasla osoba. Deca moraju da osete da ih poštujemo, da smo im prijatelji, da ih ne tretiramo kao inferiorne. Da smo tim! Danas se proces dolaženja do informacije svodi ‘na klik’, to im ne treba, treba im podrška da misle, putokazi da reše životno velike teme; kao kakve alate, kad usvoje dobar alat, sve će sami rešavati, ja čvrsto verujem u njih”.

Na RTS-u se nedovoljno govori o običnom detetu, a na ostalim kanalima nimalo. Jelena Sumić Popadić ocenjuje da je “slika deteta romantizovana kako bi bila primer kako se treba ponašati. Likovi te i takve dece uglavnom ne postoje ni sada, niti su ikad postojali. Sa druge strane, ako se negde i pojavi autentično dete, to je uglavnom dete koje je postiglo neke izvanredne rezultate. Naravno da i ta deca zaslužuju da budu vidljiva. Ali, gledaoci zaslužuju da u programu za decu vide nekoga ko je njima sličan”.

Ciklus “Mali zimski bioskop”, u kome su subotom emitovana po dva kratka filma za decu iz Evrope i dela Azije, bio je “jako dobar primer kako dete treba da bude tretirano u televizijskom sadržaju. To je dete u situaciji, tretirano bez intencije da se gledalac prevaspitava, ali sa dobrim primerom i problematizovanjem velikih tema”, kaže Jelena Sumić Popadić.

Šta se sad očekuje od Redakcije dečjeg programa? Da li da vrati nekadašnji sjaj, iz vremena bez interneta u kome je televizija bila jedini izvor i saznavanja i zabave? “Redakcija dečjeg programa nikada više neće imati status koji je imala nekada. Okolnosti su toliko različite da ne postoji tačka preseka između ondašnjeg i današnjeg trenutka. Državna strategija vezana za rad sa decom i za decu bila je daleko naprednija i osmišljenija za onaj trenutak, nego ova sada za današnji. Dalje, RTS je tada bila jedina televizija, pa nije bilo ove besmislene i destruktivne trke za gledanost. Moramo da imamo na umu da program za odrasle u startu ima prednost jer je naše gledalište naprosto malo – dece u Srbiji ima koliko ima. Program za decu je imao prajmtajmove: kroz moje detinjstvo u toku prepodneva su se emitovale emisije, a popodne su bile reprize – za sve one koji su prepodne bili u školi. To je sada potpuno nezamislivo! Deca su danas preplavljena školskim i vannastavnim ativnostima, sadržajima sa tematskih kanala, Jutjuba… sve je dostupno i program za decu, a mi smo jedini koji ga proizvodimo u državi, samo je jedan od sadržaja koji deca mogu da izaberu.”

Najzanimljive od svega je, kaže Jelena Sumić Popadić, da je termin aktuelne Dečje redakcije subotom u podne uvek u pedeset najgledanijih programa. Osim Plave ptice, u tom terminu emituju i NTC kviz i Mali zimski bioskop, a njihov dugometražni film Pismo za Deda Mraza sa preko 750 000 pregleda na youtube-u i je jedan od najgledanijih od svih RTS-ovih sadržaja.

O neminovnoj temi, budžetu, Jelena Sumić Popadić kaže da joj je zlo da priča i navodi konkretan primer. “Otkupili smo scenario za seriju Dom za domišljatu decu Uroša Petrovića još pre nekoliko godina i procenjeni budžet za njenu realizaciju je 50% veći od godišnjeg budžeta redakcije. Program za decu nije profitabilan, on ima velika ograničenja kada su sponzorstva u pitanju i sada je valjda jasno zašto mi jer zlo kad treba da pričam o tome.”

Jubilej Plave ptice, pomenuta 300. premijerna epizoda je snažan vetar u leđa. U njenoj glumačkoj ekipi su Borka Tomović, Osman Ahmed, Andrijana Oliverić, Marija Medenica i Miroslav Petrović. Osim Jelene Sumić Popadić, urednica i scenaristkinja serije je i Dunja Petrović, reditelj je Miodrag Kolarić, scenografkinje su Tanja Ivanović i Mira Andrejević, kostimografkinja je Aleksandra Stošić Krstović, kompozitor Dragoljub Ilić, muzički urednik Dobrosav Predić, dizajner zvuka Srđan Filipović i montažerka Nada Dodig Zildžić.

Inače, Redakcija dečjeg programa ima tri urednika, uključujući Jelenu Sumić Popadić. Nekada je imala 13. Zato nastoji da, kaže, pridobije stvaraoce za decu – i afirmisane i mlade, i da poveže redakciju sa institucijama, poput dečjih kulturnih centara. “Na tom putu moramo zajedno da realizujemo nove projekte, a onda da se izborimo za vidljivost u programskoj šemi. I onda će doći jedan trenutak u kome program za decu neće biti incident u programu, već standard. To je moj cilj. Nisam nimalo nesvesna dužine tog puta, nisam nesvesna ni broja prepreka na njemu, ali trudim se da tražim način da ih pređem, a ne izgovore zašto je to nemoguće.”

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Veštačka inteligencija

Industrija veštačke inteligencije

28.april 2026. Uroš Mitrović

Ilon Mask protiv Sema Altmana: Sudski rat za dušu veštačke inteligencije

Sukob bivših saradnika oko milijardi dolara i budućnosti OpenAI-ja seli se u sudnicu. Da li je vizija o neprofitnoj tehnologiji bila samo varka

Pompeja

28.april 2026. N.R.

Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja

Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana

Maraton u Londonu

Maraton u Londonu

27.april 2026. N. M.

Naučnici predviđali tek za 50 godina: Kako je Kenijac uspeo da obori neverovatan rekord

Kenijski atletičar Sebastijan Save ispisao je istoriju na 46. Londonskom maratonu, postavši prvi čovek koji je zvaničnu maratonsku trku završio za manje od dva sata. Naučnici su tvrdili da ovaj rezultat nije dostižan još 50 godina

Deveta titula u nizu za Crvenu zvezdu

Fudbal

27.april 2026. N. M.

Neprikosnovena Crvena zvezda: Deveta šampionska titula zaredom

Crvena zvezda je na stadionu „Rajko Mitić“ ubedljivo pobedila Partizan sa 3:0 i tako obezbedila 37. titulu šampiona Srbije, devetu u nizu

KK Partizan

Partizan

23.april 2026. Dušan Mihajilović

Životopis jednog kluba: Sve je to Partizan

Monografija „Prvih 80 godina“ posvećena košarkaškom klubu Partizan je nešto između enciklopedije i bildungsromana. Tu se ni od čega ne beži, pa ni od trauma. A posao je bio veliki – pobrojati samo te utakmice…

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure