
Fudbal
Trener Radničkog Mladen Žižović preminuo tokom utakmice u Lučanima
U 22. minutu susreta između Mladosti i Radničkog došlo je do tragedije – trener gostiju Mladen Žižović kolabirao je pored terena i preminuo uprkos pokušajima reanimacije
foto: gordan jović
Plava ptica je najdugovečniji serijal Redakcije dečjeg programa RTS-a. Njena tristota premijerna epizoda povod je za priču o deci i televizijskom programu, i ostalom s tim u vezi
Ove subote emitovana je 300. premijerna epizoda Plave ptice, najdugovečnijeg serijala za decu u istoriji Redakcije dečjeg programa RTS-a. Njen inicijator je bio Timoti Bajford.
Plava ptica je igrani program o dogodovštinama stanovnika jednog dvorišta: Borki i Osmanu i njihovih dosadnih komšija – Gospođe Ž (koja zna sve od A do Ž ili Š – zar je bitno) i gospodina Dž, koji deli informacije za Dž. Odnosi među njima su često jako komični, ali su zasoljeni i ljutnjom, i svađom, i ljubavlju, kreirani tako sa jedinim ciljem – da se deci neprimetno da primer kako se rešavaju situacije, konflikti, ali kako se i miri, i prašta, i ludo zabavlja.
“Inicijalna ideja je bila da Plava ptica bude emisija uživo i da bude bazirana na komunikaciji sa gledaocima. Međutim, to se nikada nije dogodilo”, kaže Jelena Popadić Sumić, urednica i scenaristkinja serije, inače odgovorna urednica Redakcije dečjeg programa. Za dvanaest i po godina, serijal se menjao “ali suština inicijalne ideje je ostala: iako nemamo kontakt uživo, imamo vrlo bogatu, stabilnu i živu komunikaciju sa decom, koja nam šalju neverovatno mnogo pisama, mejlova i poruka. Ima tu svega zanimljivog, od molbe da Plava ptica pomogne malom gledaocu da počne sastav o jeseni, želje da vidi površinu Meseca, do toga da traže da se peva o državama za koje mi nismo ni čuli, kao što su Tuvalu ili Nauru”.
Moglo bi se reći da su deca ravnopravni autori Plave ptice. Jelena Sumić Popadić kaže da u tim pismima nalaze velike teme, kojih se njihovi pošiljaoci dotaknu samo usput. “I zato smo nedavno radili epizodu o razvodu roditelja, iz perspektive deteta: zbog sukoba između Borke i Gospođe Ž, Osman biva primoran kojoj će se prikloniti. Ni kriv, ni dužan, sve vreme je žrtva njihove nakaradne komunikacije i sve vreme pratimo njegovu vizuru priče. Jasna slika razvoda, naravno, propuštena kroz blago komični filter, koji malo relaksira situaciju, ali je nimalo ne relativizuje. I rasplet se ne odnosi na osećanja deteta i njegov način ophođenja u toj situaciji: dotakli smo se griže savesti deteta koje je stavljeno u situaciju da se prikloni jednom roditelju, emocionalnim ucenama kroz koje prolaze i tako dalje. Osmanovo ponašanje je primer kome može da teži dete koje je u toj situaciji. A za dete koje nije, to je samo jedan od šašavih sukoba između Borčice i Gospođe Ž. Doticali smo se i slepog verovanja horoskopima, neumerene želje za poznatošću, opsednutosti mobilnim telefonima i ekranima, patriotizma, nacionalnog šovinizma i ostalih ozbiljnih tema i situacija.”
Pitanje šta deci treba, podrazumeva i pitanje da li poštujemo i sledimo baš to što njima treba ili im to namećemo. Jelena Sumić Popadić smatra da je “to ogromna tema, trenutno vrlo aktuelna i u procesu reforme sistemskog obrzovanja, a najviše se odnosi na vrtiće: da li dete pustiti da samo bira ili mu nametati igre? Usled prirodnog manjka iskustva i znanja, kod deteta potreba nije direktno otelotvorena u želji, te je želju nekada teško odvojiti od hira. Poštovanje dečjih želja je poželjan pristup, ali kada pređe u karikaturu, on postaje štetan za sve, pre svega za dete. Usmerenje umesto nametanja, a promišljena i umerena ograničenja se zovu vaspitavanje. Analogno tome, program za decu treba i mora da prati dečje želje jer u suprotnom nećemo dopreti do njih. Naš posao je da tražimo način kako da privolimo dete da ostane uz televizor kako bismo uspeli da mu kažemo to što želimo”.


U 22. minutu susreta između Mladosti i Radničkog došlo je do tragedije – trener gostiju Mladen Žižović kolabirao je pored terena i preminuo uprkos pokušajima reanimacije

Košarkaška sezona samo što je počela, a evroligaški klubovi se suočavaju sa brojnim povredama. Za „Vreme" o razlozima govori čuveni kondicioni trener Vladimir Koprivica

Egzit je najavio globalnu turneju kojom počinje novo poglavlje svoje istorije. Nakon 25 godina u Novom Sadu, prvi međunarodni nastup biće u Istri, a zatim u Makedoniji, na Malti, u Egiptu, Mumbaju i Beogradu

Stotinu zagrebačkih osnosvnih škola zabranilo je učenicima upotrebu mobilnih telefona. Efekti su se pokazali veoma pozitivni. Kakvo je po tom pitanju stanje u Srbiji

Na graničnom prelazu Tompa-Kelebija danas počinje da se primenjuje novi sistem za ulazak u zonu Šengena EES
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve