img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pozorište

Bez teze, ali ne bez veze

08. februar 2023, 20:19 Marina Milivojević Mađarev
foto: aba miku
Copied

Arijel Dorfman: Smrt i devojka; režija Nikola Ljuca; Bitef teatar

Smrt i devojka je komad Arijela Dorfmana koji ima elemente trilera, političke i moralne drame. U zemlji koja se netom oslobodila diktature, supruga uglednog advokata za pitanja ljudskih prava, inače i sama bivša aktivistkinja, zarobljava u svojoj kući čoveka koga je njen muž slučajno sreo. Ona je ubeđena da je njen zarobljenik doktor koji ju je strašno mučio u istražnom zatvoru u vreme diktature. Glavna dramaturška vrednost komada je u tome što do kraja sve opcije ostaju otvorene što publiku tera da u sebi neprekidno postavlja pitanja kao što su: da li žrtva ima pravo na osvetu, u čemu je suštinska razlika između osvete i zadovoljenja pravde, može li pravosudni sistem da se izbori za pojedinačnu pravdu, da li kažnjavanje zločinca može doneti mir društvu i žrtvi, može li demokratski sistem da okonča nasilje koje je otpočelo tokom diktature… Sve su ovo pitanja koja su, čini se, danas još aktuelnija nego te 1991. godine kada je komad imao praizvedbu u Rojal Kortu. Komad je nakon praizvedbe doživeo veliki međunarodni uspeh. Na osnovu ove drame Roman Polanski je snimio istoimeni film 1994. godine koji je takođe doživeo uspeh. To nije nikakvo čudo: tema je postavljena problemski i duboko je savremena, karakteri su uverljivi, zaplet je uzbudljiv.

Reditelj Nikola Ljuca komad Arijela Dorfmana režira čisto i jasno sa fokusom na ono što jeste zaista bitno u ovoj vrsti komada, a to je glumačka igra. U premijernoj podeli je doktora igrao Miloš Timotijević, njega je zatim zamenio glumac Aleksandar Đurica. Ne znamo kako je predstava izgledala sa Milošem Timotijevićem, ali moramo reći da je Đurica odlična podela za lik doktora. To tvrdimo zato što u zapletu sve ukazuje da lekar možda jeste to za šta ga glavna junakinja optužuje. Međutim, glumac koji igra lekara mora da brani nevinost svog lika, jer ako to ne radi predstava vrlo lako može da sklizne u uprizorenje komada teze, što nikako nije bila ideja pisca. Đurica ima taj dar da dobro i uverljivo igra nevine i dobrodušne likove koji lako mogu postati i žrtve. Taj njegov glumački pristup ovde se jako dobro uklopio jer Aleksandar Đurica uspeva da nas navede da razmislimo o tome da li je njegov lik možda ipak nevino optužen. Kada bismo mu za mrvu manje verovali, čitava dramaturgija predstave bi se srušila i postala predstava sa tezom.

foto: aba miku
…

Milan Marić igra advokata za ljudska prava i supruga. Ovaj lik se nalazi u klasičnoj dramskoj situaciji sukoba između dužnosti i emocija. S jedne strane, on kao advokat mora da oslobodi čoveka koga je njegova supruga na svoju ruku uhapsila, a sa druge strane on svoju suprugu voli i želi da joj pomogne da izađe iz košmara u kome godinama živi. Tu dilemu, ili dramu svog lika Milan Marić uspešno igra tako što sa puno energije, elana i autoriteta brani čas jednu poziciju, čas drugu, ostavljajući nam da izvedemo zaključak koliko mu je zapravo teško. Preko njega mi u publici i sami sebi postavljamo pitanje da li je pravosudni sistem u biti spor, neefikasan, i da li zbog toga pravosuđe radi u korist dželata iako se izdaje za zaštitnika žrtve. Kroz svoje odlučne geste Milan Marić nam je još jednom u ovoj sezoni (posle uloge Edipa u Caru Edipu u JDP-u) pokazao da ume da igra muškarce od autoriteta.

Najnezahvalniju ulogu je imala Tamara Krcunović koja je igrala suprugu i žrtvu. Težina njene uloge sastoji se u tome što treba da igra osobu koja je povremeno nervno labilna i trajno obeležena nasiljem koje je preživela. Igrati ludilo je jedan od najvećih glumačkih izazova, a igrati osobu koja možda jeste, a možda i nije luda je izrazito teško. Dodatni izazov je u tome što ona treba da stvori i osećanje napetosti kod publike jer u ruci drži revolver koji u svakom trenutku može da opali. Dakle, publika gledajući nju treba da oseti napetost ukupne situacije i da razmišlja o tome da li je ona luda, da li je u pravu, da li će da puca… Tamara Krcunović je nastojala da unutarnji grč njene junakinje prikaže i grčem na licu i svoju ulogu je odigrala sasvim korektno.

Scenograf Zoran Petrov i reditelj Nikola Ljuca su imali ideju da čitav prostor organizuju skoro naturalistički. Glumce je stavio u providnu kocku u koju su uklopljeni elementi koji sugerišu kuhinju u vikendici. Publika treba da stekne utisak da “viri” u živote junaka. No, ta kocka od pleksiglasa nam je povremeno smetala da dobro vidimo reakcije glumaca, a nismo stekli ni utisak da je to nekakav stvaran prostor već više nekakav scenografski koncept koji je pretežak i suviše kabast za ovaj po formi mali komad sa tri lica. S druge strane, kostim Selene Orb je bio sasvim funkcionalan i na mestu.

Ipak, treba naglasiti da sve ovo ne remeti naše zadovoljstvo dok gledamo predstavu u Bitef teatru. Predstava ima dobar ritam, Đurica i Marić su veoma ubedljivi, priča komada je nešto što nas se itekako tiče. Oko nas je i dalje puno žrtava koje nisu dobile svoju pravdu, puno je nerazjašnjenih zlodela uz osećanje da sistemu ili nije bitno ili ne zna kako da sa tom spregom novca, tajnih službi i kriminala izađe na kraj. Predstava Bitef teatra Smrt i devojka govori o nama bez ukazivanja prstom na ovog ili onoga. Ili još direktnije, predstava pokazuje prstom na nas same terajući nas da preispitamo sopstvene stavove o pitanju žrtava, dželata i aktivnog (ne)činjenja da se krivci privedu pravdi, a žrtve da dobiju zadovoljenje. Predstava se završava efektnom i veoma aktuelnom poentom. Muž i žena se preoblače u svečane toalete. Oni kao da najavljuju novo, pravednije doba, ali baš kada treba da se izgovori ključna rečenica svetlo se gasi na rez. Hoće li počinioci zlodela ikada biti kažnjeni?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

12.septembar 2026. S.Ć.

Film Jasmile Žbanić je dobar za MoMu, ali ne i za direktorku Muzeja Jugoslavije

Bez obrazloženja, Gordana Vujović v.d. direktorka Muzeja Jugoslavije otkazala je prikazivanje filma Jasmile Žbanić „Blum – Gospodari svoje budućnosti“ na programu Leto u Muzeyu

59. Bitef

12.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sutra počinje Bitef, karata ima

Od 13. do 20. septembra biće odigrano sedam predstava Bitefa. Rasprodate su karte za rusku, gruzijsku i tursku predstavu, a za ostale nisu

Ekspo 2027

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Sukob Ekspa i Ministarstva kulture zbog konkursa za kulturno stvaralaštvo

Ministar kulture Nikola Selaković zapretio je da će oboriti konkurs Ekspa za kulturno stvaralaštvo ukoliko podršku ne dobiju kandidati koje favorizuje Ministarstvo, tvrdi izvor „Vremena“ blizak jednom članu komisije, što je zakočilo objavljivanje rezultata konkursa

ne:Bitef

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Tim ne:Bitefa: Naš gerilski poduhvat je izvan dometa vlasti

Dužnost bitefovske zajednice je da kroz ne:Bitef pruži otpor kidnapovanju zvaničnog festivala, kažu u timu koji 20. septembra organizuje ne:Bitef sa gostima i temama koje smo navikli da viđamo na Bitefu

Srpski Oskar

11.septembar 2026. Sonja Ćirić

Zašto FCS nije objavio da je film „Izlet“ srpski kandidat za Oskara

Filmski centar Srbije je objavio, pa povukao vest da je film Izlet Nenada Pavlovića srpski kandidat za nagradu Oskar. Posle niza godina, nije izabran film koji priča o teškoj istoriji Srbije

Komentar
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Vučić sam protiv svih, ali stvarno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure