img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Femicid i samoubistvo ubice: Pokušaji šekspirizacije zločina

20. новембар 2022, 16:40 Jovana Gligorijević
Foto: Ana Batrićević
Copied

Kada žrtva ne dobije priliku da napravi izbor da li će živeti ili ne, to nije tragedija, u tome nema ničeg šekspirovskog – to je prosto zločin. Ako se već prave paralele sa velikim književnim delima, što neki čine kada samoubistvo počini neko ko je prethodno ubio ženu, moramo biti precizni: Romeo nije ubio Juliju, ni obrnuto

U danima kada nastaje ovaj tekst, tabloidi u Srbiji i regionu besomučno izveštavaju o slučaju ratnog veterana iz Tuzle koji je ubio suprugu, a potom i sebe. Po ko zna koji put, prave istu grešku: slučaj nazivaju tragedijom, ističu da je ubica-samoubica bio nosilac značke Zlatni ljiljan, koja se dodeljuje vojnicima i oficirima za doprinos u oružanim dejstvima Armije BiH tokom rata 1992-1995.

Način na koji bosanskohercegovački tabloidi izveštavaju o ovom slučaju neodoljivo podseća na boljke od kojih su se srpski mediji donekle izlečili. U Srbiji se zaista sve ređe dešava da mediji romantizuju femicid koji je praćen samoubistvom počinioca.

Slušaj Pajčin-Kapisoda

No, put do toga bio je dug i mučan. Slučaj koji je najviše medijski obrađivan sigurno je ubistvo pevačice Ksenije Pajčin u martu 2010. Nju je vatrenim oružjem ubio emotivni partner Filip Kapisoda, koji je potom i sam izvršio samoubistvo. U danima i nedeljama koje su usledile, mediji su pisali o paru Pajčin-Kapisoda kao o “Romeu i Juliji”, naslovi su sadržali fraze poput “tragičan kraj velike ljubavi”, a bilo je medijskih spekulacija da će biti – zajedno sahranjeni.

Ovo poslednje “prelilo je čašu”: reagovali su porodica Pajčin i brojne ženske organizacije, naglašavajući da je u ovom slučaju jasno ko je ubica, a ko žrtva i da to što se ubica i sam ubio ne menja ništa, kada je reč o njegovoj odgovornosti. Ksenija Pajčin nije imala priliku da napravi izbor da li će živeti ili ne, dok Kapisoda jeste.

I tu treba i mora da bude kraj svakom narativu koji fenomen femicida i samoubistva pokušava da predstavi tragično šekspirovski. Jer, ako pravimo paralele sa velikim književnim delima, moramo biti precizni: i Romeo i Julija počinili su samoubistvo, maltene nezavisno jedno od drugog.

„Volim je i tako mrtvu, hladnu i zgrčenu“

U novembru 2012. Darijan Musić ubio je u Novom Sadu svoju devojku Vladislavu Červenko. Musić se nije ubio, danima je bežao od policije, ostavljajući na svom Fejsbuk profilu kilometarske postove u kojima se obraćao direktno mrtvoj Vladislavi, patetično izjavljujući ljubav i preteći samoubistvom. ”Volim je i tako mrtvu, hladnu i zgrčenu. Voleću je zauvek više od sebe i svega! Voli i ona mene i dalje, mi smo nešto posebno. Ali jbg bog je opet imao us*an plan za mene… Mrzite me, imate i razlog, ja ću je opet voleti!!! Saučešće porodici, nisam hteo jbg, izjednačiću sad. Prenesite saučešće mojoj mami”, napisao je Musić nakon što je, prema nalazima sudskih veštaka Vladislavi naneo više od 60 povreda rukama, nogama, metalnom šipkom i nožem.

Zvaničan uzrok smrti Vladislave Červenko bila je povreda jetre izazvana višestrukim udarcima. Musić se nije ubio, uhapšen je i osuđen, ali je način na koji su mediji direktno prenosili njegove postove na Fejsbuku, kao i svirep način na koji je ubio Vladislavu, izazvao nedvojbenu osudu javnosti.

Nezapamćeno medijsko posrnuće

To, međutim, nije bio slučaj sa Stelom Gudelj (26), studentkinjom medicine koju je 2013. zadavio bivši partner Aleksandar Šundić (23). I on je danima bežao od policije i ostavljao poruke kako se neće predati živ, ali se na kraju ipak predao. Međutim, medijsko posrnuće koje je pratilo ovaj slučaj nezapamćeno je čak i ovde, gde se do etike i saosećanja u medijima ne drži mnogo.

Gotovo svi mediji prenosili su izjave Aleksandrovih prijatelja koji su ga opisivali kao finog mladića “koji se zaljubio u laku devojku”, koja ga je “namerno pravila ljubomornim”, “bila starija od njega”, kako ga je “izludela”. Stela je, međutim, vezu sa Aleksandrom raskinula nekoliko meseci pre ubistva, a kada su pozvani na odgovornost za ono što rade, mediji koji su, bez preterivanja, branili Aleksandrov čin, tvrdili su da treba da se čuje i “druga strana”.

Podsećamo da kod femicida nema prve i druge strane, prva je ubijena, satrta i ućutkana.

Zlokobna statistika

U Srbiji, ali i u ostatku sveta, broj istraživanja na temu femicida praćenog samoubistvom počinioca gotovo da je jednocifren. U Srbiji se ovaj fenomen pominje u okviru istraživana femicida, dok su sociokulturološke studije ovog fenomena dostupne samo za Ganu, Izrael i još nekolicinu zemalja, koje su kulturološki teško uporedive sa Balkanom.

Neke podatke ipak imamo. U ovoj godini, do novembra se dogodilo 25 femicida, od toga osam samoubistava ubice i šest pokušaja samoubistava. U 2021. dogodilo se 26 femicida, od čega je pet praćeno samoubistavom ubice, dok je u 2020. od ukupno 29 femicida, 10 pratilo samoubistavo ubice.

U periodu od 2017. do 2020. godine, tri četvrtine učinilaca je nakon femicida pokušalo ili izvršilo samoubistvo, pokazuje publikacija “Analiza slučajeva femicida vatrenim oružjem” (UNDP, 2021). Od tri slučaja u kojima su učinioci nakon izvršenja femicida pokušali da ubiju i sebe, u jednom slučaju jedina informacija je bila da se učinilac nalazi u teškom stanju i da je životno ugrožen, za jednog učinioca nema daljih informacija, dok u trećem slučaju mediji navode da se učinilac oporavio i da mu je određen pritvor.

U slučajevima kada učinioci nisu izvršili samoubistvo (4 slučaja), institucionalni odgovor odmah po izvršenju femicida bio je hapšenje i zadržavanje učinioca na 48 sati, što je produženo na 30 dana. Samo u jednom slučaju došlo je do sudskog ishoda i, kako mediji navode, učinilac je osuđen na 10 godina zatvora (devet godina zbog ubistva i godinu dana zbog nedozvoljenog nošenja oružja). Ubistvo je iz teškog preinačeno u obično, a učinilac je do pravosnažnosti presude bio pušten na slobodu, pa su mediji izveštavali da žrtvina ćerka strahuje za svoju bezbednost budući da živi u blizini učinioca.

Pretnje samoubistvom kao obrazac

U dostupnoj literaturi pominje se i da su pretnje učinioca samoubistvom uočene kao obrazac zlostavljanja intimnih partnerki, naročito onda kada žrtva napusti nasilnika pa on koristi manipulativne pretnje samoubistvom kako bi povratio kontrolu nad njom (Burden, 2020). Ovo se ogleda u sledećim ponašanjima učinioca prema žrtvi: govori joj da je ona njegov razlog za život; preti joj da će se ubiti ako pokuša da ga napusti ili da se razvede; govori joj da nema zašto da živi ako mu se ona ne vrati ili ako ne ostane sa njim; preti samoubistvom kako bi je naterao da ,,dokaže“ svoju ljubav prema njemu radeći sve ono što on zahteva; nagoveštava da će žena biti kriva ako on završi mrtav (Burden, 2020).

Samoubistvo ubice je karakteristično je za muškarce ubice žena – samo 1 odsto ubistava intimnog partnera praćenog samoubistvom su slučajevi u kojima su žene ubile muškog partnera i izvršile samoubistvo (Mršević, 2013:63).

U stručnoj literaturi se samoubistvo posle izvršenja ubistva u okviru partnerskog odnosa naziva produženi suicid. Iako je ubistvo-samoubistvo poslednjih godina često zastupljeno, mali je broj studija koje proučavaju ovaj fenomen. Kao najčešći uzrok samoubistva ubice navode se depresija, patološka posesivnost i strah od gubitka partnerke (Mathews, 2005:20-21cit. prema Lacmanović, 2018:4; Mathews, 2008: 37), neuzvraćena ljubav, prevara, gubitak interesovanja i drugi problemi emocionalne prirode. Samoubistvo posle ubistva predstavlja erupciju neobuzdane agresije, koja potiče od neusklađenih emocija, prolongiranih stresova i formiranja anksioznosti visokog rizika, posebno između bračnih i vanbračnih partnera (Kovačević, Kecman, 2006:38).

Nijedna raspoloživa studija ne pominje  – izbegavanje odgovornosti. Taj motiv nekako bode oči i prvi nam je na pameti, ali je do egzaktnih dokaza veoma teško doći, jer nijedan ubica koji preživi pokušaj samoubistva neće u svojoj odbrani reći: pokušao sam da se ubijem da ne bih odgovarao za ubistvo.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Darijan Musić Femicid femicid i samoubistvo femicid pravosuđe femicid samoubistvo počinioca Filip Kapisoda istraživanje femicida izveštavanje medija femicid jovana gligorijević femicid koliko žena godišnje biva ubijeno u srbiji ksenija pajčin mediji i femicid pretnja samoubistvom Romeo i Julija femicid slučaj Dijane Hrkalović Stela Gudelj femicid studije o femicidu ubijanje žena ubistvo žena srbija Vladislava Červenko
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Povezane vesti

Društvo

20.октобар Jovana Gligorijević

Femicid i centri za socijalni rad: Slobodna procena na putu u grob

U leto 2017. Olga Lovrić i Maja Đorđević stradale su na isti način: ubili su ih bivši partneri ispred centara za socijalni rad. Maji Đorđević je bivši muž, pre nego što ju je ubio, bacio pred noge mrtvog sina. Dvogodišnju Petru B. iz Vršca otac je 4. oktobra 2022. udavio, a potom se ubio. Ovi zločini su posledica propusta centara za socijalni rad

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure