img
Loader
Beograd, -0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klimatske promene

SAD: Najgora suša u poslednjih 1200 godina

04. новембар 2022, 10:51 Ivona Simonović
Foto: Marion on Pixabay
Copied

Američki Zapad preživljava najgoru i najdužu sušu od 800. godine nove ere, otprilike od vremena kada je vladao Karlo Veliki, objavljeno je u časopisu „Nature Climate Change.“ Poslednja višedecenisjka suša u Americi dogodila tokom 1500-ih godina, ali nije bila ovako pogubna

Suša koja je u toku na zapadnom delu severnogameričkog kontinenta dovela je do pada nivoa jezera, rezervoara i reka u Kaliforniji na rekordno niske nivoe, što je prouzrokovalo veći broj šumskih požara, tvrde naučnici. Studija objavljena u časopisu Nature Climate Change oslanjala se na podatke dobijene preko prstenova na drveću i drvenih greda sačuvanih na arheološkim nalazištima Indijanaca. Slike presušenih jezera, pejsaža pogođenih šumskim požarima, praćenih snegom i zajednicama bez vode razotkrivaju posledice istorijske suše.

Zapadna strana Sjedinjenih Država iskusila je sušu veći deo protekle dve decenije, prema podacima američkog monitora za sušu. Prošle godine došlo je do nestašice vode na reci Kolorado, jednom od najvećih izvora života na zapadu SAD-a, što je pogodilo oko 40 miliona Amerikanaca. Svet se već zagrejao za oko 1,2 stepeni celzijusa otkako je počela industrijska era, a temperatura će nastaviti da raste osim ako vlade širom sveta ne porade na drastičnom smanjenju emisija, komentariše BBC.

Arizona traži spas u kišnici

U jeku kampanje Breda Lankastera, stručnjaka iz oblasti sakupljanja kišnice i vodoprivrede u Tuson, Arizona, je doneo nekoliko mera kako bi u potpunosti iskoristio kišnicu kao vrstu resursa. Godine 2008. doneta je uredba da novi komercijalni objekti navodnjavaju polovinu zemljišta korišćenjem sakupljne kišnice. Godine 2013. usvojena je „Politika zelenih ulica“ kojom se nalaže svim javno finansiranim projektima puteva da zahvate prvih pola inča (1,3 cm) kiše tokom padavina. A sa novijom inicijativom, „Infrastruktura zelenih kišnica“ 2020. godine, Tuson je počeo da naplaćuje malu sumu od stanovnika za račune za vodu kako bi se prikupljanjem oko 3 miliona dolara godišnje pružila podrška javnim projektima za prikupljanje kišnice, kao što je gradska „Iniicijativa za milion stabala“.

forest-g252e6865e_1920
Foto: PublicDomainImages on Pixabay

Lankaster, koji danas vodi konsultantsku firmu za permakulturu koja savetuje Tuson i klijente širom sveta, smatra da u tipičnoj godini mnogo više kiše padne na Tuson nego što svi njegovi građani troše u domaćinstvu u komunalnoj vodi. „Suludo je što još uvek trošimo toliko novca da donesemo vodu nižeg kvaliteta sa udaljenostiod 480 km, kada imamo ovu ogromnu količinu vode koja dolazi besplatno sa neba i koju možemo da koristimo kao primarni izvor,“ prenosi BBC.

Rendolf iz Babit centra za politiku zemljišta i vode Linkoln instituta za politiku zemljišta, ne veruje da samo skupljanje kišnice može da obezbedi vodu u meri kao što to čini sistem rezervoara. Ona kaže da to nije opcija za svaki grad doživljava nestašicu vode. Ali, kako klima postaje toplija i potražnja raste, ona misli da će “žetva“ kiše biti češća.

„Kamen gladi“ u Evropi

Kako prenosi N1, zbog najveće suše u Evropi u poslednjih pet vekova, rečna korita su sve praznija, a brodski transport otežan. Ovako drastičan stogodišnji minimum vodostaja reka doneo je velike štete. Agroekonomski analitičar Žarko Galetin kaže da prokopavanje korita Dunava kao rešenje zvuči neverovatno, ali da ćemo u budućnosti morati da se okrenemo alternativnim vidovima transporta, poput prevoza kamionom ili železnicom.

boats-g2482e0723_1920
Dunav / Foto: Anna Armbrust on Pixabay

Koridor Rajna-Dunav sa svojim kapilarnim putevima je stožer transporta u Evropi, a on trenutno ne funkcioniše. Problema ima i na donjem toku Dunava, pa su se tako, objašnjava Galetin, barže koje su prevozile srpsku robu ka rumunskoj luci Konstanca, čak i sa manjim tovarom zaglavile negde u Bugarskoj. Katastrofalna hidrološka situacija utiče na enrgetiku, pa srpske hidroelektrane tako danas proizvode za trećinu manje struje nego uobičajeno. U poslednjih deset godina, čak su sedam bile sušne, i svaki put se pokreće tema navodnjavanja, dok rezultati izostaju.

„Navodnjavanje je ozbiljan problem, treba mu prići stručno i ozbiljno. Nije to baš tako jednostavno, kada se svi vodni resursi balansiraju, ne možete pored svake njive zabosti štap i da vam voda curi“, kazao je Galetin i istakao da Srbija ima problem isuviše malih površina pod zalivnim sistemima.

Kako je „Vreme“ ovog avgusta pisalo u tekstu Kamen gladi, gnev i jara, u koritu reke Elbe izronila je vekovima stara poruka upozorenja iz 1616. godine, uklesana u kamen poznat kao “Hungersteine” ili “kamen gladi”, koja glasi: “Ako me vidiš, plači”. “Kamenje gladi” je, zapravo “hidrološki orijentir”, koji izviri samo kada je nivo vode veoma nizak, uz kratak zapis o posledicama velike suše: loša žetva, glad siromašnih ljudi.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

suša kalifornija struja suša šumski požari sve manje vode kišnica vodostaj rečni saobraćaj Vodostaj zagrevanje planete Klimatske promene sve manaje vode Suša tuson arizona suša suša u americi žarkogaletin istorijska suša suša evropa
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Hronika

09.фебруар 2026. I.M.

Inspektorima Milenkoviću i Mitiću smanjeno policijsko obezbeđenje uprkos pretnjama

Vrh policije doneo je odluku da smanji fizičko obezbeđenje inspektorima Slobodanu Milenkoviću i Dušanu Mitiću, koji su godinama unazad izloženi pretnjama nakon otkrivanja plantaže marihuane „Jovanjica“

Aleksandar Vučić, Miloš Vučević, Ana Brnabić i Bratislav Gašić

Predsednik Srbije

09.фебруар 2026. K. S.

Vučić: Molim vas, ne govorite da sam budući premijer

„Možete svašta da mi zamerite, milion grešaka, možete da me mrzite ili volite, ali ne možete da lažete da nisam bio vredan, marljiv i da nisam radio”, kaže Vučić za sebe

Vučić i Vučević ispred kioska brze hrane u Novom Sadu

Vučić u Novom Sadu

09.фебруар 2026. K. S.

Sendvič umesto stanice: Vučićev dolazak u Novi Sad

Posle višemesečnih protesta i političke krize, Aleksandar Vučić se prvi put vratio u Novi Sad. Bez najave i bez javnog programa, pojeo je sendvič, popio vino i otvorio sajam

Predsednički kandidat u RS Siniša Karan i Milorad Dodik koji se smeje u pozadini

Republika Srpska

09.фебруар 2026. M. L. J.

Ko je Siniša Karan, novi predsednik Republike Srpske

Kandidat Milorada Dodika, Siniša Karan, novi je predsednik Republike Srpske, nakon što je pobedio na ponovljenim prevremenim izborima

Studentski protest

07.фебруар 2026. S. Ć.

Studenti traže povratak Marije Radovanović na Medicinski fakultet

Održan skup beogradskog Medicinskog fakulteta na kome je zahtevano da Viši sud omogući povratak na radno mesto sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Povezane vesti

Lični stav – Konferencija o klimatskim promenama u Glazgovu COP26

04.октобар Fransin Pikap

Može li svet da preokrene tok klimatskih promena

Srbija će morati da pokaže spremnost da se preorijentiše na ekonomiju koja se manje oslanja na fosilna goriva. Smanjenje zavisnosti od ove vrste goriva doneće i druge pozitivne efekte za srpsku privredu, jer će postati konkurentnija na inostranim tržištima. To se naročito odnosi na EU kao najznačajnije izvozno tržište Srbije, kao i na ekonomski razvijenije zemlje gde se već favorizuju roba i usluge sa smanjenim ugljeničnim i ekološkim otiskom. Ovo je posebno važno uoči uvođenja novih ugljeničnih carina i taksi pri uvozu strateških dobara proizvedenih van EU, koje se očekuje 2023. godine

Globalno zagrevanje

04.август Slobodan Bubnjević

Klimatska štrafta

I dok je na Siciliji zabeleženo rekordnih 48,8 stepeni, ovog leta besne sve jači požari u Rusiji, SAD, Turskoj i Grčkoj. Klima postaje neumoljiva

Klimatske promene

04.новембар Slobodan Bubnjević

Crni usud

Republika Srbija proizvodi samo oko 1,2 promila ugljen-dioksida koji se godišnje u svetu emituje u atmosferu, ali bi smanjenje ove emisije moglo biti skuplje od bilo koje druge nevolje koja je zadesila Balkan

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure