![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/07/Solc_Beograd_11-309x232.jpg)
Komentar
Šolcov dil sa Srbima: Nama litijum, vama Vučić
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Ako izuzmemo vrlo nepoželjnu mogućnost da se rat u Ukrajini pretvori u nuklearni, taj sukob jeste interesantan sa stanovišta uloge novih tehnologija u ratovanju. Razvoj interneta značajno je promenio sve industrije pa i namensku, mada su poznavaoci naoružanja pomalo suzdržani kada se povede reč o tome šta je od noviteta prikazivanih na raznim sajmovima i vežbama isprobano na ukrajinskom terenu. U prvih sedam meseci rata uglavnom se to svodilo na protivoklopne rakete poput Džavelina i dronove sličnih namena, kao što je turski Barjaktar. Leteći vojnici, roboti koji hodaju i pucaju i slične stvari daleko su od uvođenja u naoružanje, verovatno i preskupi.
Zato je prepoznato novo sredstvo i novi prostor za ratovanje: mobilna telefonija. Ovo novo treba shvatiti uslovno, mobilni telefoni se u ratovima koriste već četvrt veka, od trenutka kada su omasovljeni, i u sukobima koji su se dešavali u urbanim sredinama. Mobilni telefon je legalno, dostupno, a moćno sredstvo veze čija je najveća mana to što druga strana može da ga prati i špijunira, naročito ako upravlja mrežom.
To se donekle promenilo s pojavom pametnih telefona koji komuniciraju internetom i mogu da koriste bolje zaštićene aplikacije. Opet se radi o jeftinom i široko dostupnom sredstvu za komunikaciju, ali sada može da se poveže na internet, više mu nije neophodna mobilna mreža. Ko se ozbiljnije bavio početkom rata u Ukrajini, 2014. godine, uočio je da ih je prvo prihvatila ukrajinska vojska, u to vreme neopremljena i slabo organizovana. Roman Horbik, ukrajinski istraživač koji živi u Švedskoj, primetio je da su na početku rata mobilni telefoni korišćeni za mapiranje minskih polja, prisluškivanje, ali i navođenje artiljerije, tako su ih koristili ukrajinski vojnici koji nisu imali bolju opremu na raspolaganju.
Osam godina kasnije sve se promenilo, Rusi su počeli da primenjuju sofisticiranije, unapređene sisteme, otpornije na uticaj mobilnih telefona, ali su i pametni telefoni napredovali. Omasovljenje društvenih mreža i elektronske komunikacije uopšte dovelo je do toga da je mobilni telefon postao obavezan za svako civilizovano biće. Zato su zapadne zemlje otvorile svoje mreže za izbeglice iz Ukrajine, ali je mnogo interesantnije ono što se događa na frontu.
Svaki vojnik je pomenuto civilizovano biće, a veza sa tim “civilstvom” mu je mobilni telefon, čije se korišćenje u vojsci toleriše. S jedne strane to olakšava vojniku na frontu da komunicira sa porodicom i čini ga mirnijim, a mana je da se mobilni telefon lako detektuje i otkriva položaje. Pre nekoliko meseci internetom se širila mapa koja je prikazivala gde su koncentrisane ruske trupe u Ukrajini, a na osnovu masovnog korišćenja mobilnih telefona od strane vojnika. Neki stratezi smatrali su da je to jedna od većih grešaka koje je ruska vojska napravila, ali pitanje je može li se vojnicima zabraniti da koriste telefone, kao što im se ne može zabraniti da puše, zavisnosti su u pitanju u oba slučaja.
Postoji bojazan da bi ruska strana mogla da izvrši udar na komunikacione satelite ako proceni da je uticaj mobilnih telefona postao previše opasan. To bi definitivno bila internacionalizacija rata i veruje se da se Moskva zbog toga, još uvek, suzdržava. Ako se predomisle, to bi na ceo svet imalo veće posledice od ograničene upotrebe nuklearnog oružja, svi servisi koji koriste satelite bi stali, a mi bismo se setili kako smo živeli pre pametnih telefona i navigacije.
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Fiskalni savet bio je jedina preostala institucija sa kičmom. Na njegovom čelu je trinaest godina bio prof. Pavle Petrović. Vučić mu je sada uručio otkaz. Dosta je bilo kritike
Ako je svako javno grupisanje – političko, kako se izboriti s paradoksom i opasnošću od toga da grupa koja se konstituisala kao politička razori i zatruje političko tkivo iz kojeg je iznikla? Onako, kako su to uradili Francuzi
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve