img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

U novom broju

Neven Anđelić: Navlačenje nove „gvozdene zavese“

21. мај 2022, 09:32 Nedim Sejdinović
Foto: Privatna arhiva
Ne smeju se ponoviti greške iz 2012: Neven Anđelić
Copied

“Zapadu je sada mnogo važniji jedinstven front prema Rusiji nego stanje demokratije u Srbiji. Međutim, nezavisno od toga, smatram da je u interesu Srbije da se svrsta uz ostatak Evrope. Možda griješim, ali mislim da bi liberalne, građanske i lijeve elite u Srbiji koje su protiv Vučića trebale da ga podrže u okretanju ka Zapadu. Ne smije se ponoviti greška iz 2012. godine, kada su neki liberalni političari i intelektualci odbili da glasaju za Borisa Tadića i tako pomogli da na vlast dođe Tomislav Nikolić”

Oni stariji, koji su osamdesetih pratili kulturnu i medijsku scenu Jugoslavije setiće se Nevena Anđelića kao jednog od urednika legendarnog Omladinskog programa Radio-televizije Sarajevo. Njegov se život dramatično menja početkom rata u BiH: 1993. godine odlazi u London gde prvo radi kao konobar, pa kao producent i novinar, da bi potom ostvario impozantnu akademsku karijeru. Danas je profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na londonskom Ridžents univerzitetu.

„Rat u Ukrajini treba sagledati u okviru ruskog državnog projekta ’Ruski svijet’. Taj imperijalni koncept je nastao i razvio se po dolasku Putina na vlast. Zasniva se na ruskom pravoslavlju i istovjetnosti kultura i jezika u regionu. Njega je na početku drugog Putinovog mandata obrazlagao ruski patrijarh Kiril, a u tom periodu Putin je formirao i moćnu državnu fondaciju istog imena. Dugo se već u Rusiji govori o Ukrajini kao o ‘posebnom slučaju’. Aleksandar Dugin, jedan od zvaničnih ideologa Kremlja, tvrdi da ukrajinska nacija ne postoji i da samim tim nema pravo na državu. Ponovo je u modi Ivan Iljin, religiozni i politički mislilac iz prve polovine prošloga stoljeća koji je takođe negirao postojanje ukrajinske nacije.

U konceptu ‘Ruskog svijeta’ jezik se pojavljuje kao nešto jako bitno. Oni koji, recimo u Ukrajini, govore ruskim jezikom, vremenom će početi da razmišljaju kao Rusi, a na kraju će početi da se ponašaju kao Rusi i biće Rusi. Dakle, to je svojevrsna produkcija Rusa, koja se u Rusiji tumači kao povratak Ukrajinaca i drugih svojim korijenima, svom porijeklu. Dakle, isto ono čega smo se mi naslušali tokom devedesetih, od najekstremnijih nacionalista“, kaže u razgovoru za „Vreme“ Neven Anđelić.

 

Pročitajte ceo intervju sa Nevenom Ađelićem u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka (19. maja)

Pretplatite se na digitalno izdanje

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

ruski svet ruski svijet patrijarh Kiril Putin Rat u Ukrajini Neven Anđelić Rat u Ukrajini Srbija Aleksandar Dugin ideolog Kremlja Ivan Iljin
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure