img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Dan pobede u svetlu rata u Ukrajini: Ništa nije, niti će biti isto

09. maj 2022, 01:07 Aleksandar Radić
Foto: AP
U toku je velika čistka prošlosti: proba parade za Dan pobede
Copied

Generacije unuka i praunuka ratnika Radničko-seljačke Crvene armije pucaju jedni po drugima. Dok se u Rusiji pokušava povećati ratni elan pozivanjem na pobedu u Drugom svetskom ratu, Ukrajinci u inat odbacuju svoju slavu iz antifašističke borbe jer sve što vole Rusi sada vide kao loše po sebe

Sedamdeset i petog dana rata u Ukrajini po moskovskim centralnim ulicama proći će ešeloni teške ratne tehnike – od simbola Drugog svetskog rata tenka T-34 na početku defilea, preko raznih savremenih tenkova i borebnih vozila do balističkih raketa velikog dometa Jars, argumenta sile bez premca dometa nekih 12 hiljada kilometara.

Retorika koja prati paradu, liči na sve ostale od 1945. godine. Govori se o slavi  predaka, pobedi nad nacizmom i postavljanju crvene zastave iznad Rajhstaga. Na prvi pogled i ovaj put će sve biti isto, ali svi znaju da nije i da više neće biti. Naime, pojam denacifikacija dobio novo značenje – nekada je to bilo primarno političko-propagandno prevaspitavanje u istočnoj Nemačkoj i šire, a sada se pod istim izrazom podrazumeva smrt ukrajinskih vojnika.

Generacije unuka i praunuka ratnika Radničko-seljačke Crvene armije pucaju jedni po drugima. Na obe strane, reč je o potomcima nekog od onih koji su jurišali sa povicima u čast Staljina i pisali po tenkovima rečenice o putu koji završava u Berlinu.  Ima tu i potomka banderovaca i raznih pomoćnih jedinica Vermahta i SS-a, ali u osnovni  to su deca komunizma.

Ukrajinci će 9. maj dočekati sa snažnim porivom da izbrišu svaki trag prošlosti SSSR i danima se već uništavaju obilježja tog doba.  Sa postamenata se skidaju lovci i tenkovi davno postavljeni kao znak pobede – u toku je velika čistka prošlosti.

Jedan razlog za to je nastojanje Rusije da gradi narodni polet na staroj slavi. Na primer – “Marš Besmrtnog puka” u kojoj se nose slike predaka, učesnika Drugog svetskog rata. Ukrajinci sada u inat odbacuju svoju slavu iz antifašističke borbe jer prilike su promenjene i sve što vole Rusi sada vide kao loše po sebe.

Rat se vodi i ognjem i propagandom. Zato je Kremlju sada izuzetno važno da podstakne emocije masa za rat koji se čini da nije masovno podržan u ruskoj populaciji. Na frontu ginu mladi uglavnom iz perifernih regiona, a temeljiti čitaoci ruskih medija ne mogu da pronađu imena stradalih iz Moskve i Sant Petersburga.

Za Dan pobede neće biti pogodne vesti o pobedi u aktuelnom ratu. Na istoku nema ništa novo  i nisu ostvarene nagoveštavane pobede barem konačnim padom Marijupolja i slomom njegovih branitelja iz jedinice Azov u kojoj su tetovaže sa nacističkim motivima nekakav dokaz da nacizam postoji. Glavnina ukrajinskih snaga u Donjeckoj i Luganskoj oblasti još se drži pod pritiskom ruskih armija. Nema velikih pomeranja fronta. Jedno po jedno mesto ruska oružana sila uzima pod kontrolu, ali kada nakon više nedelja borbi preostanu samo ruševine.

Na defileu preko Crvenog trga prolaziće tehnika koja se previše često vidi izgorela na ukrajinskih putevima, a deo prestižne tehnike kao što su tenkovi Armata za sada su samo primerci za testove na poligonima. Raketni sistem Jars predstavlja snažnu poruku , ali konačnu jer ako ta raketa poleti parada više neće biti nigde.

 

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

 

 

Tagovi:

Dan pobede Moskva Ukrajina Vojna parada
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure