img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Ruski svet: Srpski san

22. februar 2022, 11:04 Andrej Ivanji
Foto: Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Vrhovni komandant: Vladimir Putin
Copied

Putin na očigled celog sveta sa Ukrajinom može da se igra kao mačka sa ulovljenim mišem: može da pošalje „mirovne trupe“ u novostvorene proruske nezavisne republike i obezbedi granicu razdvajanja sa ostatkom Ukrajine; može da zauzme dodatni pojas razdvajanja, čisto reda radi; može da uspostavi kopneni pojas između već formalno anektiranog Krima i Donbasa;  može da naredi invaziju na Kijev i uspostavi proruski režim. I niko ne može da ga spreči

Dok Aleksandar Vučić sanja o „srpskom svetu“, Vladimir Putin ruski svet stvara. Srbija nema nuklerano oružje i ne može da opkoli ono što smatra svojim sa 200.000 vojnika i odgovrajućom ratnom tehnikom.

Pošto su Hrvatska i Crna Gora članice NATO-a, a Kosovo sa Bondstilom čvrsto u rukama Albanaca,  u fokusu „srpskog sveta“ je Republika Srpska, koja bi rado proglasila nezavisnost kao samoproglašene narodne republike Lugansk i Donjeck, a Srbija bi tu nezavisnost rado priznala. U tom bi slučaju RTS prikazivao slavlje i vatromet u Banjoj Luci, kao što je ruska TV RT prikazivala vatromet i slavlje u Donjecku i Lugansku nakon što je Putin priznao njihovu nezavisnost. Bosna i Hercegovina nije članica NATO-a. Ali, ni Srbija nije Rusija.

Mnogi Srbi imaju razumevanja za ruski svet Vladimira Putina, za konačno priznanje nezavisnosti republika Lugansk i Donjeck – u srpskoj kolektivnoj svesti duboko su ukorenjene nepregledne kolone srpskih izbeglica iz Hrvatske i paljenje pravoslavnih svetinja na Kosovu, poraz u jugoslovenskom ratu koji je bio neminovan kada su se SAD i NATO, uopšte Zapad, umešali u konflikt protiv srpskih aspiracija, a slaba Rusija Borisa Jeljcina posle raspada SSSR to nemoćno posmatrala.

Aneksiju Krima, naoružavanje i logističku pomoć proruskim separatistima, pa priznanje republika Lugansk i Donjeck, postepeno rasparčavanje Ukrajine, koja je za Putina komunistička, Lenjinova tvorevina koju su potom Staljin i Hruščov širili na račun Rusije, a sve to pred očima nemoćnog i preneraženog Zapada, mnogi Srbi sa osećanjem zluradosti posmatraju kao odmazdu za sve što je Zapad sa SAD na čelu radio Srbiji po raspadu SFRJ.

Sa 190.000 vojnika (najnoviji američki podaci) raspoređenih duž ukrajinskih granica sa svom potrebnom ratnom tehnikom i logistikom za invaziju, Putin na očigled celog sveta sa Ukrajinom može da se igra kao mačka sa ulovljenim mišem: može da pošalje „mirovne trupe“ u novostvorene proruske nezavisne republike i obezbedi granicu razdvajanja sa ostatkom Ukrajine; može da proširi pojas razdvajanja, čisto reda radi; može da uspostavi kopneni pojas između već formalno anektiranog Krima i Donbasa;  može da naredi invaziju na Kijev i uspostavi proruski režim.

Putin širi Rusiju na zapad.

I niko ne može da ga spreči. To je sila koju demonstrira, novi ruski car koji je povratio snagu izgubljenu raspadom sovejteskog carstva. Poruka Putina Zapadu je: rekao sam vam da neću da se NATO širi na istok, rakao sam vam da maknete rakete iz ruskog dometa, nećete da slušate, vidite šta ja mogu da uradim.

Za sve to ovaj državni vrh Srbije koji je propovedao srpske granice na liniji Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica ima i te kako razumevanja, a i mnogi građani Srbije, jer „nije nas Rusija, nego nas je NATO bombardovao“.

S tim što Rusija sada Ukrajini radi što je Zapad činio Sbiji u slučaju Kosova – na silu otima deo po deo ukrajinske teritorije, jer pravo jačeg je iznad međunarodnog prava. Tu se krije nelogičnost u osećanju simpatizera Putinove ukrajinske politike. To je i  pokazatelj politike duplih standarda Zapada. A što se istorijske argumentacije tiče, sa njom je kao sa statistikom, marksizmom ili Svetim pismom: svako će da se posluži kako mu odgovara da potkrepi svoj stav.

Jaz između Zapada i  Rusije je od nedelje uveče beskonačno dublji i širi, nego što je bio dan ranije. Putin je de fakto već izvršenom invazijom na deo ukrajinske teritorije stavio tačku na podelu jednog dela hemisfere na Istok i Zapad, to jest, bez obzira na umetnički dojam o nastupu u globalnoj politici, na autokratiju i demokratiju. U zahuktalom sudaru sila od Srbije će se zahtevati da odabere stranu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Donjeck istočna kriza Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica Kijev Krim kriza Rusija Zapad Luganst narodna republika Donjeck narodna republika Lugansk NATO Putin Republika Srpska RS širenje na istok širenje na zapad Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
„Iako svaki učenik koji ima bar dvojku iz istorije zna da je kralj Aleksandar I Karađorđević ubijen u Marseju, predsednik Srbije je rekao da se to ubistvo dogodilo u Parizu“, saopštio je Akademski plenum.

Akademski plenum

02.januar 2026. B. B.

Akademski plenum: Osećamo potrebu da pomognemo Vučiću da se izbori sa sopstvenim neznanjem

„Iako svaki učenik koji ima bar dvojku iz istorije zna da je kralj Aleksandar I Karađorđević ubijen u Marseju, predsednik Srbije je rekao da se to ubistvo dogodilo u Parizu“, saopštio je Akademski plenum

Aleksandar Vučić hoda, iza njega zastave Srbije i EU

Evropske integracije

02.januar 2026. Katarina Stevanović

Srbija kobajagi ide u EU: Tapkanje u mestu i koraci unazad

Pod vlašću Aleksandra Vučića, Srbija godinama nije načinila nijedan korak ka Evropskoj uniji, naprotiv. Dok komšijske zemlje mogu ubrzo postati članice, vlasti u Beogradu imaju druge prioritete

Štandovi novogodišnjeg bazara

Ćacilend

01.januar 2026. K. S.

Vučić: Saobraćaj ispred Skupštine od ponedeljka

Da li se zaista ispisuju poslednji dani Ćacilenda? Na njegovom uličnom delu, saobraćaj ponovo najkasnije od 5. januara, najavljuje predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

Politika

01.januar 2026. Marija L. Janković

Srbija u 2026. godini: Grogirani Vučić pred svoje poslednje izbore

Kakva nas politička 2026. godina očekuje? Hoće li pobunjeni građani dobiti obećane izbore? Kako će se razvijati studentska borba, a kako će se ponašati vlast?

Kolaž fotografija iz Beograda na vodi za doček 2026.

Doček 2026.

31.decembar 2025. K. S.

Nova godina u Beogradu na vodi: Eskadrila dronova i zimska bajka (FOTO)

Priprema se bina, spekatakl u Beogradu na vodi snimaće eskadrila dronova, a u Zimskoj bajci odbrojava se do Ekspa. Kako se Beograd na vodi sprema za doček 2026?

Komentar
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u kaputu maše rukama

Komentar

Ćao Ćacilendu!

Proglašavajući najveće ruglo svoje vladavine za najveću tekovinu slobodarske Srbije, Aleksandar Vučić je svirao kraj Ćacilendu

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić na džemperu ima bedž sa ćirilićnim slovom

Pregled nedelje

Mozak ćacilendskog psihijatra   

Ništa se ne dešava od onog što Vučić najavljuje, uključujući i obećanje da će dohakati N1 i Novoj S. Zato nemoć i frustraciju krije tvrdnjom da te dve televizije nije zabranio jer mu koristi njihov rad. Jadno, jeftino i prozirno 

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1825-1826
Poslednje izdanje

Politička 2025.

Godina u kojoj se desila decenija Pretplati se
Izbor urednice fotografije nedeljnika “Vreme”

Slike Godine 2025.

Ova situacija

Šta nas čeka 2026.

Generacija Z

Stasavanje dece revolucije

Intervju: Nebojša Antonijević Anton i Zoran Kostić Cane (“Partibrejkers”)

Život iz prve ruke

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure