img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Ruski svet: Srpski san

22. februar 2022, 11:04 Andrej Ivanji
Foto: Sputnik, Kremlin Pool Photo via AP
Vrhovni komandant: Vladimir Putin
Copied

Putin na očigled celog sveta sa Ukrajinom može da se igra kao mačka sa ulovljenim mišem: može da pošalje „mirovne trupe“ u novostvorene proruske nezavisne republike i obezbedi granicu razdvajanja sa ostatkom Ukrajine; može da zauzme dodatni pojas razdvajanja, čisto reda radi; može da uspostavi kopneni pojas između već formalno anektiranog Krima i Donbasa;  može da naredi invaziju na Kijev i uspostavi proruski režim. I niko ne može da ga spreči

Dok Aleksandar Vučić sanja o „srpskom svetu“, Vladimir Putin ruski svet stvara. Srbija nema nuklerano oružje i ne može da opkoli ono što smatra svojim sa 200.000 vojnika i odgovrajućom ratnom tehnikom.

Pošto su Hrvatska i Crna Gora članice NATO-a, a Kosovo sa Bondstilom čvrsto u rukama Albanaca,  u fokusu „srpskog sveta“ je Republika Srpska, koja bi rado proglasila nezavisnost kao samoproglašene narodne republike Lugansk i Donjeck, a Srbija bi tu nezavisnost rado priznala. U tom bi slučaju RTS prikazivao slavlje i vatromet u Banjoj Luci, kao što je ruska TV RT prikazivala vatromet i slavlje u Donjecku i Lugansku nakon što je Putin priznao njihovu nezavisnost. Bosna i Hercegovina nije članica NATO-a. Ali, ni Srbija nije Rusija.

Mnogi Srbi imaju razumevanja za ruski svet Vladimira Putina, za konačno priznanje nezavisnosti republika Lugansk i Donjeck – u srpskoj kolektivnoj svesti duboko su ukorenjene nepregledne kolone srpskih izbeglica iz Hrvatske i paljenje pravoslavnih svetinja na Kosovu, poraz u jugoslovenskom ratu koji je bio neminovan kada su se SAD i NATO, uopšte Zapad, umešali u konflikt protiv srpskih aspiracija, a slaba Rusija Borisa Jeljcina posle raspada SSSR to nemoćno posmatrala.

Aneksiju Krima, naoružavanje i logističku pomoć proruskim separatistima, pa priznanje republika Lugansk i Donjeck, postepeno rasparčavanje Ukrajine, koja je za Putina komunistička, Lenjinova tvorevina koju su potom Staljin i Hruščov širili na račun Rusije, a sve to pred očima nemoćnog i preneraženog Zapada, mnogi Srbi sa osećanjem zluradosti posmatraju kao odmazdu za sve što je Zapad sa SAD na čelu radio Srbiji po raspadu SFRJ.

Sa 190.000 vojnika (najnoviji američki podaci) raspoređenih duž ukrajinskih granica sa svom potrebnom ratnom tehnikom i logistikom za invaziju, Putin na očigled celog sveta sa Ukrajinom može da se igra kao mačka sa ulovljenim mišem: može da pošalje „mirovne trupe“ u novostvorene proruske nezavisne republike i obezbedi granicu razdvajanja sa ostatkom Ukrajine; može da proširi pojas razdvajanja, čisto reda radi; može da uspostavi kopneni pojas između već formalno anektiranog Krima i Donbasa;  može da naredi invaziju na Kijev i uspostavi proruski režim.

Putin širi Rusiju na zapad.

I niko ne može da ga spreči. To je sila koju demonstrira, novi ruski car koji je povratio snagu izgubljenu raspadom sovejteskog carstva. Poruka Putina Zapadu je: rekao sam vam da neću da se NATO širi na istok, rakao sam vam da maknete rakete iz ruskog dometa, nećete da slušate, vidite šta ja mogu da uradim.

Za sve to ovaj državni vrh Srbije koji je propovedao srpske granice na liniji Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica ima i te kako razumevanja, a i mnogi građani Srbije, jer „nije nas Rusija, nego nas je NATO bombardovao“.

S tim što Rusija sada Ukrajini radi što je Zapad činio Sbiji u slučaju Kosova – na silu otima deo po deo ukrajinske teritorije, jer pravo jačeg je iznad međunarodnog prava. Tu se krije nelogičnost u osećanju simpatizera Putinove ukrajinske politike. To je i  pokazatelj politike duplih standarda Zapada. A što se istorijske argumentacije tiče, sa njom je kao sa statistikom, marksizmom ili Svetim pismom: svako će da se posluži kako mu odgovara da potkrepi svoj stav.

Jaz između Zapada i  Rusije je od nedelje uveče beskonačno dublji i širi, nego što je bio dan ranije. Putin je de fakto već izvršenom invazijom na deo ukrajinske teritorije stavio tačku na podelu jednog dela hemisfere na Istok i Zapad, to jest, bez obzira na umetnički dojam o nastupu u globalnoj politici, na autokratiju i demokratiju. U zahuktalom sudaru sila od Srbije će se zahtevati da odabere stranu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Donjeck istočna kriza Karlobag-Ogulin-Karlovac-Virovitica Kijev Krim kriza Rusija Zapad Luganst narodna republika Donjeck narodna republika Lugansk NATO Putin Republika Srpska RS širenje na istok širenje na zapad Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Valjevo

26.jul 2025. S.Ć.

Četvorica uhapšenih pušteni na slobodu: Računajte na brucoše

Među četvoricom uhapšenih koji su u subotu pušteni u Valjevu je i Lazar Geratović, kome su građani megafonom javili da je primljen na FTN u Novom Sadu

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure