
Majdanpek
Rudnik radi, a građani u mraku: Majdanpek treći dan bez struje
Građani Majdanpeka su već tri dana bez struje, grejanja, mobilne mreže i interneta. Rešenje se nazire, ali samo privremeno
Foto: Vreme foto
Kandidovao se za predsednika Srbije kako bi „čestiti i obespravljeni ljudi“ imali za koga da glasaju. Kao svoju prednost navodi da "nije na platnom spisku ni Vučića ni Đilasa“. Srbiju vidi kao „okupiranu zemlju“ u kojoj „pravila određuju Vučić i EU“. Iza njegove kandidature je stao pokret Da se struka pita
Srđan Škoro je rođen 1963. godine u Beogradu. U zvanju magistar istorije radni vek proveo je u novinarstvu. Početkom devedesetih bio je urednik i voditelj tada najslušanije radio emisije „Radio Politika“. Bio je dugogodišnji novinar „Večernjih novosti“.
Kritika pojedinih ministara i „kaljanje ugleda“ novoformirane Vlade na RTS-u 2014. godine koštali su ga novinarskog posla. Nakon gostovanja na javnom servisu, Srpska napredna stranka nazvala je RTS „poligonom za prljave napade na Aleksandra Vučića“. Samo desetak dana kasnije, Škoro je bez obrazloženja smenjen sa mesta šefa deska, da bi kasnije bio prebačen u dnevni sportski list „Sport“, potom u reviju za kućne ljubimce „Zov“.
Prvi put u politiku ulazi sa Pokretom slobodnih građana (PSG). Bio je član Predsedništva, a mnogi su ga tada videli kao portparola Pokreta. Smatra da suštinski može da se kaže da nije više novinar, ali da se za slobodu izražavanja i dalje bori jer „ovo što mi živimo nije politika, ovo je borba za vazduh“. Provladinim medijima postao je mio nakon što je u otvorenom pismu opširno obrazložio razloge ostavke u PSG-u i iznosio prljav veš o netransparentnom finansiranju i dominaciji bračnog para Janković. Govorio je tada da su jedni „Sloba i Mira bili sasvim dovoljni Srbiji“.
Predsedničku kandidaturu sam je najavio sredinom decembra kako bi „čestiti i obespravljeni ljudi“ imali za koga da glasaju. „Ja mislim da to mogu da dobijem, da tu trku mogu da istrčim“, rekao je tada Škoro. On će na predsedničkim izborima biti kandidat pokreta „Da se struka pita“ koji je osnovao biznismen i bivši član Narodne stranke Vladimir Kovačević. Prioriteti Pokreta su reforma obrazovnog i zdravstvenog sistema, ekonomski patriotizam i iskorenjivanje nepravdi prema srpskom seljaku i poljoprivredi.
Škoro je najavio skromnu kampanju, a borba protiv korupcije i partijskog zapošljavanja su na listi njegovih prioriteta. Kao svoju prednost navodi da nije „čovek na platnom spisku ni Vučića ni Đilasa“. Srbiju danas vidi kao „okupiranu zemlju“ u kojoj „pravila određuju Vučić i Evropska unija“. Zalaže se da zemlju vode stručni i kompetentni ljudi bez afera jer je samo oni mogu „izvući iz blata“.
Kosovo ne smatra nezavisnom državom, već teritorijom koja mora biti deo ili Srbije ili Albanije. Za njega su Briselski ili Vašingtonski sporazumi „činovi izdaje“, a Srebrenica „stravičan zločin i velika sramota“, ali ne i genocid.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Građani Majdanpeka su već tri dana bez struje, grejanja, mobilne mreže i interneta. Rešenje se nazire, ali samo privremeno

Praznični dani iznedrili su dva nova lica debelih veza sa Srpskom naprednom strankom i još debljih dosijea. Jedan im je na Informeru pevao “na uvce”, a drugi vređao novinare nadomak Pionirskog parka

Konzervator Nenad Lajbenšperger, ličnost godine „Vremena“, priča o borbi za očuvanje Generalštaba, svim pritiscima i pretnjama, kao i tome kako je on „sa nemačkim prezimenom“ otišao u rat na Kosovo dok se neki samo busali u tobože patriotske grudi

Beograd nije stao zato što je pao sneg. Stao je zato što je još jednom postalo kristalno jasno da gradom niko ne upravlja, već da se improvizuje

Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je optužnicu protiv ministra kulture Nikole Selakovića i još troje funkcionera zbog navodnog falsifikovanja dokumenata i zloupotrebe položaja prilikom oduzimanja statusa kulturnog dobra zgradi Generalštaba. List Danas objavio je detalje optužnice
Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.
Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve