
Izbori 2026.
IT blokada: Ne nasedajte na glasine o spreju za glasanje na kvakama
„Ne nasedajte na širenje panike po vajber grupama i mrežama. Slobodno otvarajte vrata, uzmite ličnu kartu i iskoristite svoje biračko pravo“, saopštili su iz IT blokade
Foto: Predrag Mitić/TanjugDok epidemiolozi upozoravaju da će nas masovna slavlja „koštati glave“, političari na vlasti se hvale kako je sve prošlo u najboljem redu i kako se 100.000 ljudi u Beogradu ili 50.000 na Zlatiboru divno provelo
Prema informaciji Ministarstva zdravlja u Srbiji, u Novu godinu smo ušli sa 2,192 osobe pozitivne na korona virus. Bio je to vrhunac te poslednje nedelje koja je počela sa oko hiljadu manje obolelih. Takođe te nedelje, u Srbiji je registrovan omikron soj, nova mutacija koronavirusa koja se brže širi od prethodnih.
Pa ipak, u Srbiji se, za razliku od rugih metropola, doček Nove 2022. godine slavio organizovano i masovno.
Prema proceni policije, samo u Beogradu ispred Narodne skupštine dočekalo je 20 hiljada ljudi. U Beogradu je bio organizovan još jedan doček, na Promenadi, gde su kafane bile krcate. Prema procenama Komunalne policije, u Beograd je doputovalo oko 100.000 ljudi iz sveta, s namerom da ako već ne mogu u svojoj zemlji, ipak dočekaju Novu godinu na otvorenom.
Nišlije su Novu godinu proslavile u kafanama, a za one koji su želeli slavlje na otvorenom bio je organizovan koncert na gradskom trgu. Doček u Novom Sadu je bio neka vrsta najave Dočeka 13. januara kada će Novi Sad postati prestonica kulture, pa je u čast svog prvog sugrađanina Nikole Tesle bio posebno osvetljen.
U Vrnjačkoj Banji Novu godinu na trgu je dočekalo preko 20 hiljada ljudi, dok je procena da ih je na Zlatiboru bilo i više od 50 hiljada.
Ni na jednom mestu gde se slavilo, nisu poštovane epidemiološke mere. Maske je nosio retko ko, a fizička distanca među ljudima gotovo da nije postojala. Mera Kriznog štaba o zabrani okupljanja na otvorenom preko 500 ljudi – davno zaboravljena.
Krizni štab nije dao odgovor na pitanje ko je gradovima i ugostiteljskim objektima dao dozvolu za organizaciju masovnih dočeka. Gradonačelnik Beograda i lekar Zoran Radojičić objasnio je da je „epidemiologija savremena nauka“ i da današnji epidemiolozi nisu kao oni iz 19. i 20. veka, te da stare metode poput višemesečnog zatvaranja nisu funkcionalne. Prema njegovim rečima mi „imamo jasnu informaciju“ da omikron izaziva manje teške forme“.
Virusolog Milanko Šekler upozorava da se nakon praznika može očekivati drastičan porast novozaraženih uzrokovan „delta“ sojem koji je u Srbiji još uvek dominantan, što bi bio „opasniji scenario“ od onog da dominira omikron.
Trenutnu epidemiološku situaciju epidemiolog i član Kriznog štaba dr Predrag Kon opisuje kao preteću, i navodi da se poslednja četiri dana u Beogradu broj zaraženih povećava u odnosu na prethodnu nedelju, a isto važi i za Srbiju. „Prema tome, imamo jasno uočavanje da počinje peti talas ili drugi pik petog talasa.“ Kaže da je s obzirom da su u Srbiju došli ljudi iz inostranstva, to bilo očekivano.
Tokom narednih desetak dana očekuju nas proslave Božića i Srpske nove godine, a uskoro ćemo znati i kakve su epidemiološke posledice odluke vlasti da dozvoli i organizuje doček ove godine, koja je upravo počela.
S.P./Blic
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

„Ne nasedajte na širenje panike po vajber grupama i mrežama. Slobodno otvarajte vrata, uzmite ličnu kartu i iskoristite svoje biračko pravo“, saopštili su iz IT blokade

Izbore u Srbiji posmatraće 16.271 predstavnik posmatrača iz 26 domaćih udruženja i 57 stranih organizacija i udruženja

Režimski mediji zaobilaze izbornu tišinu tako što napadaju druge medije da je krše. Zakonski propisano izborno tihovanje svakako nema mnogo smisla

Nova organizacija rada Višeg suda u Beogradu povezana sa predstojećim parlamentarnim izborima ukazuje na očekivanje povećanog broja slučajeva lišavanja slobode, saopštila je Advokatska komora Beograda

Dokumentarni film "Konačni obačun" prikazuje hronologiju događaja koji su doveli do Petog oktobra i pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve