img
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kontroverze oko kloniranja ljudskih bića

Perverzna maštanja o selekciji

22. avgust 2001, 20:21 Zoran Jevtović
Copied

Prilikom prošlonedeljne konferencije u Vašingtonu, na kojoj je objasnio svoje namere, doktor Antinori doživeo je najveće poniženje za jednog naučnika: smeh. Vodeći engleski i američki doktori molekularne biologije koji već godinama rade na kloniranju životinja etiketirali su ga kao šarlatana i megalomana

„Osoba A predstavite se.“

„Ja sam Moamer el Gadafi.“

„Osoba B predstavite se.“

„Ja sam Moamer el Gadafi.“

„Osoba C, kako se Vi zovete?“

„Moamer el Gadafi.“

Ovako će izgledati kviskoteka, bez ikakve mogućnost da se gadafiji razlikuju jedan od drugog ukoliko se u novembru ostvari najavljeni eksperiment kloniranja čoveka. Prema objašnjenju Severina Antinorija, kontroverznog rimskog ginekologa koji predvodi tridesetočlani tim naučnika, cilj kloniranja ipak nije stvaranje dvojnika, već lečenje potpunog steriliteta jer će mu se podvrgnuti samo muškarci koji nemaju nijedan drugi način da postanu očevi (navodno je spremno već 650 zainteresovanih parova).

Ipak vest da „čovek klonira samog sebe“ od onih je koje izazivaju polemike svetskih razmera. Rizici, nuspojave i etičke konsekvence kloniranja nose sa sobom pitanja sudbonosna za ljudsku vrstu i suviše važna za dosadne avgustovske dane. Iz tog razloga zavladala je panika u mnogim institucijama međunarodne zajednice. Uostalom, sa terapeutske klonacije (u svrhu lečenja steriliteta) skoro neprimetno se može preći na kloniranje radi reprodukcije, a sve to evocira perverzna maštanja o selekciji ljudske vrste, stvaranju dvojnika, besmrtnosti i sve redom, do Hitlera i dr Mengelea.

Iako se opravdano strahuje da se godinama u tajnosti u nekim zemljama (poput Japana i Južne Koreje) odvijaju slična istraživanja, opšti je konsenzus da je kloniranje čoveka skok u mrak za koji nema razloga. Time se mali italijanski ginekolog našao kao Galilej naspram Inkvizicije. U domovini je odavno kritikovan jer je pre nekoliko godina njegovom terapijom jedna žena postala majka u 62. godini; kako stvari stoje, zbog najnovijeg poduhvata Antinori će biti izbačen iz italijanskog društva lekara, a možda i uhapšen.

NAUČNIK ILI ŠARLATAN: Doktor Antinori sa asistentkinjom

PRIPREMA UPRKOS SVEMU: I dok se Antinorijev tim priprema za eksperiment, uprkos protivljenju Evropske unije, američkog predsednika Buša i Vatikana, celokupan medicinski svet ih gleda sa zabrinutošću i sumnjom. Prilikom prošlonedeljne konferencije u Vašingtonu, na kojoj je objasnio svoje namere, doktor Antinori doživeo je najveće poniženje za jednog naučnika: smeh. Vodeći engleski i američki doktori molekularne biologije koji već godinama rade na kloniranju životinja etiketirali su ga kao šarlatana i megalomana. Istom prilikom, na radost svih svetskih medija, Antinori je na svom špageti-engleskom odgovorio nobelovcima da su obični veterinari, a čelnike Rimokatoličke crkve (čije su anateme najžešće) nazvao srednjeovekovnim mrakom i kriminalcima.

Zgroženi namerama Antinorija i njegovih saradnika, zvanični Berlin i Pariz zatražili su od Ujedinjenih nacija da se usvoji konvencija koja bi zabranila kloniranje u svrhu reprodukcije. U ovom trenutku, prema Evropskoj konvenciji o biomedicini i Dokumentu o osvnovnim pravima Evropske unije, postoji zabrana stvaranja ljudskih bića identičnih postojećim. Istovremeno je objavljen interni dokument Evropske unije u čijem zaključku stoji da će „ako ti beskrupulozni tipovi ispune svoje ciljeve to biti katastrofa“. Međutim sva ta dokumenta nisu obavezujuća i trenutno samo 23 zemlje (od kojih četiri iz Evrope: Italija, Španija, Nemačka i Francuska) imaju jasne zakone kojima se ne dozvoljavaju takvi eksperimenti.

OBILAŽENJE ZAKONA: Pripreme za kloniranje čoveka teku nesmetano jer će ovi zakoni biti zaobiđeni tako što će gostoprimstvo naučnicima pružiti jedna „neimenovana mediteranska zemlja“ (čitaj – Gadafijeva Libija), ili brod usidren u međunarodnim vodama.

Sam postupak kloniranja biće identičan kloniranju ovce Dolly, i predviđa da se iz neoplođene ženske jajne ćelije izvadi jezgro (nucleus) i zameni jezgrom muške ćelije. Električnom stimulacijom vrši se fuzija i počinje da se razvija (u laboratoriji) normalni embrion. Nakon toga, i samo ako je embrion zdrav – tvrdi Antinori, biće vraćen u žensku matericu.

Sem moralnih i etičkih zamerki na ovaj eksperiment, prisutne su tehničke sumnje jer su na sličan način dosad klonirane razne životinje (žabe, krave, ovce, svinje, miševi i koze), ali uspeh je bio manji od 1 odsto, i to uz stravične anomalije koje naučnici nisu u stanju da objasne.

U oblasti kloniranja ljudskih ćelija najdalje se otišlo u Velikoj Britaniji zahvaljujući zakonu koji je dozvolio istraživanja, ali samo da bi se porazile bolesti poput Parkinsonove ili Alchajmerove. Istraživači iz Edinburga, koji su pre tri godine klonirali prvog sisara, ovcu Dolly, izjavili su da postoji ogromna opasnost da Antinori stvori deformisanu decu i da „nijedan naučnik zdravog razuma to ne bi ni pokušavao“. Uplašenim Englezima i široj svetskoj javnosti doktor Antinori i njegov američki kolega kiparskog porekla Zavos pojednostavljeno su objasnili da „krajnji cilj nije da se stvore Dejvid Bekam ili drugi sportisti…“, već da se leči sterilitet onih parova koji nemaju nijedan drugi način da postanu roditelji. Istovremeno tvrde da je „kloniranje ljudskih bića lakše nego kloniranje životinja“, i procenjuju uspešnost na 12 odsto uz napomenu da su genetske deformacije moguće, ali isti rizik je prisutan kod svih ostalih vrsta asistirane reprodukcije.

„Ovo je poslednja granica biogenetike pred kojom je nemoguće zaustaviti se“ – zaključio je doktor Antinori.

Cena

Strah od Antinorijevog kloniranja čoveka obuzeo je američke filmske i druge zvezde, pa su požurile da zaštite prava na svoj DNK. Institut iz San Franciska pružiće pravnu i drugu zaštitu svojim klijentima u slučaju eventualne krađe ili nezakonitog korišćenja njihovih gena radi, na primer, biološke, fotografske ili elektronske duplikacije. „Patentiranje“ sopstvenog DNK koda košta hiljadu i po dolara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Protesti u Albaniji

Svet

24.oktobar 2026. R. V.

Sukobi u Tirani: Policija upotrebila suzavac, demonstranti bacali Molotovljeve koktele

Hiljade ljudi okupile su se u Tirani na novom antivladinom protestu. Demonstranti su bacali kamenice na policiju i zapalili ulaz u Ministarstvo poljoprivrede, dok su snage reda odgovorile suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima

Pariz

Svet

24.oktobar 2026. I. M.

Stotine hiljada ljudi na protestima u Francuskoj, zabeleženi sukobi i incidenti

Francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova procenilo je da je na protestima bilo oko 410.000 ljudi, dok sindikat CGT navodi da ih je bilo blizu 800.000. U Parizu je policija upotrebila suzavac i vodene topove

Palestinci prolaze kroz vojni punkt na Zapadnoj obali

Svet

24.oktobar 2026. B. B.

Izrael započinje rušenja na Zapadnoj obali

Izraelska organizacija za ljudska prava „Becelem” osudila je plan o „prisilnom raseljavanju palestinskih stanovnika” iz jednog naselja u Hebronu

Protesti u Francuskoj

Svet

24.oktobar 2026. B. B.

Uzbuna u Francuskoj: Proteste u subotu će obezbeđivati 70.000 policajaca

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da će angažovati 70.000 policajaca, čime će se pojačati bezbednosno prisustvo u francuskim gradovima

Vladimir Putin

Vesti

23.oktobar 2026. B. B.

Putin: Ne spremamo se ni za kakav rat sa Evropom

„Sada govore o pretnji iz Rusije i početku priprema za rat sa Rusijom, što je, po mom mišljenju, neka vrsta političke šizofrenije“, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin

Komentar
Bilbordi u predizbornoj kampanji Aleksandra Vučića

Komentar

Vučićevi bilbordi i stvarnost

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.

Ivan Milenković
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure