img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kriza u Fijatu

Anjeli na kolenima

22. мај 2002, 18:09 Zoran Jevtović
Copied

Dugoročna terapija će podrazumevati ubrzavanje integracije s američkim partnerom Dženeral Motorsom

Specijalno za „Vreme“ iz Milana

MIT I HARIZMA: Đani Anjeli

Gubici, dugovi, višak zaposlenih, pad prodaje, zdravstveni problemi vlasnika Đanija Anjelija… Sve je snašlo FIAT (skraćenica za Fabbrica Italiana Automobili Torino), najveću privatnu kompaniju na „čizmi“ i simbol posleratnog uspeha italijanske nacije. U stogododišnjoj istoriji Fijata sadašnja kriza je verovatno najgora i preti da bude sudbonosna sa svim negativnim reperkusijama na društvo i državu. Strahuje se da ovako oslabljen Fijat ne bude lak plen za strane korporacije (poput američkog Dženeral Motorsa), odnosno da familija Anjeli ne otuđi firmu koja je deo tradicije i element kolektivnog identiteta. Jer, zna se, nakon što je pre 140 godina iz Torina krenulo ujedinjenje Italije u kraljevinu, kompanija Fijat je de facto realizovala „ujedinjenje Italijana“ prihvativši hiljade siromašnih emigranata s juga u svoje fabrike i stavivši celu zemlju na četiri točka. Uspesi Fijata su se uglavnom podudarali s ekonomskim razvojem Italije i obrnuto – zbog čega se dugo govorilo „kad Torino ima temperaturu, Italija je bolesna“.

Međutim, italijanska ekonomija je trenutno u usponu dok je u najvećoj i najvažnijoj kompaniji situacija takva da će 3000 zaposlenih biti otpušteno, a 10.000 će otići na prinudni odmor, što ukupno čini čak trećinu personala. Naravno, ova kriza indirektno pogađa i celu galaksiju proizvođača delova i opreme, dizajnere i druge uslužne delatnosti, uglavnom iz oblasti Torina, koji su vezani pupčanom vrpcom za Fijat i za koju radi oko 130.000 ljudi.

OTKUD KRIZA: S obzirom na to da je u prošlosti bilo nekoliko teških trenutaka, postavlja se pitanje zašto je sadašnja kriza toliko dramatična i zašto uzdrmava Fijat do temelja?

Prva vrsta razloga se generalno odnosi na krah tržišta automobila koji je pogodio sve svetske proizvođače i kome se ne vidi kraj. Preostali razlozi su u stvari oni koji najviše zabrinjavaju i odnose se isključivo na Fijat: ogromni dugovi prema bankama (oko tridedeset milijardi eura!), zastarelost modela, kriza ideja, loš marketing itd… Najgore prodajne rezultate imaju modeli s brendom Fijat, a nisu bolje ni ostale marke u vlasništvu ove korporacije: Lančija, Maserati i Alfa Romeo prave ukupan mesečni gubitak od sto miliona eura. Jedini koji posluje pozitivno je Ferari, za koji je lista čekanja uvek duga i traje u proseku dve godine.

Dodatne okolnosti u Italiji, gde je svaki drugi automobil Fijatov, krizu čine još dubljom. Iz Torina se s podrškom države decenijama nametalo Italijanima šta će da voze, sada, međutim, u ujedinjenoj Evropi, to određuje tržište. Drugim rečima, stanovništvo, čiji je standard znatno porastao, pri obnavljanju voznog parka (odnosno pri zameni prvog automobila koji je obavezno bio Fijatov) češće se opredeljuje za strane marke i viši kvalitet. U ciframa: prodaja Fijatovih automobila opala je za godinu za skoro 25 odsto (evropski prosek je –13 odsto), a ukupna pozicija na evropskom tržištu automobila je lošija iz dana u dan (sa deset na sedam odsto u ukupnoj prodaji). Takođe, neki ekonomisti razlog za krizu vide u limitima italijanskog modela kapitalizma baziranog na familijama jer nekoliko njih, poput Anjelijevih, Benetona, Barile, Pirelijevih, drži skoro četiri petine ukupnog biznisa.

Dalje, mogućnosti države da pomogne Fijatu, kao što je to redovno činila u prošlosti, su limitirane zbog obaveza da štiti slobodno tržište i ograničenosti sredstava u budžetu (i jedno i drugo proističe iz normi Evropske unije). Stoga vlada deluje prilično indiferentno, što se može tumačiti kao zalaganje za liberalnu tržišnu borbu, odnosno neuplitanje. Ipak, mnogi objašnjenje vide u latentnoj konfrontaciji između dva najbogatija Italijana, predsednika Fijata Đanija Anjelija i premijera Silvija Berluskonija. Ovaj drugi je nedavno iz vlade izbacio ministra spoljnih poslova Ruđera, inače Fijatovog čoveka, i naslađuje se preuzimanju primata u bogatstvu i statusu.

I tako, dok sindikati najavljuju štrajkove zbog otpuštanja radnika, prema ponašanju premijera Berluskonija, koji slavi prvih godinu dana na vlasti, sve je „alegro, vivaće“. S druge strane, Đani Anjeli, ili samo Advokat kako ga svi zovu, svojevremeno je okarakterisao Berluskonijevu vladavinu kao „banana republiku“, a sada je primoran da moli za pomoć da bi spasao svoju kompaniju. Anjeli je inače osamdesetogodišnji mit i harizmatični patrijarh familije koju mnogi s pravom porede s Kenedijevima iako je aktivno učestvovala u Musolinijevom režimu. S obzirom na uticaj u poslovnim i političkim krugovima, Đanija Anjelija smatraju nepriznatim italijanskim monarhom, a njegovim plejbojevskim avanturama decenijama se divila cela nacija. Nakon što su dvojica direktnih naslednika imperije nedavno umrli (jedan od raka, a drugi se ubio) i nakon što je bolest počela da ugrožava njegov život, Đani Anjeli je imenovao svog dvadesetpetogodišnjeg unuka poluamerikanca za budućeg lidera. Uostalom, Amerikanci, tj. Dženeral Motors, su već „ušli“ u Fijat kupovinom 20 odsto kapitala i u bliskoj budućnosti otkupom akcija Anjelijevih lako bi mogli da postanu većinski vlasnici. Ostatak deonica pripada Libijskoj Džamahiriji, odnosno Gadafiju i investicionim bankama koji su takođe zabrinuti za sudbinu Fijata.

ODRICANJA: Da bi izašao iz krize, Fijat se priprema na teška odricanja. Među kratkoročnim merama su, osim pomenutih otpuštanja, zatvaranje nekoliko fabrika, prodaja Ferarija i anticipirano lansiranje dvadesetak modela koji su bili planirani za naredne dve godine. Dugoročna terapija će podrazumevati ubrzavanje integracije s američkim partnerom Dženeral Motorsom (ne samo zajednička distribucija već i razvoj), proizvodnju automobila viših kategorija i na kraju preseljenje fabrika u Kinu – zbog čega svi menadžeri uveliko uče kineski jezik.

Na kraju, opšti zaključak je da, s obzirom na pažnju koju javnost posvećuje Fijatovoj agoniji, nikad nije bio prikladniji poznati moto Italijana: „Žene i kola, radost i bol“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Marin Le Pen

Francuska

07.јул 2026. Anja Mihić

Sud potvrdio presudu protiv Le Pen: Šta to znači za krajnju desnicu u Francuskoj

Sudije Apelacionog suda u Parizu proglasile su Marin Le Pen krivom za zloupotrebu evropskih fondova, osuđujući je na tri godine zatvora. Ipak, ona potencijalno može da učestvuje na predsedničkim izborima

Vrućina

Vremenske nepogode

07.јул 2026. I.M.

SZO: Evropu čekaju novi smrtonosni toplotni talasi, mnoge zemlje nespremne

Evropu će u narednim nedeljama pogoditi novi smrtonosni toplotni talasi, upozorila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO), navodeći da manje od polovine evropskih zemalja ima nacionalne planove za zaštitu stanovništva od ekstremnih vrućina

Kuba

Kriza

06.јул 2026. I.M.

Potpuni kolaps na Kubi: Celo ostrvo ponovo ostalo bez struje

Kuba je ponovo pogođena velikim energetskim kolapsom nakon što je danas nestala struja na celom ostrvu. Vlasti istražuju uzrok, dok se zemlja suočava sa ozbiljnom nestašicom goriva i sve većim problemima u elektroenergetskom sistemu.

Rafinerija u Omsku

Rusko-ukrajinski sukob

06.јул 2026. I.M.

Napad Ukrajinaca dronovima na Omsk, najveću rusku naftnu rafineriju

Najveća ruska naftna rafinerija u Omsku našla se na meti napada dronovima, a prema navodima ukrajinskih vlasti, pogođen je jedan od ključnih energetskih objekata u Rusiji. Omsk je udaljen više od 2.500 kilometara od ukrajinske granice

Zastava Crne Gore uz zastavu EU

Crna Gora

06.јул 2026. B. B.

Parlamentarna većina za promenu Ustava: Crnogorci preskaču poslednje prepreke ka članstvu u EU

Vlast i opozicija u Crnoj Gori imaju dogovor o o izmenama Ustava koje će biti korak u ispunjavanju obaveza iz evropske agende te zemlje

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure