img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Policijsko ponašanje

Evropsko vaspitanje

30. maj 2003, 01:19 Davor Konjikušić
Copied

"Sudbinu proesije ne vezujemo za sudbinu državnog aparata, već za sud javnosti kojoj pružamo ruku"

Dobar policajac je onaj koji prevodi slepe osobe preko ulice, pomaže staricama oko nošenja kesa sa pijace, ne uzima devize stavljene u vozačku dozvolu, ne zavlači ruke u džepove prolaznika, ne maltretira tinejdžere za ličnu kartu i rizlu te, ako može, da ne udara olako. Tako bi šira javnost opisala fiktivnog srpskog policajca kakvog bi želela da vidi, a kojeg je doskora pamtila po nekim drugim manje lepim stvarima.

Usvajanje Uputstva o policijskoj etici i načinu obavljanja poslova policije, završenog prošlog meseca u skladu s Evropskim kodeksom policijske etike svojevremeno usvojenim po preporukama Komiteta ministara Saveta Evrope, i njegovo stupanje na snagu ove nedelje, po oceni stručnjaka prvi je mali korak da srpska policija postane ono što se definiše kao „policija u zajednici“.

„Kodeks je svakako dobra stvar jer je policija osramoćena lošim imidžom koji ima u javnosti, prvenstveno zbog postupaka tajne policije, pa ljudi u Ministarstvu žele da se taj odnos građana prema policiji promeni. Nama je potreban, kao što to kažu Englezi, comunity policeman, policajac koji se voli i koji je deo zajednice. Jedan od razloga što kanadska, britanska i holandska policija važe za najbolje u svetu jeste činjenica da zbog koncepta policije u zajednici imaju veoma dobar imidž u javnosti“, kaže u razgovoru za „Vreme“ Vojin Dimitrijević, direktor Beogradskog centra za ljudska prava.

MALO–POMALO: Šta se to zapravo kaže u usvojenom uputstvu ili profesionalnom policijskom kodeksu? Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova ubuduće su dužni da poštuju i sprovode određena pravila u svom poslu a to su: pretpostavka nevinosti, obraćanje dodatne pažnje na potrebe manjinskih grupa (etničkih, starosnih, seksualnih i svih drugih), čitanje Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i štiva na sličnu temu, da se ophode prema građanstvu pristojno i odgovorno, ne smeju primati poklone, uhapšeno lice dužni su da upoznaju s razlozima lišavanja slobode i pritom paze na zadovoljavanje njegovih osnovnih potreba, a od sada legitimišu se uvek i u svakoj prilici. Zanimljivost je da je kodeksom ili uputstvom predviđeno da je svaki pripadnik Ministarstva dužan da odbije izvršenje naređenja koje se kosi s javnim interesom i nije u skladu sa zakonom. Od ove godine taj kodeks biće obuhvaćen i nastavnim planom i programom za pripadnike policijskih škola, što je možda i najvažnije imajući u vidu kadrove koji dolaze.

Poniženje koje su policajci doživeli u trenutku dolaska vladajuće koalicije na vlast, kada su im za dugogodišnju bahatost i surovost građani sudili šamarima i pesnicama, a zatim saradnja Ministarstva sa inostranim organizacijama na reformi policije već su do izvesne mere uticali na promenu odnosa pripadnika policije prema građanima. U Komitetu pravnika za ljudska prava kažu da se još ne može dati konačna ocena ponašanja pripadnika MUP-a.

„Uniformisani policajci koje svakodnevno srećemo na ulicama pokazuju mnogo više pažnje u odnosu sa građanima. S druge strane, svedoci smo ne tako učestalih incidenata u kojima je policija pokazala dozu brutalnosti. Setimo se samo spektakularne akcije rušenja Motela ‘Sveti Nikola’ i hapšenja njegovog vlasnika Milivoja Zarubice, ili pak skorašnje akcije ‘Sablja’ u kojoj je prema izjavama, prvo uhapšenih a zatim puštenih pojedinaca, policija pokazala priličnu brutalnost. Ovi primeri ukazuju da u ponašanju policije prema građanima možemo da uočimo dva obrasca ponašanja: profesionalno i pristojno ponašanje prema običnim građanima i često brutalno ophođenje prema, po mišljenju policije, kriminalcima što uostalom, nažalost, odobrava i većina građana. Kada se policajci budu jednako profesionalno, odlučno i pristojno odnosili prema časnim sestarama i kriminalcima, moći ćemo reći da smo konačno dobili reformisanu i dobro obučenu policiju koja se stručnošću i odlučnošću suprotstavlja kriminalu, a ne bahatošću i prekomernom upotrebom sile, čime prekoračuje svoja ovlašćenja i šteti ugledu svoje profesije“, objašnjava Milan Simić iz Komiteta pravnika za ljudska prava.

Usvajanje Uputstva pozdravili su u policiji. Kažu da se nemaju čega bojati, objašnjavajući da se radi o pragmatičnom momentu i preuzetoj obavezi, ali i o domaćoj potrebi. Za policiju će kodeks imati značaj Biblije, preveden na sve jezike manjina i podeljen svim pripadnicima Ministarstva. A koliko će to uticati na kvalitativnu promenu ponašanja, ostaje da se vidi.

„Uvek će se na upotrebu sile, bilo da je po zakonu ili ne, gledati s podozrenjem. Naš trenutni interes je da pridobijemo javnost, ali ne obmanama i varanjem. Efekti ovog kodeksa nisu kratkoročni, već je to dugoročno dobra stvar za celo društvo. Profesionalna pravila su potrebna svima, pa i policiji. Sudbinu profesije ne vezujemo za sudbinu državnog aparata, već za sud javnosti kojoj pružamo ruku. Interes policije nije da deli sudbinu policajaca koji ne žele ovakve kodekse. Ja bih bio lažov kada bih odmah obećavao previše toga, ali cilj jeste da se sve uveže: i zakon kada bude gotov, i ombudsman, i inspektori za unutrašnju kontrolu, i svako obraćanje građana“, kaže za „Vreme“ sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Slobodan Miletić.

Dispciplinski postupci se, po rečima istog sagovornika, svakodnevno vode, što ne znači da se i svakodnevno dešavaju. Početkom ove nedelje policija je otkrila da su u aktivnosti jedne kriminalne grupe umešana dva beogradska policajca V.J. i D.A., koji su potom lišeni slobode. Izbacivanje policajaca kriminalaca iz službe dovešće do toga da se policija jednog dana bavi sobom jedino u slučajevima povremenih prekoračenja ovlašćenja u službi, naravno ukoliko oštrica u međuvremenu ne otupi.

ZAKONI I KODEKS: Sam kodeks, međutim, nema snagu uredbe ili erga omnes pravnog akta, čime postupke pripadnika policije stavlja u postojeći zakonski okvir i njihovo ponašanje podređuje zakonitom cilju. Zakoni kojima se reguliše ponašanje pripadnika policije, a prvenstveno Zakon Republike Srbije o unutrašnjim poslovima, spada u zakone koji su na izvestan način kontroverzni u odnosu na evropske standarde poštovanja ljudskih prava i sloboda. Na primer, član 23. ovog zakona koji se odnosi na upotrebu vatrenog oružja nije u skladu s Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, a ne zadovoljava ni ono što pravnici nazivaju principom „striktne proporcionalnosti“. Postoje i drugi članovi ovog i drugih zakona u kojima mogu da se pronađu indicije za moguće kršenje osnovnih čovekovih sloboda. Na primer, u zakonu piše da je pripadnik policije dužan pokazati službenu legitimaciju tek na zahtev građana, a u usvojenom uputstvu se kaže da policajac uvek mora da pokaže službenu ispravu. S druge strane, zakoni pisani u doba samoupravnog socijalizma sadrže neke od retrogradnih nepostojećih termina poput „vlast radničke klase“, „samoupravna osnova socijalističkih društvenih odonosa“, „organizacija udruženog rada“. Sve to govori da je izmena postojećih zakona nužna radi postizanja promovisanih ciljeva. Nije jasno na koji će način pripadnik policije odgovarati ukoliko prekrši Uputstvo, da li pred nekim sudom časti ili pred sličnim telom. Sudovi časti su često stroži od pravosudnih organa jer se svaki prekršitelj etičkih standarda svoje profesije suočava s moralnom osudom kolega i javnosti, a zavisno od veličine prekršaja, kao i s gubitkom posla i nemogućnošću ponovnog zaposlenja u istoj branši.

„Potrebna je reforma celokupnog zakonodavstva, a potrebno je ratifikovati i konvenciju protiv torture. U doba Miloševića izlazio je i tajni „Službeni list“ u kome ko zna šta piše i kojeg takođe treba pregledati. ‘Meko pravo’ ne može se postići u zakonu i dobro je da se ono nađe u kodeksu. Kod nas je jedna od najslabijih tačaka, kako u policiji tako i u medijima, pitanje pretpostavke nevinosti. Takođe, kod nas se ljubaznost često shvata kao znak slabosti, pa je zato važno da prvo postanu ljubazni policajci pošto se kod njih najlakše vidi da nisu slabi jer imaju pištolj“, objašnjava Dimitrijević.

Za razliku od drugih profesija, specifičnost policije je, po rečima Dimitrijevića, u tome što je njena funkcija po pitanju monopola na fizičko nasilje najbliža funkciji države. Osetljivost pitanja ko, kada i kako sprovodi nasilje svakome je jasna, a želju za drugačijom policijom i društvom opisala je pre četiri godine Nataša, jedna od mnogobrojnih devojaka i mladića koji su napustili zemlju, sledećom rečenicom: Želim da živim u zemlji gde se neću bojati policajca na ulici. Danas živi u Holandiji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Stadion Kanzas na kome će se igrati Svetsko prvenstvo

Svetsko prvenstvo 2026.

12.jun 2026. Samir Huseinović (DW)

Koji je domet reprezentacije Bosne i Hercegovine na Svetskom prvenstvu

U Bosni i Hercegovini nakon plasmana na Mundijal vlada euforija, ali koji su realne mogućnosti ove reprezentacije?

Menjanje sličica

Svetsko prvenstvo 2026.

12.jun 2026. Aleksa Petrovski

Sporedno poprište Mundijala: Pomama za Panini sličicama u Srbiji

Skupljači Panini sličica dovijaju se na različite načine kako bi popunili album Svetskog prvenstva u fudbalu 2026. U prodaji gotovo da ih nema

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

12.jun 2026. B. B.

Sport, politika i biznis: Zašto je ovo najluđe Svetsko prvenstvo u fudbalu ikada

Nikada se Svetksko prvenstvo u fudbalu nije suočavalo sa geopolitičkim i ekonomskim izazovima kao što je to slučaj sa ovogodišnjim karnevalom „najvažnije sporedne stvari na svetu“

Ljudi kod fontane u Beogradu

Globalno zagrevanje

11.jun 2026. Dr Ivan Simić (Klima 101)

Crvena tačka na mapi Evrope: Zašto se Beograđani kuvaju tokom letnjih meseci

U poslednjih 10 godina, u Beogradu je u proseku zabeleženo 41,9 tropskih noći u toku godine. To je nešto manje od polovine svih letnjih noći. Zašto je to tako i šta može da se promeni

Donald Tram sa medaljom i peharom kao dobitinik FIFA nagrade za mir

Svetsko prvenstvo u fudbalu 2026.

11.jun 2026. A.I.

Trampov Mundijal: Veselo fudbalsko leto ili test izdržljivosti za posvađani kontinent

Danas počinje Svetsko prvenstvo u fudbalu. Navijači širom sveta se raduju utakmicama, Amerikanci zainteresovani za fudbal psuju zbog enormnih cena karata, a Donald Tramp je ovogodišnji Mundijal i pre nego što je počeo doveo do ivice političke izdržljivosti

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure