img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Hrvatska

Kako upokojiti jastrebove?

18. decembar 2003, 02:21 Slobodanka Ast
Copied

Sanader se lako rešio "pravaša", što je bio eksplicitan zahtev EU-a. Veliki brat u Vašingtonu ne želi da vidi u novoj hrvatskoj vladi ni dr Hebranga i traži i ovaj dokaz "detuđmanizacije"

VRH HDZ-a: Ivo Sanader i Jadranka Kosor

Rukovodstvo HDZ-a odlučilo je da nova hrvatska vlada ima 14 ministarstava, pet manje nego do sada: smanjenje državnog aparata bilo je jedno od predizbornih obećanja pobedničke stranke. Tako je izbrisano pet ministarstava, a uspostavljeno jedno novo, uveliko komplikovanog naziva i još komplikovanijeg polja rada: Ministarstvo obitelji, međugeneracijske solidarnosti i branitelja!

Dr Ivo Sanader samouvereno drži mandat u džepu, ali formiranje vlade, kao uostalom i parlamentarne većine, predsedniku HDZ-a ni izdaleka ne ide onako lako kako je zamišljao u prvom talasu postizbornog trijumfa kada je osvojio 66 poslaničkih mandata, očekujući da će preostalih 11 sakupiti dok udariš dlanom o dlan. Pokazalo se, naime, da skupljanje glasova, zapravo preraspodela fotelja i novca, ne ide ni malo lako.

Mandataru Sanaderu tek preostaje da pokaže da je savladao delikatnu veštinu pregovaranja, ali i umeće rukovođenja manjinskom vladom, za čije mu je formiranje preostalo još nedelju dana. U svojoj deceniji dugoj vladavini, HDZ nikada do sada nije bio u sličnoj situaciji.

Brisel poručuje da je zadovoljan kako su u Hrvatskoj prošli izbori. Romano Prodi, predsednik Evropske komisije, galantno je poručio da je Hrvatska ispunila sve uslove za sticanje statusa kandidata. Sinjor Prodi je bio jasan: „Brzina kojom će se Hrvatska kretati prema Evropskoj uniji je u njenim rukama.“

Brisel je, naravno, postavio i neke uslove: puna saradnja sa Haškim tribunalom, povratak izbeglica i manjinska prava.

Još pre uspostavljanja ovih hrvatskih uslova pre statusa, Brisel je odmah po okončanju izbora upozorio da je HDZ-ov savez s „pravašima“ neprihvatljiv, ma koliko se oni trudili da se „redizajniraju“ i prikažu u novom izdanju. Tako je došlo do radikalnih promena na nekim do sada uporišnim tačkama HDZ-a.

U ZNAKU HAGA: Budući premijer Hrvatske Ivo Sanader jasno je rekao da će njegova vlada, koja još nije formirana, nastaviti saradnju sa Haškim tribunalom, kako to i nalaže Ustavni zakon. Mnogi mediji u svetu već tvrde kako Sanaderov odnos prema Hagu zapravo nije sasvim jasan. Povod je njegov prošlonedeljni intervju za HTV: on je tom prilikom javnosti dao do znanja da će njegova vlada ući u „pravni spor“ sa Tribunalom oko „slučaja Gotovina“ i da će tražiti promenu optužnice protiv generala koji je u bekstvu. Na izričito pitanje da li će izručivati Hagu potencijalne buduće optuženike, predsednik HDZ-a i budući premijer odgovorio je pitijski da će poštovati „pravnu proceduru“.

Zagreb zna da mu posle novogodišnjih praznika stiže u goste Karla del Ponte i da donosi nekoliko novih optužnica. Optimisti misle da postoji mogućnost da se neki od optuženih dobrovoljno spakuju i odu u Hag, kako ne bi bili prepreka da Hrvatska do leta dobije šansu da počne pregovore sa EU-om.

Slučaj Gotovina se ne uklapa u ovaj optimistički scenario: tu situacija nije sasvim jasna i dodatno se komplikuje jer Evropa i SAD na ovaj problem gledaju kroz različitu prizmu. Američki državni sekretar Kolin Pauel nije nedavno pomenuo Gotovinu, naglasio je da njegova vlada insistira na hvatanju Mladića i Karadžića. Karla del Ponte eksplicite traži i generala Gotovinu. Američki ambasador za ratne zločine Pjer-Rišar Prosper potencira da je američka vlada raspisala milionske nagrade za one koji će otrkiti gde se kriju haški optuženici, među kojima je pomenut i Gotovina.

Preko „Vašington Tajmsa“ Sanaderu je predložen svojevrsni deal: Ako Sanader potpiše sporazum sa SAD o neizručivanju američkih vojnika međunarodnom sudu pravde, Vašington bi mogao da promeni ili ukine optužnicu protiv Gotovine. Ovu značajnu poruku preneo je i Glas Amerike. Da bi konfuzija bila veća, u Zagreb, posle nove godine, dolazi Karla del Ponte, ali stiže i ambasador Prosper…

…I VELIKOG BRATA: Pritisnut ovim smernicama iz Evrope, Sanader je odmah zamrznuo razgovore sa desničarskim HSP-om iako bi mu njegovih osam poslaničkih mandata vrlo dobro došlo i uveliko olakšalo položaj u Saboru. Kako su glavni Sanaderovi koalicioni partneri SSLS i DC prošli slabije nego što je iko očekivao, Sanader je na sve četiri strane počeo da traži saveznike za formiranje vlade, pa i tamo gde ih HDZ nikad nije tražio.

Istina, Sanader je pozvao Srbe da se vrate u Hrvatsku još pre izbora, njihove predstavnike je posle pobede pozvao i u Vladu, obećava i produženje bezviznog režima s Beogradom. Bošnjacima je obećao da će ih vratiti u Ustav, italijanskoj manjini daleko veća prava, Istra i Kvarner bili bi praktično dvojezična područja… Da li je ovaj raskid s Tuđmanovom zaostavštinom bio istinsko prepravljanje projekta „pohrvaćenja“ ili ispunjavanje briselskih uslova i skupljanje poslaničkih glasova?

Sanader je u više navrata naglasio da namerava da ima dobru saradnju sa susednim državama, pa i federalnim vlastima u Sarajevu. Ali, dok hrvatski potpredsednik u Federaciji polaže venac na grob Alije Izetbegovića i čak traži ukidanje liste za dijasporu za Hrvatski sabor u BiH, na ozloglašenom Širokom Brijegu, na otkrivanju spomenika Franji Tuđmanu, a povodom četvrte godišnjice smrti, Florjan Boras, poslanik HDZ-a sa liste za dijasporu i lični izaslanik Ive Sanadera, najgrubljim vokabularom ispraća odlazeći SDP, kao „komunjare“ koje su odgovorne za smrt katoličkih sveštenika sa ovog područja pre više od pola veka.

Nekima se učinilo da ponovo čuju eho devedesetih i onaj poznati govor mržnje Tuđmanove ere. Potom i prva dama HDZ-a, Sanaderova desna ruka Jadranka Kosor, koja je viđena za potpredsednicu vlade, izjavljuje da Hrvatska nije prema BiH vodila agresivnu politiku…

Signali sa Širokog Brijega nisu puki ekscesi: u trenutku kada se u Evropi vodi velika rasprava o evropskom ustavu između njenog liberalnog i konzervativnog dela, Ivo Sanader u svojim prvim državničkim porukama poručuje Evropi kako bi njegova Hrvatska htela da Bog bude prisutan u evropskom ustavu, ključnom dokumentu Evropske zajednice.

Veliko je pitanje koliko je i Sanaderov, verbalno, politički vrlo korektan stav prema manjinama, u saglasju sa raspoloženjem njegove stranačke baze.

Sanader se lako rešio „pravaša“, što je bio eksplicitan zahtev EU-a, ali kako će se odreći usluga bliskog saradnika dr Andrije Hebranga, jednog od najtvrđih hadezeovaca koga veliki brat u Vašingtonu ne želi da vidi u novoj hrvatskoj vladi te traži i ovaj dokaz „detuđmanizacije“?

Kako će Sanader smiriti sopstvene jastrebove? Dobri poznavaoci hrvatskih prilika misle – vrlo teško.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Društvene mreže

05.maj 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Dete, vojnik, influenser: Milioni pratilaca na TikToku

Brojni video-snimci dece vojnika u Sudanu ovih dana postaju viralni na društvenim mrežama, naročito na platformi TikTok

Požar

Kina

05.maj 2026. I.M.

Vatromet u fabrici vatrometa: Preko dvadeset mrtvih

Najmanje 21 osoba poginula je, a 61 je povređena u snažnoj eksploziji u fabrici vatrometa u kineskoj provinciji Hunan, saopštile su lokalne vlasti

Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Hantavirus

04.maj 2026. B. B.

Novi slučajevi hantavirusa na kruzeru

Na kruzeru na kome je troje ljudi umrlo od hantavirusa zabeleženi novi slučajevi infekcije

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure