Proteklu godinu obeležilo je niz modnih dešavanja i različitih trendovskih poruka: započela je sa militari stilom u tamnim tonovima i maskirnim šarama, a završila u duhu diskoteke osamdesetih godina – širokim spektrom boja i svetlucavim detaljima. Ako je suditi po odelu, modne tendencije kreću se ka sve izraženijoj ideji o čovekoljublju, bezbrižnosti i slobodi kretanja
O modi u protekloj godini za „Vreme“ govore modni kreatori Sonja Krstić i Svetlana Proković i direktori modnih agencija Nebojša Grnčarski (Select) i Nenad Radujević (MS Click)
Beogradskamodnascena2003.
Urlike Ratz
SONjA KRSTIĆ: „S obzirom na to da sam učestvovala na obe modne manifestacije ove godine – Tehnomarket Evropa Fashion Week i Aura Fashion Selection – mogu reći da je prva, pre svega, autorska i autentična i da se pokazalo da zahvaljujući njoj ovde definitivno postoji modna scena. Druga je, iako dobra, ipak komercijalna.“
NEBOJŠA GRNČARSKI: „Autori se sve više izražavaju preko tzv. street koncepta, a sve manje komercijalno. Osim Bojane Ilić i nekolicine drugih kreatora, dizajneri se prilagođavaju produkciji City recordsa. Sve manje je pravih boraca za autorski izraz druge vrste.“
SVETLANA PROKOVIĆ: „Puno zanimljivih modnih događaja i uspešnijih manifestacija u odnosu na prethodne godine. Posebno pozdravljam autorsko obeležje proteklih dešavanja.“
NENAD RADUJEVIĆ: „Ovogodišnju modnu scenu, tačnije firme koje je čine, karakteriše snažan uticaj tranzicije u svakom smislu te reči. Nasuprot modnim kućama, samostalni modni dizajneri – uglavnom oni na početku karijere – i dalje opstaju i trude se na sve načine da pokažu da naša modna scena ima svetlu budućnost. Najvažnije je da nam ne manjka kreativnost i da, ukoliko svi neophodni činioci shvate dobar potencijal naše modne industrije, imamo šanse da u bliskoj budućnosti budemo i te kako konkurentni, pre svega u našem regionu, a oni najbolji i na evropskom i svetskom tržištu.“
Modnitrendoviu2003.
SONjA KRSTIĆ: „Lepo je što militari izlazi iz mode, ali smo nažalost ušli u pink fazon. Ta količina ružičaste boje, što se zime tiče, dobija neke čudne razmere: prevazilazi, u negativnom smislu, čak i onaj period sa militari oznakama. Svi su, uglavnom, u trendu i na izvestan način uniformisani. Kao da nam modni diktat dolazi iz turskih butika, a ne iz drugih modnih centara. Ipak, s obzirom na ovdašnju besparicu – odlični smo.“
WOODOO: Sestre Proković
NEBOJŠA GRNČARSKI: „Militari izgled i mini suknje su ono što je negde u modnim hronikama zapamćeno i zabeleženo. Karakterističan je i kristal u svim bojama – izdvojiću nakit ‘Svarovski’. Izlazimo iz svedenog i okrutnog minimalizma. Udaljavamo se od apsolutno trendi crne boje, koja je razumljiv izbor – najlakše se kombinuje i nosi. Sada je u garderobi sve prisutniji kolorit, posebno kardinal crvena i svetlo žuta boja, što iziskuje i više novca.“
SVETLANA PROKOVIĆ: „Nezavisno od sveprisutnog trenda inspirisanog osamdesetim godinama, izdvajam glamur pedesetih u kome se insistira na ženstvenosti i povratku neispitanoj ženskoj lepoti. Radujem se i povratku skupih stvari, detalja i nakita.“
NENAD RADUJEVIĆ: „Trendovi se menjaju brže nego ikada i ima ih toliko da više ne možete da ispratite sve, već ste prinuđeni da odaberete sebi svojstven stil, što je po meni i najvažniji cilj u oblačenju – iskombinovati trendove s postojećim ili klasičnim odevanjem. Ono što je možda najupečatljivije cele ove godine jeste retro trend. Provlačile su se mnoge epohe, ali najviše su bile zastupljene osamdesete godine, što je donelo puno kolorita, zanimljivih dizajnerskih rešenja, kako u krojevima tako i u kombinovanju odevnih predmeta. Veliki uticaj na modu sve više imaju prateći modni detalji!“
Domaćiistranimodnisadržajiibrendovi2003.
SONjA KRSTIĆ: „Strane robne marke su sve prisutnije i dobijaju na ovim prostorima kvalitetniju promociju, a da to nisu ‘šanerski stanovi’, kojih još ima dosta. Ipak, mislim da nemački modni glamur, poput Eskade, još uvek teško zadovoljava domaći ukus, pre bih se odlučila za tzv. street wear, kao što su ‘Levi’s’ i ‘Riplej’.
NEBOJŠA GRNČARSKI: „Svetski trend nagoveštava jedan vrlo zanimljiv, decentni glamur koji se može opisati izgledom žena tridesetih godina, pred Drugi svetski rat. Promoteri kompletnog stajlinga na ovim prostorima su Ana Sofrenović i novije kolekcije Dragane Ognjenović, a van ovih ličnosti iz hiper produkcije: Madona, Robi Vilijams, Brajan Feri… Muška moda izlazi iz uniseks fazona i sve više se okreće muževnijoj formi.“
SVETLANA PROKOVIĆ: „Lepo je to što ima sve više radnji u kojima se mogu kupiti strani brendovi, a sve manje ponude i trendova koje kreiraju vlasnici domaćih butika. Dobro je i to što smo sve češće u prilici da vidimo revije tih velikih kuća iako je uglavnom posredi konfekcija, a ne neki autorski prikaz. Pošto ja više primećujem obuću i prateće detalje u odevanju, nego same komade odeće, nedostaju mi imena kao što su ‘Guči’, ‘Iv Sen Lorran’…“
Bata Spasojević
NENAD RADUJEVIĆ: „Ono što razlikuje naše i strane brendove na domaćem tržištu pre svega je asortiman. Strani brendovi zastupljeni su sa mnogo većim izborom modela, što našem izbirljivom kupcu daje veću moć kombinovanja, a time i uzbudljiviji šoping. Što se tiče paralele između naše „Nedelje mode“ i onih u svetskim modnim centrima, moram reći da naša daje mnogo bolju sliku od one koja je realna, dakle u radnjama ili pogonima, ali mislim da je to dobar zamajac, odnosno pokazatelj da se može i bolje. Potpuno je nemoguće da se upoređujemo sa sličnim manifestacijama u svetu, kao što su Milano, Pariz, London i Njujork, jer su oni prosto mesta odakle se diktiraju trendovi i gde su svi velikani modnog biznisa. Ono što predstavlja kompliment našoj modnoj sceni jeste da nas je francuski satelitski kanal FTV (Fashion TV), svrstao u svoj program WORLD FASHION, sa centrima poput Madrida, Barselone, Moskve, Sao Paola, Sidneja… Kad „Nedelja mode“ najvećim delom postane poslovna manifestacuja, koja privlači i poslovne partnere iz inostranstva, to će biti znak da smo na dobrom putu. Ali, to ne zavisi samo od organizatora, modnih kuća i kreatora koji učestvuju već i od brojnih državnih institucija i ministarstava, kako bismo uopšte mogli da računamo na neki uspeh.“
Najuspešnijikreatorirevijau2003.
SONjA KRSTIĆ: „Od domaćih kreatora – revija Dode Komad, a strani brend – revija Pume. Što se kreatora tiče, mislim da to nije stvar sezone, nego kontinuiteta.“
NEBOJŠA GRNČARSKI: „Izdvojio bih reviju „Nicola’s“ i autore Zorana Stanića i Majdu Davidović, jer su nam pokazali šta kolekcija mora da ima – autorski pečat i dozu urbanog, ali nosivog. Od prikazanih revija stranih brendova: Eskada i ‘Pall Zileri’ i autorske kolekcije Aleksandre Moure (Portugal) i Ilije Kostadinova (Hrvatska). Što se domaćih autorskih kolekcija tiče spomenuo bih Bojanu Ilić, Tanju Aleksić (Uppa Druppa), sestre Proković i Natašu Šarić (Passage).“
SVETLANA PROKOVIĆ: „Najjači utisak na mene ostavila je revija Nataše Šarić i kreativnost Roksande Ilinčić.“
Dragana Ognjenović
NENAD RADUJEVIĆ: „Bilo je nekoliko vrlo uspešnih kolekcija, koje su dobijale i nagrade. Revije su pre svega uspeh timskog rada. Ove godine bile su popularne revije sa multimedijalnom prezentacijom, gde se najviše izdvojila Pumina revija i revija mladog dizajnera Borisa Doringera.
Modnetendencijeza2004.
SONjA KRSTIĆ: “ Disko groznica, helanke i velike naočari uporedo sa uticajem muzičke scene repa i hip-hopa koja uvodi nošenje trenerki. Ali, pre svega duh osamdesetih u smislu opuštenosti, bezbrižnosti i boljeg standarda.“
NEBOJŠA GRNČARSKI: „Moda se okreće geometrijskim linijama, oblicima i za nijansu zatvorenijoj opciji. Vraćamo se ženstvenosti i muževnosti i što se tiče seksualnosti sve zdravijim odnosima.“
SVETLANA PROKOVIĆ: „Očekujem elegantan izgled žena, u haljinama, krznima i cipelama sa visokim potpeticama kod kojih više ne dominira zaoštren oblik, već sofisticirana zaobljenost poput nekog dobrog komada nameštaja u retro fazonu.“
NENAD RADUJEVIĆ: „O novim tendencijama bolje da pričaju dizajneri.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Džepni sat Džona Džejkoba Astora Četvrtog prodat je na aukciji za rekordnu sumu među predmetima sa čuvenog broda koji je doživeo još čuveniji brodolom pre više od sto godina
Mikrobi sa mesta zločina bi mogli da pomognu sudskoj medicini u rešavanju slučajeva ubistava ili pri proveri alibija osumnjičenih. Posebno bi mogli da pomognu onde gde se teško utvrđuje vreme smrti
Ovog 22. aprila se navršava 300 godina od rođenja nemačkog filozofa Imanuela Kanta. Šta danas ima da nam kaže čovek koji je rekao: „Imaj hrabrosti da koristiš svoj razum“
Danas se obeležava Svetski dan prodavnica ploča, a građani Srbije moći će da, u različitim gradovima od Beograda, do Novog Sada i Niša, na berzama ploča pronađu za svoju kolekciju nove ili polovne nosače zvuka
Ako smo dobro razumeli Ostoju Mijailovića, državno davanje zavisi od kaprica predsednika Vučića. Ako se nađe još žešće uvređen, možda ne bude ni dinara za Partizan. A Vučić je tako dobar da je čak i u ulozi „pedera“ dao da ostane najtrofejniji trener Evrope
Kada se ispostavilo da je D. D. umro nasilnom smrću, malo ko je bio zaista iznenađen. Nije se tu radilo samo o želji za osvetom, čak ni o tome da smo oguglali na različite oblike zla, već da smo očekivali da država deluje protivdržavno, da oni koji bi trebalo da štite sistem jesu isti oni koji ga podrivaju i ruše
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!