img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bliski istok

Šaronov najveći izazov

21. oktobar 2004, 06:55 Marko Savić
Copied

U Izraelu smatraju da su sada bezbedni od novih raketnih napada, napuštanje pojasa Gaze može da počne, a iseljavanje jevrejskih naselja neće se odvijati pod palestinskom vatrom. Sve to može da počne ukoliko sadašnja vlada preživi početak sledeće nedelje

Vlada izraelskog premijera Arijela Šarona nalazi se pred najvećim iskušenjem otkako postoji. Nakon povlačenja iz dva grada i izbegličkog logora na severu Gaze i nakon okončanja vojnih operacija čiji je cilj bio sprečavanje raketnih napada na Izrael i priprema za primenu plana o povlačenju s palestinskih teritorija, vlada izraelskog premijera suočila se u ponedeljak sa čak tri glasanja o nepoverenju i, kako se čini, jedva uspela da opstane.

Sledeći težak trenutak čeka je naredne sedmice, kada će se plan o unilateralnom povlačenju sa palestinskih teritorija naći pred poslanicima, i biće potrebno mnogo manevrisanja da bi se održala.

Kada je početkom godine zastala primena najnovijeg plana o rešenju izraelsko-palestinskog konflikta, izraelski premijer je istupio s planom koji predviđa unilateralno povlačenje Izraelaca sa palestinskih teritorija. Ne nalazeći sebi sagovornika na suprotnoj strani, odlučio je da iskoristi situaciju i sam predloži plan o unilateralnom povlačenju.

PODRŠKA I PROTIVljENjE: Za svoj plan uspeo je da obezbedi podršku američkog predsednika Džordža Buša, ali se suočio s jakim protivljenjem u Izraelu. Kako prva verzija plana nije uspela da prođe stranački referendum, on je unekoliko revidiran i predviđa iseljavanje jevrejskih naselja i povlačenje izraelske vojske u nekoliko faza. Ni izmenjena verzija nije dobila podršku većine u izraelskoj vladi, tako da je Arijel Šaron morao da smeni dva ministra iz stranke svojih koalicionih partnera kako bi sebi obezbedio podršku. To je promenilo odnos snaga u Knesetu, tako da sadašnja vlada ima vrlo malu većinu. Zbog toga se smatra da je jedan od ciljeva operacije u Gazi bilo i nastojanje izraelskog premijera da ubedi sve u Izraelu da nikako ne želi da popušta Palestincima, već mu je namera da svoj plan ostvari uz najbolje moguće uslove po Izrael.

Posle završetka operacije, u Izraelu smatraju da su sada bezbedni od novih raketnih napada, napuštanje pojasa Gaze može da počne, a iseljavanje jevrejskih naselja neće se odvijati pod palestinskom vatrom. Sve to može da počne ukoliko sadašnja vlada preživi početak sledeće nedelje.

Uoči glasanja o planu izraelskog premijera situacija u zemlji se veoma zaoštrila. Kako je jedva uspeo da izbegne obaranje vlade zbog ekonomskih i socijalnih pitanja, sada će na proveri biti njegova diplomatija. Šaron je zasad uspeo da izbegne pokušaj nametanja referenduma o novom planu. Kako je primena plana počela pre glasanja u Knesetu, izraelski premijer će još jednom morati da stavi na probu svoje sposobnosti da bi se izborio sa opozicijom, kako u parlamentu tako i u svojoj stranci. Protiv sebe ima gotovo polovinu poslanika svoje partije u parlamentu, radikalne desničarske partije, dobar deo stanovništva i najradikalnije struje u Izraelu. Na svojoj strani imaće Laburističku partiju Šimona Peresa, koja će, kako najavljuje, glasati za plan, ali istovremeno oštro kritikuje premijera zbog njegove ekonomske i socijalne politike. O nekoj eventualnoj koaliciji sa laburistima zbog toga zasad nema ni govora. Koliko je situacija ozbiljna govori i sve češće pominjanje mogućnosti izbijanja građanskog rata i mogućeg atentata na Šarona. Sećanje na atentat na Jicaka Rabina 1995. još je živo i opominje koliki je otpor dogovoru sa Palestincima i u samom Izraelu.

MARGINALIZACIJA ARAFATA: Što se Palestinaca tiče, oni se protive planu, ali ipak žele da pregovaraju o njemu. Postoji i bojazan da bi, nakon izraelskog povlačenja, vlast na severu Gaze mogao da preuzme Hamas. Međutim, palestinski premijer Ahmet Kurei već je izrazio spremnost da pregovara s Hamasom o njegovom eventualnom prelasku na parlamentarnu borbu. I u Hamasu ima onih koji bi delili vlast s Palestinskom upravom, iako napominju da će ostaviti oružje jedino ako se izraelska vojska potpuno povuče sa palestinskih teritorija i ukoliko se ne bude zahtevalo razoružanje njihovog vojnog krila. I pored toga, Izraelci su nastavili politiku ciljanih ubistava, tako da su vođe Hamasa još uvek na meti. Ono što Izraelu zasad uspeva jeste marginalizovanje Jasera Arafata, koji se, uprkos svim pokušajima, ne vraća u mirovni proces. Palestinski predsednik je bio primoran da prenese deo svojih ovlašćenja na vladu, a optužbe za korupciju i afere koje su ga pogađale tokom leta dosta su doprinele njegovoj diskreditaciji i među palestinskim stanovništvom.

S obzirom na situaciju, naredni ponedeljak biće prelomni trenutak, kako za Arijela Šarona tako i za njegov plan. On je, i pored svih pritisaka, najavio da neće odustajati od njega i zapretio novim smenama u vladi, ukoliko mu neko od ministara otkaže poslušnost.

Ostaje i pitanje zašto je izraelski premijer spreman da ide do kraja, i pored tako visoke cene. On je pre svega uspeo u nameri da Palestinci nemaju udela u njegovoj odluci, iako plan odlučuje i o njihovoj sudbini. Predviđa se povlačenje sa onih teritorija koje bi Izrael morao da ustupi u bilo kom slučaju i koje ni u kakvoj verziji mirovnog plana ne bi mogao da zadrži. Tu spadaju i oblast Gaze i najveći deo Zapadne obale. Izraelske snage bi, uz egipatske, ostale na granicama i posle povlačenja, a kontrolisale bi i vazdušni prostor i obale Gaze. Izrael je uspeo da zadrži pravo na intervenciju ukoliko bi ocenio da je njegova bezbednost ugrožena, a nije predviđeno koliko bi takva situacija mogla da traje. Izgradnjom zaštitne ograde na Zapadnoj obali, Izrael je uspeo da donekle revidira granicu iz 1967, što je krajnja linija do koje bi otišao prilikom ustupanja teritorije Palestincima. Takođe, potpuno povlačenje iz Gaze može da donese i izvesne dobitke na Zapadnoj obali, jer su za nju predviđeni pregovori sa palestinskim vlastima. Uspeo je da obezbedi i Bušove garancije da će mu pripasti delovi Zapadne obale.

I pored svih protivljenja, moguće je da i izraelske vlasti i Palestinska uprava uviđaju da je krajnje vreme da se nešto uradi, jer vreme ne radi ni za jedne ni za druge. Ukoliko se konačno rešenje odloži za desetak godina, glavni problem Izraela više neće biti bezbednost, već demografska eksplozija Palestinaca koji će do 2020. biti većinsko stanovništvo na teritoriji koju Izrael sada kontroliše. S druge strane, i Palestinci imaju šta da izgube: 1997. nuđeno im je 97 odsto Zapadne obale i Gaza, dok je sada taj procenat mnogo manji, a došli su i u situaciju da se sa Egipćanima dogovaraju o budućnosti pojasa Gaze koji se graniči sa Egiptom.

Čini se da i jedni i drugi shvataju da je održavanje sadašnjeg stanja postalo opasno za obe strane. Kako je ključ rešenja stvaranje nezavisne palestinske države, koja neće ugrožavati izraelsku bezbednost, izraelski premijer smatra da njegov plan nudi upravo to. On tvrdi da među Palestincima nema pravog partnera za pregovore, jer sa Arafatom ne želi da pregovara, a u Palestini ne žele da ga smene. I među Palestincima se, izgleda, polako prihvata ideja da je do nezavisne države i mira sa Izraelom moguće doći jedino pregovorima, samo je pitanje koliko će vremena biti potrebno da se to u potpunosti prihvati.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Donald Tramp

Donald Tramp

16.jun 2026. B. B.

Samit G7: Kako je Tramp izvređao američke saveznike

Predsednik SAD Donald Tramp se ostrvio na lidere G7. Zamerili su mu se zato što nisu hteli da učestvuju u njegovom ratnom pohodu na Iran

Kijevsko-pečerska lavra

Rat u Ukrajini

16.jun 2026. K. S.

Ruski napad na Kijevsko-pečersku lavru: Koliko je oštećen verski spomenik pod zaštitom UNESKO-a

Verski kompleks iz 11. veka, koji je pod zaštitom UNESKO-a, našao se na udaru ruskih raketnih napada u Ukrajini. Moskva odbacuje optužbe. Kijevsko-pečerska lavra je jedan od simbola ukrajinskog identiteta

SAD

16.jun 2026. K. S.

Osmoro poginulih u padu bombardera B-52 u blizini Los Anđelesa

Bombarder B-52 srušio se ubrzo nakon poletanja iz vazduhoplovne baze u blizini Los Anđelesa. Među osmoro poginulih i dvoje zaposlenih u kompaniji Boing koja je proizvela letelicu

SAD

15.jun 2026. M. L. J.

Pad aviona u Misuriju: Poginulo dvanaest padobranaca i pilot

Dvanaest ljudi je poginulo nakon pada aviona u Misuriju. Bila je to jedna od najsmrtonosnijih nesreća sa padobranacima u SAD u poslednjih nekoliko decenija

Predsednik SAD Donald Tramp se kezi sa tamni sakoom, crvenom kravatom i američkom zastavom u pozadini

Rat na Bliskom istoku

15.jun 2026. A.I.

SAD i Iran postigli privremeni sporazum o miru: “Neka nafta poteče!“

Donald Tramp je u više navrata slavodobitno izjavljivao da je postignut mirovni sporazum sa Iranom. Ovog puta to je potvrdio i Teheran. Trebalo bi da bude potpisan u petak u Švajcarskoj i okonča rat koji je počeo 28. februara napadom SAD i Izraela na Iran

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure