

Astana Hub
U februaru 2026. Astana Hub i SEE UP potpisali su sporazum o saradnji. Mažan Madijev, izvršni direktor kazahstanskog Astana Huba opisuje njihov rast, kao i šta ovo partnerstvo znači za osnivače kompanija u oba regiona
Koje su glavne odlike svetskog interneta danas?


Internet je pre svega dobio svoje mesto u mejnstrimu na globalnom nivou, zajedno sa tradicionalnim medijima kao što je televizija. Dokazi za to se sreću svakodnevno, a poslednji primer su blogovi koji se u kriznim situacijama koriste kao primarni izvori informacija. Internet je takođe sazreo kao apsolutno nezamenljiv instrument međunarodne (elektronske) trgovine. Servisi koji se oslanjaju na internet napokon su postali zaista sveprisutni, a sama mreža poslednjih godina sve više je mobilna.
Internet i različiti servisi danas se koriste ne samo na „fiksnim“ računarima u domovima ili na poslu već i na mobilnim telefonima, u kafićima, na aerodromima, u kolima, avionima, itd.
Kao „kritična infrastruktura“ internet i sve u vezi s njim poslednjih godina dobijaju sve veći značaj u međuarodnim političkim i diplomatskim okvirima (što se lepo reflektuje u aktivnostima UN-a, G8, EU-a, SE-a i ostalih međudržavnih organizacija).
Koje su glavne odlike interneta u SCG?
Slabo razvijena infrastruktura i slabo razvijene usluge, koja ne zadovoljavaju „današnje“ potrebe korisnika (kako privatnih tako i poslovnih). Pozitivnih primera svakako ima, kao što su, recimo, razvoj i-bankarstva i pojava pretraživača lokalnih internet sadržaja. Ali, uopšteno govoreći, stopa razvoja je tragično niska, čak i u poređenju sa zemljama u najbližem okruženju. Slabo razvijena kultura korišćenja interneta u svrhu olakšavanja, pojeftinjavanja i pojednostavljivanja poslovanja i svakodnevne komunikacije (kako interne tako i eksterne). Ovo podjednako važi za javni i privatni sektor, ali je sa ovog aspekta prognoza mnogo nepovoljnija po javni sektor, a na štetu građana i privrede. Najkritičnija i najbolnija tačka sa razvojnog aspekta jeste potpuni nedostatak jasno definisane i izražene političke podrške razvoju i primeni informaciono-komunikacionih tehnolgija od strane ključnih političkih činilaca. Ovaj nedostatak predstavlja klip u točkovima bilo kakvog daljeg održivog razvoja informaciono-komunikacionih tehnologija u našoj zemlji.
Kako vidite održiv razvoj interneta u SCG u narednih pet godina?
Održiv razvoj jedino je moguć u okruženju gde država, na osnovu stalne i jasno izražene političke volje, kontinuirano radi na stvaranju povoljnih uslova za privatna ulaganja i dugoročni razvoj tržišta telekomunikacija i IKT-a na bazi slobodne konkurencije. U ovoj jednačini država treba da figurira kao korektivni faktor svojim stimulativnim merama jedino u sredinama gde su privatna ulaganja manje isplativa.
Ovo možda zvuči jednostavno i očigledno, ali zapravo predstavlja veliki izazov u našem društvu, jer za sobom povlači promenu načina razmišljanja i tržišnih modela koji su vladali tokom proteklih pet decenija. Ovde pre svega mislim na to da vlada treba da se bavi definisanjem društvenog interesa i osnovnih smernica razvoja, a planiranje i implementaciju treba u potpunosti da prepusti privatnom sektoru. Vlada takođe treba „pod hitno“ da demontira državne (Telekom) i paradržavne (Mobtel) monopole u sferi telekomunikacija, što je ključno za širenje mogućnosti za opšteprisutno i jefitno korišćenje IKT-a, poput interneta.


U februaru 2026. Astana Hub i SEE UP potpisali su sporazum o saradnji. Mažan Madijev, izvršni direktor kazahstanskog Astana Huba opisuje njihov rast, kao i šta ovo partnerstvo znači za osnivače kompanija u oba regiona




U vremenu u kojem se domaće tržište rada menja brže nego ikada, visina zarade, iako izuzetno važna, odavno je prestala da bude jedino merilo dobrog poslodavca. Savremeni radnik, ali i nove generacije zaposlenih traže nešto mnogo teže nadoknadivo: stabilnost, predvidivost, brigu o zdravlju i balans između posla i privatnog života. Pitanje koje se postavlja pred velike sisteme i poslodavce više nije samo koliko plaćaju, već kako tretiraju čoveka iza radne pozicije


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve