img
Loader
Beograd, -6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam - Marija Šešić (1952–2006)

Za ljudski vek

08. februar 2006, 22:06 Ljubinka Trgovčević
Copied

U Beogradu je, u 56. godini, preminula Marija Šešić, doskorašnja direktorka Muzeja Nikole Tesle

Sa Marijom sam počela da sarađujem pre tačno dve decenije, u trenutku kada je nastala ideja da se ispita, otkrije i sačuva naša naučna i tehnička baština. Ona se paralelno odvijala u dva pravca: jedan je išao ka stvaranju multidisciplinarnih postdiplomskih studija posvećenih istoriji nauke, dok se drugi odnosio na ustanovu koja će sakupljati, čuvati i prezentovati artefakte iz naučne i tehničko-tehnološke prošlosti. U obe inicijative se našla i Marija. U njenoj tadašnjoj kancelariji napravljen je prvi program postdiplomskih studija za istoriju prirodnih nauka i tehnologije i tu su se okupili prvi studenti 1989. Istovremeno je Marija postala prvi stalni saradnik Muzeja nauke i tehnike u osnivanju i kada je on počeo da radi i zamenik direktora, akademika Aleksandra Despića. Oslonjena na iskustvo i znanja starijih a umešna u okupljanju mlađih, uspela je da postane osoba koja će obe ove inicijative zdušno podržati i njihovu realizaciju preuzeti na sebe. Ta Marijina pionirska uloga nije od male važnosti. Naime, i sama stasala u zemlji gde je politika sudbinska odrednica njenih žitelja i shodno tome se pamtila i proučavala samo politička prošlost, upustila se u dugotrajan i naporan zadatak da otkrije i neku drugu prošlost, potisnutu i zaboravljenu – a to je povest srpskih doprinosa nauci, tehnici i tehnologiji. Trebalo je mnogo optimizma onima koji su s njom počinjali. Moralo se suočiti sa činjenicom da kada je Srbija nastala kao moderna država u njoj nije bilo nijedne škole niti pismenih ljudi, a još manje neke nauke, da je ceo jedan vek ona ostala zaostalo agrarno društvo koje je tek primalo neke tekovine modernog doba. Pa ipak, paralaleno sa izgradnjom ustanova građanskog društva nastajali su i prvi naučni i tehnološki doprinosi, iz njih i neka nauka, najpre epigonska a krajem XIX veka sa rezultatima dostojnim uključivanja u svetsku naučnu baštinu. Pokazalo se da to nije ni malo ni beznačajno, da je to što nismo znali da je i Srbija imala neku nauku i neku tehniku samo pitanje našeg zaborava, pogrešnih vrednovanja, pa čak i inferiornosti i nemara…

Drugi period naše saradnje došao je kada je ojačala mreža onih koji su tim putem krenuli. Trebalo je sa onim što se znalo i na čemu se radilo upoznati širu javnost i odlučeno je da se pokrene stručni časopis, koji je pod imenom „Flogiston“ krenuo u leto 1995. Marija je opet bila u užem jezgru tog poduhvata, koji je bio prvi takve vrste ne samo u Srbiji već i na Balkanu. Pokazalo se da ovde nije bila naučna crna rupa, već da su tu nastajali i relevantni naučni rezultati. Časopis je, sa jedne strane, zastupao univerzalnost nauke i objavljivao radove iz prošlosti svetske nauke i njenih istaknutih stvaralaca, ali je prvenstveno težio da iz zaborava izvuče doprinose ove sredine i ovog naroda, da pokaže one koji su potpuno zaboravljeni i preispita i prevrednuje one koji su i do danas ostali uvaženi. Nažalost, mi nismo narod kontinuiteta i kod nas često pravi poduhvati kratko traju, tek koliko jedna sezona ili najviše jedna generacija, te je i časopis počeo da odumire, nekako istovremeno kada je i Marija počela da boluje. Naravno, ne njenom krivicom, jer ona je bila njegov bolji deo.

Ovo je lična priča o vremenu u kome smo Marija i ja sarađivale. Pamtim je upravo kao deo jezgra iz koga su nastale nove ustanove i novi stvaralački rezultati. Sasvim dovoljno za jedan ljudski vek. Nemilosrdno kratak, ali izuzetno delotvoran. Hvala ti, Marija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Ministar Selaković

18.januar 2026. Sonja Ćirić

Zašto ministar Selaković tvrdi da su konzervatori manastiru Žiča skinuli status zaštite

Ministar kulture Nikola Selaković je predložio da četiri muzejska predmeta dobiju status zaštite, a optužio konzervatore da su ga oduzeli Žiči, te da su kočničari zaštite naše baštine. Konzervatori RZZSK imaju dokaze da je sve suprotno

Kadrovi

18.januar 2026. S. Ć.

Bitef je dobio novi Odbor i predsednika Spasoja Ž. Milovanovića

Dramaturg Spasoje Ž. Milovanović, novi je predsednik Odbora Bitefa. Voli brzu vožnju, pa Narodno pozorište u Nišu gde je do skora bio direktor, mora da plati kaznu

Filharmoničari

17.januar 2026. S. Ć.

Beogradska filharmonija na rođendanu Zubina Mehte u Indiji

Beogradska filharmonija je koncertima u Indiji otvorila svetsku proslavu rođendana maestra Zubina Mehte. Jedno od iznenađenja na proslavi bio je i ajvar

Kadrovi

17.januar 2026. S. Ć.

Promene na čelu Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Aleksandar Stamatović i Milan Stojković imenovani su za v.d. direktore Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Država i umetnici

16.januar 2026. Sonja Ćirić

Zašto su članovi komisije za nacionalnu penziju anonimni

Ne zna se ko je birao kandidate za nacionalnu penziju, ali ni još mnogo toga u vezi ovog priznanja kojim se država zahvaljuje umetnicima za vrhunski doprinos kulturi

Komentar
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    

Komentar

Dubina dna Partizana i nekuženja Ostoje Mijailovića

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure