img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložbe – Nuncio u Muzeju savremene umetnosti

Univerzalna umetnost ili ništa

05. jul 2006, 19:35 Dobrila Denegri
Copied

Nuncio je danas svakako jedan od najuticajnijih skulptora koji se sada, po drugi put, predstavlja beogradskoj publici jednom reprezentativnom izložbom koja u najboljem svetlu predstavlja njegov savremeniji opus

„Umetnost je ili univerzalna ili nije ništa“, izjavio je Nuncio u jednom opširnom intervjuu sa Lidijom Merenik objavljenom u časopisu „Moment“ 1987. godine, prilikom njegove samostalne izložbe u galeriji Studentskog kulturnog centra koju je tada vodila Biljana Tomić. Prvi put je Nuncio bio predstavljen našoj publici kao umetnik mlađe generacije, ali već dobitnik značajne nagrade Venecijanskog bijenala i afirmisani protagonista italijanske scene osamdesetih. Od tada je prošlo skoro dvadeset godina i puno toga se promenilo u životu i karijeri ovog umetnika, a još više na kulturnoj sceni Beograda. Međutim, bez obzira na vremensku distancu, na promene koje su nastupile ne samo u radu ovog umetnika već i u načinu posmatranja njanovijih tokova u savremenoj umetnosti, ostaju neizmenjena određena ubeđenja i stavovi, poput onoga koji je zastupao Nuncio još kao mlad umetnik, a to je da umetnost mora imati univerzalni karakter. Prirodno je da svaka nastupajuća generacija želi da unese nove tematske sadržaje i da eksperimentiše sa novim izražajnim sredstvima, ali isto tako je neophodno zadržati svest da postoji određeni kontinuitet u razvoju umetnosti i u elaboraciji svakog pojedinačnog umetničkog izraza. Kao umetnik, Nuncio je upravo primer istrajnosti i doslednosti, što potvrđuje i ova, nedavno otvorena izložba u Muzeju savremene umetnosti, realizovana u saradnji sa Muzejom savremene umetnosti u Rimu i Italijanskom ambasadom i kulturnim centrom u Beogradu.

Prva Nuncijeva izložba u Beogradu nosila je obeležja novog, snagu ekspresivnosti duha osamdesetih čiji je ovaj umetnik bio eksponent, u saglasju s tendencijama tog perioda koje poznajemo po definicijama „nova slika“ ili „nova skulptura“, što su se širile ne samo u Italiji već i u Nemačkoj, Španiji, Velikoj Britaniji i drugim zemljama Evrope pa i bivše Jugoslavije. Početkom i sredinom osamdesetih Nuncio je bio jedan od najznačajnijih protagonista takozvane Nove rimske škole ili Škole San Lorenca, koja svoj naziv duguje bivšoj fabrici poznatoj pod nazivom „ex-Pastificio Cerere“ u rimskom kvartu San Lorenco koju su umetnici okupirali i transformisali u prostor za ateljee i galerije. Već 1984. je italijanski kritičar Akile Bonito Oliva u ovom prostoru organizovao izložbu „Ateliers“, i tom prilikom otvorio studije mladih umetnika koji su razvijali interesantne pravce novog slikarskog i skulpturalnog izraza. Ova, kao i niz drugih izložbi, među kojima se posebno ističu one u rimskoj galeriji Attico koju je vodio Fabio Sarđentini i galeriji Sperone u Torinu i Njujorku, učiniće da generacija umetnika među kojima su pored Nuncia delovali Pjero Picikanela, Marko Tireli, Đuzepe Galo, Đani Desi, Bruno Čekobeli, Domeniko Bjanki i drugi, preraste u značajan umetnički fenomen. Premda ovi umetnici nisu nikada formirali određeni homogeni grupni pokret, i tokom godina su se njihove umetničke putanje razišle, do danas su ostali vezani za prostor u kvartu San Lorenco, gde se nalaze njihovi studiji i gde i dalje rade. Još uvek je vrlo uzbudljivo posetiti neke od ovih umetnika, zateći ih kako slikaju platna velikih formata, ili u slučaju Nuncija, videti ga kako sam svojeručno realizuje monumentalne skulpture u drvetu ili olovu, koji su tokom godina postali materijali koje najčešće koristi.

HOMO FABER: Po načinu rada Nuncio inkarnira umetnika u klasičnom smislu reči, on deluje kao „homo faber“ želeći da pronikne u dubinski sadržaj forme i materije i da dotakne esencijalno u materijalu i u biću. U tom smislu njegove skulpture nose istovremeno obeležja klasične i savremene umetnosti. One rekuperiraju iskustva vezana za rad nekih od velikana moderne umetnosti, poput Brankusija ili Aslija Gorkog, ali istovremeno su izraz savremenog mišljenja koje je satkano od fragmenata memorije.

U njegovom radu može se osetiti određena tenzija i težnja za stvaranjem savršene forme i balansa, svojevrsna potraga za harmonijom i transcendentalnim kvalitetima umetnosti, ali istovremeno su prisutni aspekti fragmentarnog i aluzivnog, parcijalnog i nedovršenog koji karakterišu savremeni diskurs. Formama koje stvara i materijalima koje koristi, on pokušava da sjedini kontrastne i suprotstavljene elemente: crno i belo, drvo i vatru, unutrašnji i spoljašnji prostor. Pre nego skulpture, njegovi radovi u sagorelom drvetu su kao fragmenti nekih imaginarnih arhitektura kroz koje posmatrač može da se kreće i intuira njihov potencijalni totalitet. Upravo po ovoj sintezi suprotnosti, sposobnosti da ujedini kvalitete vanvremenskog i savremenog kroz forme i materijale koje koristi kao izražajna sredstva, Nuncio je danas svakako jedan od najuticajnijih skulptora koji se sada, po drugi put, predstavlja beogradskoj publici jednom reprezentativnom izložbom koja nas u najboljem svetlu upoznaje s njegovim savremenijim opusom. Ovu izložbu je koncipiro tim MACRO – Muzeja savremene umetnosti u Rimu kao jedan segment opširnijeg projekta prezentacije italijanskih umetnika u našoj sredini. MACRO je prošle godine Nunciju posvetio veliku izložbu retrospektivnog karaktera, i specijalno za tu priliku umetnik je realizovao tri nove skulpture koje su deo beogradske izložbe. Pored najnovijih skulptura uključeni su neki od radova koji predstavljaju važne trenutke u opusu umetnika: skulptura Bez naziva iz 1995. koja je bila deo instalacije na Venecijanskom bijenalu ’95. kada je Nunciju dodeljeno specijalno priznanje za najbolju samostalnu salu, kao i niz drugih skulptura realizovanih za značajne izložbe u Italiji od kraja devedesetih do danas. Pored skulpturalnih, na izložbi u Beogradu predstavljeni su i neki od najnovijih radova na papiru velikih dimenzija, koji u opusu ovog umetnika imaju status autonomnih dela a ne pripremnih crteža za skulpture.

PROJEKAT I PERSPEKTIVA: Putem projekta prezentacije italijanskih umetnika, dakle Nuncija sa reprezentativnom izložbom u Muzeju savremene umetnosti, i u narednom periodu mlađih italijanskih umetnica Sisi, Stefanije Galegati i Sare Čirači sa specijalnim projektima realizovanim za Beograd, i serijom izložbi koje čine projekat „MACRO – perspektive jednog muzejskog modela“ ne žele se predstaviti fragmenti razuđene i heterogene italijanske umetničke scene, već izbor italijanskih umetnika u skladu sa jednim preciznim muzejskim modelom, izgrađenim kroz institucionalnu aktivnost artikulisanu kroz dva različita ali komplementarna modusa delovanja: sa jedne strane se profiliše „model retrospektive“ koji se bazira na istorijkoj elaboraciji opusa jednog umetnika, i sa druge „model projekta“, koji evidencira ulogu muzeja kao aktivnog posrednika uključenog u produkciju kulture u sadašnjem vremenu.

Samostalna izložba Nuncija u Muzeju savremene je dakle prvi segment jednog kompleksnijeg muzejskog projekta, ali istovremeno predstavlja simboličnan gest uspostavljanja kontinuiteta sa vremenom kada je beogradska kulturna scena korespondirala sa svetskim umetničkim kretanjima. S druge strane, za ovog umetnika je ponovni povratak u Beograd bio jedno jako emotivno iskustvo, i ponovni susret sa umetnicima i prijateljima učinio je da se prevaziđu izvesne vremenske i geografske distance.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novo udruženje

15.septembar 2026. Sonja Ćirić

Milutin Petrović: ARTIS će se baviti onim što nisu umela druga udruženja

Reditelj Milutin Petrović najavljuje osnivanje Asocijacije radio-televizijskih, filmskih i scenskih stvaralaca, koja će ponuditi pogodnosti koje druga udruženje nemaju. Srđan Dragojević kaže - ćaci udruženje

Promo

15.septembar 2026. R.V.

„Ceo život za godinu dana“ premijerno u Ateljeu 212!

Na početku sedamdesete sezone, obeležavajući 30 godina od smrti Aleksandra Popovića, Atelje 212 premijerno izvodi predstavu „Ceo život za godinu dana“ po njegovoj istoimenoj tv seriji

Festival

14.septembar 2026. S. Ć.

U Leskovcu filmovi i serije sa prostora Jugoslavije

Na Leskovačkom internacionalnom festivalu filmske režije biće čak 12 filmova i četiri serije - nastavak puta ovog festivala da filmove sa prostora Jugoslavije približi publici

Festival u Veneciji

14.septembar 2026. S.Ć.

Izrael najavio oduzimanje državljanstva rediteljima nagrađenim u Veneciji

Izraelski ministar kulture najavio je oduzimanje državljanstva Juvalu Abrahamu i Rejček Šor, rediteljima filma „NAZA“ koji je u Veneciji dobio Specijalnu nagradu žirija. U filmu se naime tvrdi da je izraelska vojska ciljala civile u Gazi

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Komentar
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure