img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba - karikature Bete Vukanović

Kritika sa simpatijom

27. septembar 2006, 18:33 Sonja Ćirić
Copied

Beta Vukanović je poznata po svojim slikama, ali je manje poznato da je crtala i karikature. Izložba u kući porodice Veljković u Beogradu bila je prilika za upoznavanje i sa ovim delom njenog opusa

Jedan od programa upravo završenih Dana evropske baštine bila je i izložba „Karikature Bete Vukanović“. U kući porodice Veljković, u Birčaninovoj 21 u Beogradu, izložene su 42 karikature Bete Vukanović iz kolekcija Kabineta grafike Narodnog muzeja i iz zbirke porodice Veljković.

Beta Vukanović je poznata po svojim slikama, ali da je crtala karikature – retko ko zna. Takođe, retko ko zna i za arhitektonske vrednosti kuće porodice Veljković, inače spomenika kulture, pa je tako ovom izložbom promovisana naša, ali i evropska kulturna baština.

Izložbu Bete Vukanović inicirala je gospođa Katarina Veljković u nameri da javnosti pokaže deo porodične umetničke kolekcije svoje porodice, i da kulturi Beograda ponudi prostor u svojoj kući za izložbe kamernog tipa. Voja Veljković, ljubitelj umetnosti i zaštitnik umetnika, bio je mecena Bete Vukanović, pa je to odgovor na pitanje otkud njeni radovi u kolekciji ove porodice. Veljkovići još od Prvog srpskog ustanka učestvuju u političkom i kulturnom životu Beograda i, što je najvažnije za ovu priču, sakupljaju i čuvaju umetnička dela. Za potrebe svoje zbirke Veljkovići su 1931. godine u dvorištu kuće u Birčaninovoj ulici sagradili izložbeni paviljon na 255 kvadratnih metara, sa zastakljenim krovom i centralnim grejanjem, specijalnim uređajem za vešanje slika i postoljima za odlivke skulptura. (Sada se tu nalazi Centar za kulturnu dekontaminaciju.) Sama kuća zidana je u maniru akademizma i, sa dvorišnim paviljonom i zbirkom umetničkih predmeta – slika, skulptura, nameštaja, predmeta primenjene umetnosti, oružja, biblioteke i arhivskog materijala, predstavlja tipičnu građansku beogradsku kuću iz druge polovine XIX veka. Sada se kuća Veljković ispostavila kao prirodan ambijent za karikature Bete Vukanović.

Beta Vukanović umrla je ubrzo nakon stotog rođendana, 1972. godine. Rođena je kao Babet Bahmajer u Nemačkoj, slikarstvu se učila u Minhenu. Tamo je upoznala mnogo mladih Srba. „Od njih sam saznala da je Beograd mali, da se nalazi na periferiji Evrope, i da od turskog grada postaje evropska varoš“, sećala se kasnije. „Da ću u njemu provesti svoj vek, nisam ni u snu slutila. No, jednog dana zaljubih se u jednog dugačkog Hercegovca, udadoh se za njega i umesto na svadbeno putovanje krenusmo preko Pešte, Subotice i Novog Sada – za Srbiju.“ Od tada se potpisuje prezimenom svog muža Riste Vukanovića. Izlagala je u Minhenu, Lionu, Klermonferanu, Londonu, Parizu, na izložbama udruženja „Lada“,“Cvijeta Zuzorić“… Do kraja života najbolje se osećala u impresionizmu, pravcu kojim je i ušla u svet slikarstva.

SATIRA I UMETNOST: Po nekim podacima Beta Vukanović je autor oko 500 karikatura i karikaturalnih crteža. Sačuvano ih je oko 140. Kako tvrdi Vera Ristić, biograf Bete Vukanović, u relevantnoj literaturi zabeleženo je da su vlasnici dve najveće kolekcije karikatura Bete Vukanović bili kralj Petar I i porodica Veljković, s tim što podatak o kralju Petru nije proveren.

Da je Beta Vukanović karikaturistkinja saznalo se 1910. godine, na četvrtoj izložbi Društva srpskih umetnika „Lada“. Beta je tu izložila 60 karikatura, i tako postala prvi autor koji je kod nas na izložbi predstavio karikaturu. „Ta vrsta umetnosti dosad nam je nedostajala“, napisao je povodom izložbe Bogdan Popović, jedan od najuglednijih srpskih likovnih kritičara. „Karikature koje odavno imamo u našim šaljivim listovima ne mogu se uzimati u račun; one stoje van umetnosti; ovde je reč o umetničkoj karikaturi, rađenoj ne samo satiričnim no i sa umetničkim ciljevima. Može se reći da je čak i malo čudnovato što umetničke karikature dosad nismo imali. Sad, međutim, imamo i karikature koje je radila Nemica po rođenju, ali prirođena Srpkinja, koje su nikle na našem zemljištu, i pošto je karikatura značajna grana umetnosti, mi možemo da budemo zadovoljni što smo dobili priliku da organizujemo ovu priliku.“

U karikaturi Bete Vukanović preovlađuju figura i portret, događaj ju je retko zanimao. Gordana Stanišić, viši kustos Narodnog muzeja i autor ove izložbe, navodi da su „najčešća tema Bete Vukanović čuvene ličnosti iz kulturnog, društvenog i političkog života. Lako se mogu prepoznati likovi tada aktuelnih ministara, recimo: Momčila Ninčića, Lazara Pačua, Dragog Jankovića; književnika: Branislava Nušića, Ive Vojnovića, Tihomira Đorđevića, Slobodana Jovanovića, Vladislava Petkovića; poznatih građana: generala Jurišić-Šturma, Mice Đorđević, princeze Kantakuzen, francuskog poslanika Dampjera… Akcenat inspiracije Bete Vukanović je ipak na umetnicima, prijateljima i kolegama. Crtala je slikarku Nadu Petrović, vajara Simu Roksandića, slikare Petra Dobrovića, Iliju Šobajića, Uroša Predića, Antona Ažbea… To je svet koji je u tom trenutku činio srž i elitu građanskog života Beograda između dva rata, svet koji je činio tadašnji Beograd.“ Karikaturisala ih je sa simpatijom. Gordana Stanišić kaže da „njena karikatura nije bila sarkastična i uvredljiva, nego više duhovita i šaljiva, bila je vrlo delikatna u prezentaciji ličnosti, predstavljala ih je anegdotski, dakle više šaljivo nego moralizatorski. Nije joj bio cilj da nekog izvrgne ruglu, njene karikature su duhovite, šarmantne, decentne u prezentaciji karikaturalnih elemenata.“

PORTRETI SAVREMENIKA: Mali je broj karikatura rađenih samo crnim tušem, većina ih je kolorisana. „Boja daje dodatni sadržaj doživljaju karaktera. Betina karikatura nije puko ilustrovanje, nju zanima psihološki karakter ličnosti, predstavljala ga je realistično, pa je utisak o njemu pojačavala koloritom. Karikature su akvarelisane precizno, svaki detalj je završen, svaka je malo remek-delo. Imala je izuzetno spretnu ruku, i sposobnost da uočava stvari i da ih prenese na papir. Recimo, jednim potezom je uspela da dočara lik i karakter Nadežde Petrović. Slikara Ažbelja je zabeležila kao zdepastog čoveka razbarušene kose sa slikarskom paletom i kičicom. Zatim, na portretu Sime Roksandića istakla je obraze i čuperak na ćeli. Ili, polufigura Branislava Nušića iz profila sa akcentom na nosu, nagnut je nad mladu ženu koju krasi zvezda šestokraka i koja ga ovenčava lovorovim vencem. Nušić, vidi se, u tome uživa. To je, recimo, jedna od malobrojnih kompozicija na njenim karikaturama. Od tih grupnih karikatura zanimljive su one na kojima je zabeležila dvorske plesove, na primer: mali trbušasti francuski general igra sa nećakom Sime Matavulja, izuzetno visokom ženom.“

Beta Vukanović je više puta izlagala svoje karikature, ali nikada u obimu u kom ih je prvi put predstavila. Narodni muzej je, na primer, 1968. godine izložio 49 njenih karikatura iz svoje zbirke, gotovo sve koje joj je 1949. godine otkupio za 50.000 dinara, a slikarka je, zadovoljna ovom izložbom, poklonila Muzeju još jedanaest.

Poslednjih deceniju-dve njenog života karikatura je nije zanimala. Izgleda da je poslednja karikatura Bete Vukanović bila Autokarikatura, objavljena 18. aprila 1954. godine u listu „Politika“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Venecijansko bijenale

17.mart 2026. S. Ć.

Zbog povratka Rusije, traži se ostavka u Venecijanskom bijenalu

Italijanski ministar kulture traži ostavku predstavnice Vlade u Venecijanskom bijenalu zato što nije najavila povratak Rusije na ovu manifestaciju

Narodno pozorište

15.mart 2026. Sonja Ćirić

Zoran Stefanović Darku Tomoviću: Mene niste pomenuli u krivičnoj prijavi

„Vreme“ je dobilo pismo koje je Zoran Stefanović, umetnički direktor Drame Narodnog pozorišta, uputio Darku Tomoviću, predsedniku glumačkog sindikata, povodom krivične prijave u kojoj nije imenovan

Cenzura

15.mart 2026. S. Ć.

Dve pozorišne predstave otkazane su bez objašnjenja, ali je jasno zašto

Čačak nije hteo da ugosti „Naše dane“ a Niš „Bilo jednom na Brijunima“ iako su obe predstave bile rasprodate. Razlozi nisu obrazloženi, ali je ipak jasno koji su

Oskar

15.mart 2026. B. B.

Šta očekivati od Oskara 2026?

Ovogodišnje nagrade Oskar dodeljuju se u noći između nedelje i ponedeljka

Festival

13.mart 2026. S. Ć.

Beogradski festival igre počeo predstavom Akrama Kana

Do 8. aprila u Beogradu, Novom Sadu i Subotici biće 25 predstava Beogradskog festivala igre pod sloganom Budi igra koja želiš da budeš

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure