img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film

Igrokaz jedne neuroze

05. април 2007, 01:27 Ivan Jević
Copied

Zabeleške o skandalu
Režija: Ričard Ajr
Uloge: Džudi Denč, Kejt Blanšet, Bil Najtli, Endrju Simpson

Nema sumnje da se Zabeleške o skandalu mogu okarakterisati kao pogled kroz ključaonicu, voajerska invazija na privatnost jedne engleske porodice (više)srednje klase. Golicavost i uzbudljivost ove ugodne pozicije prestaje kada shvatimo šta se tu vidi. A vidi se upavo ona minorna transgresija malog (slavnog ili ne, svejedno) čoveka koja teško da zavređuje pažnje ali koja je, u nesposobnosti zapadne civilizacije da proizvede Život, postala bučna manifestacija tog nedostatka. Ovo je, upravo, jedna opisna definicija skandala. Ovaj film je savršena ilustracija teze da u modernom svetu tragedija više nije moguća te da je degradirala u vulgarnu ispraznost skandala.

Okosnicu filma čini komplikovan odnos dve nastavnice londonske srednje škole u odličnom tumačenju Džudi Denč i Kejt Blanšet. Pokretač akcije je lik starije nastavnice Barbare, jedan od najkompleksnijih likova u skorašnjoj istoriji kinematografije. Podjednak majstor u zavaravanju kao i samozavaranju ona bez trunke nedoslednosti spaja cinizam, lukavost i manipulativnost sa naivnošću i emotivnim infantilizmom. Humor u filmu uglavnom se zasniva na Barbarinim ironičnim opservacijama koje se tiču sitnih razlika između (pod)klasa engleskog društva, što ovdašnjem gledaocu neće biti teško da razume ali daleko od toga da će mu nešto značiti. U središtu priče je pak nastavnica likovnog, Šiba Hart. Iako ključni lik sa stanovišta fabule, u dramaturškom pogledu je od sekundarnog značaja, gotovo irelevantan. Ona je ono što se zove mašina želje, ona sama ne vrši radnju već samo trpi želje drugih likova, savija se i oblikuje poput plastelina pod težinom njihovih afektivnih zahteva. Ona je predmet raznolikih ali jednako neprimerenih naklonosti, s jedne strane njenog petnaestogodišnjeg učenika a sa druge strane njene starije koleginice. Opet mislite evo nečeg sočnog, skrivenog, uzbudljivog. Međutim, ovde je reč o nečem drugom i važnijem. Naime, film, u linčovskom smislu, otkriva unutrašnje funkcionisanje Želje. Može se reći da je moderna verzija Smrti u Veneciji. I ovde, slično kao i kod Tomasa Mana, izbor opisa ljubavi između starije gospođe i znatno mlađe žene ne služi da se promoviše, brani ili zloupotrebljava homoseksualizam. Naprotiv, ovaj izbor služi da se ukine seksualnost kako bi se pokazala prava priroda afekcije. Hegel mora da je gledao ovaj film kada je napisao da ljubavnici nemaju tela. S druge strane, Šibina veza sa petnaestogodišnjim dečakom je opet svedena samo na seks, na prazan akt libidalne razmene, na ništa drugo osim na telo. Obe strane Šibine avanture su, zapravo, spoljašnja manifestacija njene životne situacije, odnosno lične žrtve podizanja mentalno zaostalog sina i života sa dosta starijim i, kako se nagoveštava, impotentnim mužem. Situacija u kojoj se zatiče kada se posle deset godina ovog porodičnog zatočeništva vraća u društvo i zapošljava kao nastavnica, upravo je projekcija njenih privatnih frustracija. I to je ono što zaplet čini konzistentnim i gotovo nebitnim, što ne izlazi izvan okvira jedne psihoterapeutske seanse. Reč je, dakle, o psihodrami ili igrokazu jedne neuroze.

Film je genijalan u svojoj otužnosti, na granici odsustva radnje. Svaka drama računa sa spoljašnošću, sa mogćnošću neke akcije, sa jedinkom koja moralno odlučuje i čije odluke imaju neke realne posledice u svetu. Ova priča se klati na oštroj ivici da je uopšte moguće ispričati je. Ovde je sve toliko spušteno do nivoa unutrašnjih lomova i tenzija, do one prljave i nezanimljive privatnosti, da Zabeleške nemaju sopstvenu dramsku strukturu i rediteljske postupke, već ih pozajmljuju od drugog filmskog žanra, horora. Ovaj film je, ne uprkos, već upravo zbog svega toga veoma dragocen jer donosi jednu uznemirujuću dozu savremenosti, koja ostavlja traga na gledaocu otkrivajući mu nešto o njegovoj sopstvenoj ružnoći. A to je uvek cena gvirenja kroz ključaonicu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Solidarnost

04.октобар 2025. Sonja Ćirić

Glumci „Ateljea 212“ pozvali u goste kolege iz Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta, čija je zgrada zatvorena, večeras će publici „Ateljea 212“ preneti svoje zahteve o smeni uprave, Dragoslava Bokana i Nikole Selakovića

Novi Sad

04.октобар 2025. S.Ć.

Sindikat SNP: Kritika koleginicinog pevanja nije govor mržnje

Sindikat umetnika i drugih delatnika Srpskog narodnog pozorišta reagovao je povodom optužbi u tabloidima da sprovode linč operske pevačice Nataše Tasić Knežević

Narodno pozorište

03.октобар 2025. B. B.

Glumci i građani zatražili ostavku Dragoslava Bokana

Deo ansambla Narodnog pozorišta u Beogradu zatražio je smenu predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta Dragoslava Bokana, pa su u petak uveče organizovali štrajk upozorenja

Narodno pozorište

03.октобар 2025. S.Ć.

Narodno pozorište je od danas delimično zatvoreno

Uprava Narodnog pozorišta i Ministarstvo kulture su odlučili da od 3. oktobra pa naredne tri nedelje zatvore ovu kuću kako bi se ispunile 59 mera Sektora za vanredne situacije

Srpsko narodno pozorište

03.октобар 2025. Sonja Ćirić

Violinista Glušica: Policija je imala postove sa mojih društvenih mreža

Bojan Glušica, član orkestra SNP-a je na informativnom razgovoru u policiji objašnjavao značenje postova sa privatne mreže, zbog optužbi da je vređao opersku pevačicu Natašu Tasić Knežević po nacionalnoj osnovi

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1813
Poslednje izdanje

Kriminalni klanovi, tajne službe, režimski batinaši

Ko sve vršlja po Srbiji Pretplati se
Intervju: Stefan Simić, Pokret slobodnih građana

Jedina vizija SNS za Beograd je korupcija

Intervju: Vukašin Milićević, Demokratska stranka

Podrška studentima je jedini put

Istraživanje NSPM – septembar 2025.

Vučićevo pumpanje u probušeni balon

Pozorište

Protiv uskogrudosti i mržnje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure