img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novi zakon o političkim strankama

Partije u registraturi

01. april 2009, 18:23 M. Milošević
Copied

Mnogo je naziva nađeno za to: kombi stranke, sofa stranke itd. Za osnivanje stranke do sada je trebalo sto potpisa, a po predlogu novog zakona, političku stranku može osnovati najmanje 5000 punoletnih i poslovno sposobnih državljana Republike Srbije. Toliko osnivača je potrebno na primer u Austriji, Norveškoj, Finskoj ili Španiji.

Skupština Srbije o zakonu o političkim strankama treba da raspravlja na četvrtoj sednici prolećnog zasedanja koja je u vreme nastanka ovog teksta (utorak, 31. mart) prekinuta zbog odluke predsednice Skupštine da, sa sednice udalji poslaničku grupu Srpske radikalne stranke, čiji su poslanici odbili da sednu na mesta koja im je odredio Administrativni odbor. Tim isključenjem bez presedana je nastavljena parlamentarna kriza povodom rascepa u SRS-u, formiranja Srpske napredne stranke i radikalskog osporavanja mandata SNS-u. Novi zakon ne reguliše takve situacije, on predviđa udruživanje stranaka, ali rascepe ne pominje.

Predlagač zakona veruje da će bar uvesti red u registraturi i da će zaustaviti kompromitaciju političkog pluralizma stvaranjem velikog broja fiktivnih organizacija i izbornu kakofoniju. U registar su do sada upisane 482 političke organizacije, a kao aktivne vode se njih 442, ali mnoge od njih su aktivne samo na papiru. U međuvremenu, 40 organizacija brisano je iz registra: Srpska narodna obnova, Srpski četnički pokret, Demokratski forum, Republikanska stranka, Demokratska stranka slobode, Stranka socijalne pravde, Srpska demokratska stranka, Ravnogorski pokret, Železnička demokratska stranka, Politička organizacija Otpor, Demokratska socijalistička partija itd.

Postoje zapravo dve službene evidencije o političkim organizacijama (pomenuti Registar političkih organizacija i Registar udruženja, društvenih organizacija i političkih organizacija i oba se vode u Ministarstvu za upravu i lokalnu samoupravu). U ovaj drugi je upisano 628 političkih organizacija, jer nisu bile precizno definisane razlike između političkih organizacija i udruženja građana. To se vidi i u delatnosti nekih od njih. Kako je u međuvremenu iz ovih registara brisano njih 58, još uvek se kao aktivno vodi 570 tih drugih političkih organizacija. Ta vrsta udruživanja biće regulisana drugim zakonom, o društvenim organizacijama. Zbir organizacija sa ta dva spiska čini brojku 1110. Osnivač nove morao bi da bude lingvistički jako inventivan, jer bi morao da smisli 1111. naziv.

Po usvajanju zakona predstoji preregistracija postojećih partija. One će nastaviti sa radom ako u roku od šest meseci od dana početka primene novog zakona usklade svoj statut i podnesu prijavu za upis političke stranke u registar. Politička stranka će inače biti dužna da istekom svake osme godine od dana upisa u registar podnese prijavu za obnovu upisa. Po brisanju stranke iz registra njeno ime ostaje „zauzeto“ najmanje još četiri godine.

O zabrani političke stranke na predlog vlade, Republičkog javnog tužioca i Ministarstva za upravu odlučivaće Ustavni sud, a do sada je to činio Vrhovni sud. Delovanje političke stranke ne može biti usmereno na nasilno rušenje ustavnog poretka i narušavanje teritorijalne celokupnosti Republike Srbije, kršenje zajemčenih ljudskih ili manjinskih prava ili izazivanje i podsticanje rasne, nacionalne ili verske mržnje. To se odnosi i na slučaj udruživanja u šire političke saveze u zemlji ili inostranstvu, odnosno spajanje sa političkom strankom koja deluje suprotno obuhvaćenim antidiskriminacionim normama Ustava.

Zaštita ljudskih i manjinskih prava je možda pažljivije definisana, ali ona je propisana Ustavom i postojala je i u ranijim rešenjima. Političku stranku nacionalne manjine može osnovati najmanje 500 državljana Srbije. Predlagač zakona u tom detalju se poziva na Kodeks dobre prakse za političke stranke (Rezolucija Parlamentarne skupštine Saveta Evrope br. 1546 od 17. aprila 2007. godine), kojim se preporučuje učešće nacionalnih manjina u političkom životu. Novina u tekstu zakona je mogućnost da se, pored naziva na srpskom jeziku, ćirilicom, u registar može upisati naziv političke stranke nacionalne manjine i na jeziku i pismu nacionalne manjine, ukoliko je to predviđeno njenim statutom.

Propisano je preciznije da stranka statutom predvidi način finansiranja; način obavljanja unutrašnje kontrole finansijskog poslovanja, ali to je samo „unutrašnjokontrolna“ dopuna zakona o finansiranju političkih stranaka.

Sve u svemu, taj zakon o političkim partijama je zapravo „zakon o preregistraciji“. On će olakšati posao u registraturi, ali i u suštini verovatno neće imati veliki značaj. Formiranje „kombi partija“ biće u budućnosti otežano, ali nezanemarljiv broj njih će se provući, pošto po Predlogu zakona ne mora da obnovi registraciju ona politička stranka koja je samostalno ili u koaliciji političkih stranaka na izborima dobila najmanje jedan mandat narodnog poslanika u republičkoj ili pokrajinskoj skupštini.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1806
Poslednje izdanje

Pravosuđe i politika

Može li tužilaštvo da pobedi visoku korupciju Pretplati se
Srpsko-američki odnosi: Đurić kod Rubija

Susret koji se za tabloide nije desio

Slučaj Milorad Dodik

Jesen pomazanika

Intervju: Ivana Rašić – Sajsi MC

Ne postoji umetnost odvojena od politike

Gaza

Personifikacija okrutnosti i nehumanosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure