img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

London

Neka drugi kupuju

08. јул 2009, 12:37 Time
SVE GORE: Potraga za poslom. foto: reuters
Copied

Samo dve od 15 najvećih ekonomija očekuju da će ostvariti rast u 2009. godini: Kina i Indija. Brazilska vlada i dalje smatra da takođe može da dostigne pozitivan rast u ovoj godini, iako analitičari spolja ne nasedaju na to. Nazovimo ove tri države BIK. BRIK – Brazil, Rusija, Indija, Kina – poznatiji je akronim, skovao ga je 2001. glavni ekonomista Goldman Sača Džim O’Nil kao skraćenicu za globalne ekonomske gigante u rastu. Sredinom juna, lideri četiri BRIK države čak su održali svoj prvi samit. Ali Rusija, zemlja bogata resursima sa inače posustajućom ekonomijom i sve manjom populacijom, nije u istom čamcu sa ostatkom BRIK bratstva. Ima užasnu godinu, Svetska banka predviđa da će se njen BDP smanjiti za 7,9 odsto, mnogo više nego što će se smanjiti BDP ostalih top 15 ekonomija.

Ako države BIK uspeju da održe rast čak i kad se Sjedinjene Države i Evropa batrgaju, to će označiti da je posle mnogo vremena Amerika izgubila titulu onog ko predvodi i vuče globalnu ekonomiju. O’Nil je rekao da je „pojmljivo“ da će kineska ekonomija biti jednaka G7 grupi zapadnih sila plus Japan. Ovo zvuči kao loša vest za Ameriku – i sigurno će izazvati najrazličitije nove komplikacije na globalnoj političkoj sceni. Sa čisto ekonomskog stanovišta, međutim, uspon BIK je odličan zbog toga što nudi privlačan izlaz iz trenutnih problema.

Diskusije o američkom gubljenju pozicije globalnog vođe često se pretvaraju u predviđanja o prokletstvu i poređenju sa Rimskim carstvom. Kada je Rim pao, tehnološki napredak bio je vekovima zaustavljen, a Evropa je utonula u mračni Srednji vek. Uspon i pad ekonomske moći od zore modernog kapitalizma u XVII veku druga je priča. Moć se pomerala i ponekad dovodila do nasilnih konflikata, ali životni standard stalno se poboljšavao, čak i u zemljama koje su izgubile titulu najmoćnijih – Britanija je najsvežiji primer.

I tako, dok Sjedinjene Države prepuštaju ekonomsku dominaciju nečemu mnogo zamršenijem, to ne znači potpuni pad. Amerika je sačuvala mnogo jakih tačaka – sjajni univerziteti, milioni ambicioznih imigranata, kultura koja slavi preuzimanje rizika – koje su teško dostupne drugim državama. Samo zato što Sjedinjene Države nisu u svemu najvažnije, ne znači da više neće biti konkurentne.

Čak, Amerika bi mogla da ispadne i mnogo konkurentnija. Američka dominacija poslednjih godina donela je izmešane dobrobiti. Mnoge zemlje postale su ovisnici o prodaji američkim kupcima i ulivale su kapital u SAD kako bi se kupovina nastavila. Ti uplivi održavali su jak dolar i držali u životu američke izvoznike; takođe su opteretili Amerikance neodrživim dugovima koji su doveli do finansijske krize. Sada niko spolja nije voljan da pozajmi slomljenom američkom domaćinstvu, a američka vlada trenutno je svetski lider u pozajmljivanju i trošenju. Ali, kao što smo upravo naučili na primeru američkog potrošača, ne može se večno pozajmljivati i trošiti.

U nekoj bližoj budućnosti Sjedinjene Države moraće da počnu da žive od svojih sredstava – ili bar u većoj meri nego sada. Da bi se nova oskudna Amerika sačuvala od udara globalne ekonomije, neko mora da pokrene potražnju. Evropa i Japan imali su još veći pad od Amerike, a spororastuća populacija teško da će potpaliti potrošački bum. Ostaju države BIK kao jedini kandidati. Ove ekonomije pojedinačno još su previše male, visine njihovog BDP-a zajedno i dalje su manje od polovine američkog. Ali one se brzo šire. Njihov uspon nagoveštava ekonomski pad za Ameriku. Ipak, što pre se to dogodi, pre će početi trajan globalni ekonomski oporavak. Napred BIK!

Justin Fox

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Meridijani
Ilustracija

Hronika

26.јул 2024. I.M.

Bela Palanka: Prevrnuo se kombi s migrantima, više od 30 povređenih

Na auto-putu kod naplatne rampe Bela Palanka prevrnuo se kombi sa migrantima koji je navodno bežao od policije. Povređene zbrinjavaju ekipe Hitne pomoći iz Niša i Pirota

Peking

23.јун 2011. Reuters Africa

Srdačna diplomatija i ratni zločini

Damask

23.јун 2011. "Islam Online"

Kolevka civilizacije pred raspadom

Tripoli

15.јун 2011. The New Yorker

Šah sa Gadafijem i vanzemaljcima

Rim

15.јун 2011. Catholic News Service

Dar od boga

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure