img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

CD – Svjedoci – Priče

Gušt, merak i slutnja strahote

14. oktobar 2009, 21:08 Teofil Pančić
Copied

Nedavno reizdani album dvojica su velikih kantautora snimila bez prevelikih pretenzija, i kao svojevrstan uzajamni omaž

Onda ću biti heroj tvoj
Za naše vječne sate
Otirač, sjena tvoga psa
I bit’ ću vješalica, posuda za djecu
Kava u postelji i ljubavnik sa dna

(Čekaj me; autor: Predin; preveo: Dedić)

Februara i marta godine hiljadu devetsto osamdeset i devete oni koji su bili zatočeni iza berlinskog i srodnih zidova spremali su se da ih preskoče, a potom i da ih sruše. Za one sa spoljne, slobodne strane Zida bila je to godina trijumfa vere da je sloboda vrednost po sebi, i da ni ostale ne vrede mnogo bez nje. Svako je, kad pogledaš, imao razloga, makar i varljivih, da veruje da je godina 1989. prva u nizu boljih, srećnijih i slobodnijih životnih sezona. No, za nas, ovdašnje, biće to nešto posve drugo i drugačije, biće to tek čudesna i dekadentna lepota jednog sumraka: Poslednja Stvarno Mirna Godina. Poslednja pre ratova? Naravno, ali i poslednja nakon ratova: ko jednom izgubi mir, neće ga povratiti nikada, ili ne barem dok ne nestane ono što je miru presudilo; a to ovde neće nestati još dugo.

Arsen Dedić i Zoran Predin imaće tih meseci te godine pametnija posla od istorijskih lamentacija: u studiju Tivoli u Ljubljani snimaće zajednički album Svjedoci priče (ili, tačnije, Svjedoci – Priče; „priče“ su, naime, svedoci na slovenačkom), i ta će ploča, među ostalima, staviti prirodnu – a opet zloslutnu – tačku ne samo na osamdesete, nego valjda i na sve ono što smo do tada poznavali kao najbolju i najplemenitiju stranu južnoslovenske civilizacije, i vaskolikog moderniteta u njoj. Jer, Majstori Koljači – kao živopisna balkanska varijanta Vagnerovih likova – već su naveliko oštrili noževe da nam presude svima, kako već kome stignu. Samo se tako, uostalom, samo jednom makar i nejasnom slutnjom strahote, može objasniti zašto se ovaj album završava onako kako se završava. Ipak, valja ići redom.

Nedavno reizdani album Svjedoci – Priče (Diskoton 1989; Dallas records 2009) dvojica su velikih kantautora snimila, reklo bi se, bez prevelikih pretenzija, ponajpre kao akt čistog gušta & meraka, a i – zakaj pa ne? – kao neku vrstu uzajamnog omaža. Iz te se dobrodošle opuštenosti izrodilo pregršt zanimljivih, lepih, gdegde baš otkrivalačkih novih čitanja starih pesama, i to sveunakrst: na ovoj ploči, naime, Dedić peva Dedića (Kantautor; u saradnji s Predinom, Kartonski kofer, Sandra 1989 te Oteto iz tmine, na tekst Jakše Fiamenga), Predin peva Predina (Naj ti poljub nariše ustnice), Dedić peva i prevodi Predina (Čakaj me, alias Čekaj me), Predin peva Dedića (Balada o prolaznosti), zajedno pevaju stari Robežnikov šlager Pegasto dekle, te im se na koncu, u katarzičnoj Domovini, bolno moćnim glasom pridružuje Bora Đorđević, čovek čijem ćemo glasu tada poslednji put verovati, koji će tada i tamo poslednji put pevati za nas, a ne protiv nas.

Kako sve to zvuči dvadeset godina posle? Arsen svoje pesme diskretno „prepevava“, u osnovi varirajući dobro poznato, ali bitno rearanžirano. Više od toga nije ni potrebno, jer nema nikakve vajde od preterano kreativne „destrukcije“ sopstvenih pesama, koja ponajčešće nije ništa drugo doli autorski egzibicionizam. Predin bitno „umiruje“ Naj ti poljub nariše ustnice, pesmu koja je tako veličanstvena i nedodirljiva – nije preterano reći da je to jedna od najboljih ljubavnih pesama ikada otpevanih na južnoslovenskim jezicima – da je valjda ni Rambo Amadeus ne bi uspešno „demontirao“, a kamoli ovaj šmekerski džezerski štimung, kojem zapravo fali samo jedno: onaj visoki emotivni tonus izvorne verzije, sa albuma Na svoji strani (1986), poslednjeg bezostatnog remek-dela Lačnog Franza. A Pegasto dekle u ona sam doba nekako uvek preskakao, činilo mi se da je pomalo zalutala na ovu ploču; sada mi, međutim, zvuči kao pametno odabrana posveta jednom još sasvim nevinom pop-senzibilitetu.

Na kraju dolazimo do toga da su vrhunci ovog albuma pesme u kojima Dedić i Predin pevaju jedan drugoga. Zoran Predin u očaravajućem kontemplativno-lirskom maniru interpretira Dedićevu pesmu o onome što smo mislili da ćemo biti, i o onome što smo postali i ostali… Sve vreme, pripominje Arsen gorkasto, misleći da je to „tek privremeno stanje“. Dedić, pak, po(srbo)hrvaćuje predivnu Čakaj me tako da od nje ne oduzima baš ništa što joj je imanentno, na drugoj je strani prirodno „prisvajajući“, uklapajući je u svoj svet. Uostalom, u teoriji, mogao je i bilo koji drugi veliki autor, dakle i Dedić, da napiše ovu pesmu; mada zapravo nije mogao: Čakaj me, intimna himna čekača i čekanih – nekada i kroz ceo život – jedan je od vrhunaca Zorana Predina kao izuzetnog lirika koji pankersku žestinu spaja sa (pra)slovenskom mekoćom onako kako to niko drugi ne ume i ne može. A na koncu – Domovina, tri minuta i šesnaest sekundi rekvijema za „poslednju mladost u Jugoslaviji“. I o njoj više ni reči. Naša Domovina, uostalom, odavno stanuje samo u toj i nekim drugim pesmama, i tamo joj je najbolje. Jer naša Domovina i nije država – teško da je to ikada i bila – nego je stanje duše. A oni što misle da su im države domovine, e oni već imaju neke svoje pesme, one koje su najzgodnije za urlanje.

U šta nam je prošlo ovih dvadeset godina između Svjedoka i Priča? Kao i sve što smo kadgod zaturili i odbacili, pa nam se najedared vraća, tako nas i ovaj album podseća na sebe same iz vremena kada smo bili bolji od onoga što ćemo postati, bolji makar i samo zato jer je sve nekako tek trebalo da nam se dogodi. Nakon svega dogođenog što se nikada nije smelo desiti, i svega nedogođenog čega je moralo da bude, preostaju ti još ovi glasovi, koji kažu: čekaj me i čakaj me. Ti glasovi otključavaju vrata za jedan svet u kojem i dalje stanuješ onakav kakav bi bio, da si bio. A ako ni u njih više ne veruješ, ima li te još i ko si ti uopšte?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Držva i baština

02.novembar 2025. Sonja Ćirić

Leks specijalis će abolirati odgovorne za buduće rušenje Generalštaba

Leks specijalis za Generalštab se donosi po hitnom postupku. Time će biti abolirani svi oni koji su odgovorni za buduće rušenje Generalštaba, a koje istražuje Tužilaštvo za organizovani kriminal

Festival

02.novembar 2025. S. Ć.

Počinje Slobodna zona: O balerini, Gazi, snovima o promeni i …

U 37 filmova Festivala Slobodna zona istovremeno u deset bioskopa u Beogradu, Nišu, Novom Sadu i Kragujevcu biće priča o Gazi, o životu balerina, o emancijaciji...

68. Sajam knjiga

01.novembar 2025. S Ć.

Sajam knjiga u subotu: Retki posetioci, pokriveni štandovi, bez incidenata

Malobrojni posetioci Sajma knjiga odali su počast novosadskim žrtvama. Mnogi štandovi su zatvoreni i pokriveni crnim platnom. Incidenata nije bilo

68. Sajam knjiga

31.oktobar 2025. Sonja Ćirić

Izdavači naručili obezbeđenje za subotu zbog najave nasilja

Za subotu 1. novembra mnogi izdavači na Sajmu knjiga, iako neće raditi, iznajmili su obezbeđenje da im čuva štandove od eventualnog napada

Umetnost

31.oktobar 2025. S. Ć.

Jedina izložba originalnih ruskih klasika van Rusije

Izložba „Sazvežđe znamenitih ruskih umetnika 19-20. veka iz Zbirke Vladimira Pešića“ jedina je prilika da se originalna dela ruskih klasika vide van Rusije. Otvorena je u Salonu muzeja Grada Beograda

Komentar
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure