img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Začin

30. jun 2010, 17:36 Aleksandar Ćirić
Copied

Ilaja Jejl, osnivač univerziteta koji nosi njegovo ime, bio je trgovac začinima. Desetak vekova ranije bogatom udovicom trgovca začinima oženio se izvesni Muhamed, kasnije Alahov prorok i osnivač islama. Kolumbo je 1492. naleteo na Ameriku tražeći Indiju i Ostrva začina. U istoj potrazi Fernando Magelan je petnaestak godina kasnije zaobišao Ameriku, otkrio i krstio Tihi okean i, konačno, stigao u rajsku zemlju gde začini rastu sami od sebe.

Četiri od pet Magelanovih brodova progutalo je more, da se 1521. samo najmanji, „Viktorija“, i samo 19 od 250 mornara vratilo u Španiju. Danas je to putovanje čuveno kao prva plovidba oko sveta, ali je njegov cilj bio mnogo prostiji: doploviti do Ostrva začina putem koji nisu kontrolisali Portugalci, Arapi, Sirijci, Kinezi ili lokalni vladari o čijem su se bogatstvu ispredale bajke. Tovar začina koji je bedna „Viktorija“ dovezla do Španije ne samo što je isplatio sve troškove trogodišnje ekspedicije, nego je preživelih 19 Magelanovih mornara od svog udela moglo da umre u bogatstvu.

U biblijskoj Knjizi postanja Josifa za šaku začina braća prodaju u roblje arapskim trgovcima. Kraljica od Sabe daruje Solomona zlatom, dragim kamenjem i začinima. U petom veku stare ere Hipokrat pominje više od 400 lekova za čije su spravljanje nužni začini i drugo bilje.

Najveći začinožderi bili su, izgleda, stari Rimljani. Zabeleženo je da je na pogrebnim svečanostima Neronove žene 65. godine spaljen ceo godišnji uvoz cimeta – ali i da je Alarih Got 410. godine kao cenu da ne pobije sve građane Rima uz nakit, zlato i svilu tražio i – 1200 kilograma bibera odmah, a dodatnih 120 kilograma svake godine.

S usponom srednjovekovne evropske civilizacije raste i interes za zemlje iz kojih stižu dragoceni začini – Kinu, Indiju, Javu, Indoneziju i, naročito, Molučka ostrva, tada poznata kao Ostrva začina. Venecija postaje prva evropska metropola začina zahvaljujući dobrim vezama s Arapima i, kasnije, Turcima. Oko začina će se narednih stoleća voditi pravi ratovi između trgovačkih kompanija, preduzetnika svake fele, preduzeća i država koje su osnivale kolonije i kontrolisale ili htele da preuzmu kontrolu trgovine i njene puteve…

Nafta je začin oko kog se vode današnji, a voda začin sutrašnjih ratova, kažu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Protesti poljoprivrednika i cena mleka

Nije kvarno mleko, već režim

Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure