img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Mađarska na udaru EU

Brnjica za medije, porez za strance

19. januar 2011, 19:51 Gabor Štajnic
CENZURA: Protesti protiv zakona o medijima / fotografije: reuters
Copied

Novi Medijski savet (mandat 9 godina, svih 5 članova iz vladajućeg Fidesa) može da menja zakonske propise, da ih tumači kako hoće i odmah i po sopstvenom nahođenju kažnjava medije: televizije sa najviše 800.000 evra, a novine ili internet portale do 90.000 evra. To doprinosi autocenzuri potencijalnih kritičara vlasti premijera Viktora Orbana. Ali, to ni izdaleka nije sve, čime zemlja koja trenutno predsedava EU nervira Brisel

Za „Vreme“ iz Budimpešte


Šta se to dešava sa Mađarskom? Umesto da je na vrhuncu svog evropskog puta (od 1. januara je predsedavajuća Evropske unije), došla je pod žestoki udar ne samo zapadnih medija nego i većine zapadnih vlada? I to zbog novog zakona o medijima. Vlada Orbana Viktora bila je primorana da predsedavanje Evropskom unijom počinje obećanjima da će se novi zakon promeniti, ako Evropska komisija posle detaljne provere bude smatrala da on nije u skladu sa jednim od osnovnih civilizacijskih principa zapadne hemisfere: sa principom slobode medija.

Šta je nagnalo vladajući Fides (mlade demokrate, što je nekada značilo mladi liberali) da uđe u klinč sa zapadnim saveznicima?

Priča, odnosno njena završna faza počinje u aprilu prošle godine, kada posle osam godina vladavine socijalista i liberala (puna korupcije i zaduživanja bez pokrića) koalicija desnog centra (konzervativni Fides i njegov privesak demohrišćani) dobija dvotrećinsku većinu na parlamentarnim izborima.

PRVI ŠAMAR: Sa takvom većinom Orban je dobio odrešene ruke. Bar je on to tako shvatio. Prvi šamar je došao od uglađenog Žozea Manuela Baroza, predsednika Evropske komisije. Ohrabren skoro apsolutnom vlašću kod kuće, Orban odlazi u Brisel da traži prostor za novu ekonomsku politiku svoje vlade, koja shodno izbornim obećanjima iz svog rečnika zauvek briše pojam restrikcija („niko više ne može da teret svali na ovaj narod“). Umesto propisanih 3,8 odsto deficita, Orban traži 7 odsto a možda i malo više. Barozo ga glatko odbija.

NOVA PRAVILA: Premijer Mađarske
Viktor Orban

Vraćajući se u Budimpeštu, ekipa oko premijera na brzinu smišlja paket od tuce i nešto mera i grozničavo razmišlja kako da ne probije famozni deficit.

Dolaze mere koje se tiču isključivo „nenarodnih“ faktora: uvodi se takozvani krizni porez, tj. dodatno se oporezuju banke, čije su centrale u inostranstvu (čitaj: Zapadna Evropa), multinacionalne kompanije (poreklo slično) i potez koji je zapanjio i dobre poznavaoce prilika u Mađarskoj: vlada jednim potezom „nacionalizuje“ privatni penzijski fond, ne dajući članovima tih fondova nikakav izbor osim da se vrate u državnu kasu.

CENTRALIZACIJA VLASTI: To je deo ekonomske slike nove Mađarske, koja je nastala „revolucijom u glasačkim kabinama“ (Orbanova definicija dvotrećinske pobede). Istovremeno, od juna prošle godine dešavaju se i političke promene, koje protivnici sadašnje vlade smatraju neviđenom centralizacijom vlasti.

Prvo, ubrzo nakon formiranja Orbanove vlade istekao je mandat tadašnjem šefu države Laslu Šojmu. On je bio aktivan pregovarač pre dvadeset godina ispred tadašnje opozicije i glavni je autor Ustava, koji ove godine treba da se menja. Kao vrstan stručnjak ustavnog prava, Šojm je tokom svog predsednikovanja veoma detaljno proveravao zakone socijalista i često ih je vraćao parlamentu. Sadašnja vlada, međutim, nema potrebu za takvim antipodom izvršne vlasti. Zato nije produžila mandat Šojmu (predsednika bira parlament, što je pri sadašnjem stanju dvotrećinske većine čista formalnost), nego bira provereni partijski kadar, Pala Šmita, koji je dosad najvećom mogućom brzinom potpisivao sve zakonske predloge. Nije imao nikakvih primedbi.

Izbor Šmita, dobro zbrinutog i za vreme socijalizma, izazvao je prvu buru među čelnicima Fidesa. Nosilac partijske knjižice broj jedan i predsednik parlamenta Laslo Kever došao je u sukob sa Orbanom, smatrajući da uglađeni Šmit možda nije najupečatljiviji kandidat za šefa države. Sukob je razrešen time što je Kever ispoštovao partijsku disciplinu.

Već od samog formiranja vlade guverner Narodne banke Mađarske Andraš Šimor bio je i ostao meta žestokih kritika od strane Fidesa, a pre svega Orbana, koji smatra da se guverner ne uklapa u ekonomske ideje vlade. Neki analitičari smatraju da je zakon o oporezivanju otpremnina sa 98 odsto njihove vrednosti i limitiranje plata državnih funkcionera donet i zbog Šimora. Time je guverner ostao sa jednom četvrtinom dosadašnje plate, a promenom zakona o izboru članova Saveta Narodne banke i njegov krug samostalnog odlučivanja bitno se smanjuje. U evropskim bankarskim krugovima ovaj potez je podvučen debelom crtom i čini se da se ta priča još nije završila.

Već pomenuti zakon od 98 odsto poreza na otpremnine bio je toliko upadljiv da ga je Ustavni sud (gde su inače u većini sudije delegirane od strane Fidesa) poništio. Isti dan je stigao odgovor: mandat Ustavnom sudu biće modifikovan, tako da više neće morati da se petlja u ovakve stvari. Štaviše, vlada je predložila da zakon o 98 odsto ne važi samo po stupanju na snagu, nego retroaktivno pet godina unazad.

NERVIRANJE ZAPADA: Zbog dodatnih poreza za multinacionalne kompanije koje rade na teritoriji Mađarske (navedimo kao najveći Dojče Telekom), generalni direktori 15 kompanija su u zajedničkom pismu tražili od svojih vlada i evropskih institucija da ubede Budimpeštu da promeni ove, za njih, diskriminatorne mere. Bez namere da se provocira „dežavi“ efekat kod čitalaca u Srbiji, mora se pomenuti da je već više od 1700 potpisnika (uglavnom intelektualci iz vladinog okruženja) tražilo bojkot ovih kompanija.

Nakon svega, predsedavajuća EU Mađarska ne nalazi se baš u dobrom međunarodnom položaju. Sve je jače i negodovanje nekih evropskih faktora zbog namere vlade da dâ pravo glasa Mađarima izvan granica Mađarske, koji sada po novom zakonu lako mogu dobiti i mađarsko državljanstvo.

Očigledno je da će tim potezom, bar tako Fides smatra, dobiti više desetina hiljada novih glasača. Možda njihovu računicu pomalo kvari činjenica da će mađarsko državljanstvo tražiti i mnogi Mađari jevrejskog porekla koji žive u Izraelu (ima ih, prema proceni, bar više desetina hiljada). Teško je pretpostaviti da će njihovi glasovi otići stranci čiji istaknuti član, publicista Žolt Bajer (nosilac partijske knjižice broj pet), u ultradesničarskim novinama i na televiziji istih shvatanja redovno iznosi antisemitske (i antiromske) tirade.

Upravo je protiv pomenutog publiciste stigla i prva prijava svemoćnom Medijskom savetu. Autori prijave, uglavnom iz opozicionih redova, time hoće da testiraju Savet hoće li biti strog i prema „svojima“. Bajer, povodom kritika zapadne štampe zbog medijskog zakona, opisao je jednog zapadnog kritičara, Koena, kao smrdljivi izmet i izrazio žaljenje što u nekom davnom pokolju komunista u Mađarskoj nije poklano još više osoba.

Ne zna se kako će i da li će uopšte Medijski savet reagovati, ali se zna kako je došlo do formiranja tog tela, koje se sastoji isključivo od članova delegiranih od strane Fidesa. Da ne bude nikakvih mangupa u njihovim redovima, u savet nije pušten nijedan delegat koalicionog partnera demohrišćana.

PUTINIZACIJA MAĐARSKE: Savet se nalazi na vrhu piramide medijske vlasti. Zakon o medijima je usvajan u nekoliko etapa od leta prošle godine. Zbog ovog procesa menjan je i Ustav, ali to nije ništa neuobičajeno jer je osnovni akt promenjen ukupno sedam puta tokom užurbanog donošenja pregršt zakona. Fides je pri tom koristio tehniku podnošenja zakonskih predloga od strane pojedinih ili grupe poslanika, a ne od strane vlade, što dodatno skraćuje postupak i neprijatnu diskusiju u parlamentu.

A šta to bode evropske oči u Orbanovom zakonu o medijima, zbog čega i najozbiljnije novine na Zapadu govore o putinizaciji Mađarske?

Pre svega, Ustavom je zagarantovano pravo Saveta (mandat 9 godina, svih pet članova iz Fidesa) da menja zakonske propise mimo parlamenta. Njegov mandat obuhvata sve medije (internet, novine), ne samo televizije i radio stanice kao do sada. Zakon je formulisan tako (zakon od gume – kako se naziva u Mađarskoj) da se može tumačiti na različite načine, a tumačiće ga Medijski savet koji odmah i kažnjava. U slučaju televizija kazna može da dostigne i 800.000 evra, a u slučaju novina ili internet portala „samo“ 90.000 evra. Pa kad ih kazne, mogu da se žale sudu, koji će teško dokazati da Savet nije u pravu s obzirom na „elastičnost“ kriterijuma u zakonu. Sve to doprinosi povećanoj samocenzuri urednika, jer jedna jedina kazna može da uništi ceo jedan medij.

Posebna priča su javni servisi, od kojih je do sada bilo četiri: MTV (Mađarska televizija), Duna televizija (za Mađare izvan granica), MR (Mađarski radio) i MTI (Mađarska agencija). Pozivajući se na BBC kao model (mada niko ne zna zašto), u dosadašnjim javnim servisima ostalo je po 49 ljudi (da se ne bi morali osnovati podružnice sindikata i saveti preduzeća). Svih 3000 preostalih su u petoj radnoj organizaciji, koja pravi emisije po narudžbini MTV-ja, Dune i MR-a.

Ali pravi šlag na torti je centralizacija vesti: prema zakonu, televizijske i radijske dnevnike od sada će praviti agencija MTI. Još nema sporazuma među autorima ovog poduhvata o tome da li će MTI praviti samo dnevnike ili sve političke emisije.

Ova sveopšta kontrola potrebna je verovatno zbog toga što vlada nije zadovoljna političkim dostignućima javnih medija. Dnevnik Mađarske televizije prema statistici već „samo“ 83 odsto vremena emitovanja posvećuje vladajućim strankama, a Viktor Orban se pojavljuje „samo“ dva puta više nego svi opozicioni političari zajedno.

Zaista nije sasvim jasno zašto je Mađarska ušla u sukob sa EU zbog disciplinovanja medija. Da bi se ovo shvatilo, trebalo bi poznavati i mentalitet vrha vlasti (ovo je naravno nepotrebna depersonalizacija). Popuštanje nije na meniju ove vlade, jer na svojoj odvažnosti gradi svoju popularnost kod kuće. I to uspeva da održava.

Do sledećeg šamara iz Brisela. Ili iz Berlina. O Vašingtonu da ne pričamo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Samit u Tivtu

EU i Zapadni Balkan

06.jun 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Samit je završen, a može li Crna Gora da počne odbrojavanje do članstva u EU

Vodeće članice EU snažno podržavaju pristupanje Crne Gore zajednici do 2028. godine potvrdila su dešavanja na Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan u Tivtu

Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom istoku

06.jun 2026. A.I.

Kršenje primirja: Pogođeni ciljevi u Iranu, vazdušna uzbuna u Kuvajtu i Bahreinu

Američka vojska je saoštila da je presrela iranske dronove u Ormuskom moreuzu pa potom gađala radarska postrojenja u Iranu. Nekoliko sati kasnije Teheran je ispalio balističke rakete na Kuvajt i Bahrein

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure