img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Potrošačka elektronika

Ko je sada pametan

16. februar 2011, 15:41 Marija Vidić
foto: reuters
Copied

Tableti, mali hibridi računara i pametnih telefona, preplavili su svetsko tržište. Ovim spravama nije lako naći smislenu primenu, ali to ne znači da ne treba da nabavite jednu

Male ploče osetljive na dodir, koje rade skoro sve što i kompjuteri, i možda još ponešto, nisu toliki novitet. Veće IT firme pokušavale su bar deceniju da od njih naprave nekakav must have proizvod, ali im je tek sad – pošto je tehnologija postala dovoljno napredna i dovoljno jeftina – pošlo za rukom.

Na početku ovog veka Microsoft je napravio Tablet PC, čak se na tom projektu pomalo radilo i u razvojnom centru ove korporacije u Beogradu, ali ta stvar nikad nije zaživela. Oni su Tablet PC zamislili i napravili kao laptop čiji ekran osetljiv na dodir može da se rotira za 180 stepeni i preklopi tastaturu. Paralelno sa tim već su uveliko postojali PDA uređaji (Personal Digital Assistant, odnosno palmtop) koji staju u dlan i koji su takođe imali mnogo „kompjuterskih“ funkcija – omogućavali su surfovanje internetom, puštanje multimedije, igranje igrica i – telefoniranje. Ovakve uređaje pravili su i veći proizvođači mobilnih telefona, pa su vremenom oni evoluirali u smartphone – pametne mobilne telefone. Negde na pola puta između ove dve stvari našao se i današnji tablet. Mada je više kompjuter, a manje telefon, popularnost duguje smartphone uređajima, i posebno Google operativnom sistemu – Androidu.

Naime, Android, originalno napravljen da na telefonu izigrava ono što je Windows za računar, uspeo je da napravi bum na tržištu potrošačke elektronike. Prvobitno je zamišljen da parira Microsoftu i njihovim rešenjima za mobilne uređaje (danas je to novi operativni sistem Windows Phone 7), ali je postigao mnogo više. Androidi (inkorporirani u HTC, Samsung, LG, Motorolu i druge telefone) 2009. godine su zauzimali manje od četiri odsto tržišta pametnih telefona, da bi u 2010. imali skoro 23 odsto. Zapravo, na Gartnerovoj listi najprodavanijih, drugi su posle telefona kompanije Nokia sa Symbian operativnim sistemom čija je „pamet“ prema mnogima upitna. Zato ne čudi što se sredinom februara Nokia odlučila na drastičan potez – prelazak sa Symbian na Windows Phone 7 operativni sistem.

Naravno, za prošlogodišnji rast Androida na tržištu pametnih telefona od 32 odsto (1,6 milijardi prodatih uređaja), odnosno za rast od 72 odsto u odnosu na 2009. godinu, nije ipak zaslužan samo Google. U trci su odavno i BlackBerry i Apple sa iPhone telefonima, a pre nekoliko meseci uključio se i Microsoft, sa novim operativnim sistemom, pomenutim Windows Phone 7.

ISPOD HAUBE: Međutim, taj isti Android iskorišćen je i za pravljenje velikog broja tablet računara. Zato ovi uređaji, odnosno njihova „radna površina“, meni, programi i način funkcionisanja, ne izgledaju slično, već isto kao kod telefona. Preko mreže mobilnog operatora (Telekom, Telenor, Vip) ili preko WiFi konekcije može se pristupiti internetu – surfovati, imati uvek ažurnu vremensku prognozu i statuse Facebook prijatelja, približne podatke o lokaciji na kojoj se nalazi telefon, gledati video-materijal sa YouTubea, razmenjivati mejlove… Zahvaljujući internetu tablet može da pristupi i Android marketu – pijaci programa za telefone sa oko 200.000 najrazličitijih softvera – od ozbiljnih programa za editovanje fotografija, ofis programa, preko igrica do sitnih aplikacija koje će vam pomoći da se snađete u javnom prevozu, skrojite dijetalni meni ili izaberete ime za dete. Veliki broj ovih programa je besplatan, a neki su i prilagođeni na našim prostorima pa, na primer, sami napišu i pošalju SMS parking servisu jer pomoću GPS-a „provale“ u kojoj ste se zoni parkirali.

Snalaženje na tabletu vrlo je jednostavno. On nema običnu tastaturu niti tastere (možda eventualno poneki sa strane), i sve se radi prstima. Pošto ekran ubrzo počne da izgleda musavo i gadno, moguće je da ćete zateći sebe kako ga uporno briskate krpicama ili pokušavate da ga očistite sopstvenom bluzom. Ekran, koji je dakle osetljiv na dodir, sposoban je za tzv. multitouch – vrlo intuitivno prati pokrete više prstiju istovremeno pa, na primer, zumira sliku ako pokušate da je razvučete prstima. Neki tableti zapakovani su u elegantne kožne futrole pa izgledaju kao tvrdo koričena knjiga, neki imaju kao dodatak malecku tastaturu koja može da se poveže sa tabletom kada je potrebno malo ozbiljnije kucanje. Ima ih u raznim dimenzijama, ali u proseku su širine i dužine desetak sa dvadesetak centimetra, i teže nekoliko stotina grama. Većina ima tzv. kapacitivni ekran koji ne reaguje ako ga dodirujete olovkom ili nekim drugim predmetom, već samo prstom. Drugi imaju rezistivni ekran i uz njih se dobija olovčica (stylus). Oba tipa ekrana već su viđena kod mobilnih telefona, a i uređaja koji su im prethodili.

Ispod haube tablet takođe liči na pametni telefon. Ima procesor koji radi u proseku na 1 GHz, nešto malo RAM-a (na primer 512 MB), dijagonalu od sedam ili deset inča, ima kameru koja je često osrednja ili loša, a ponekad ima dve kamere (prednja služi za video-pozive). Unutra je SIM kartica (kako bi inače telefonirali) i microSD kartica na koju se smeštaju podaci. Ova druga se nekad dobija uz tablet, a u nekim slučajevima mora da se dokupi. U svakom slučaju, košta nekoliko hiljada dinara u zavisnosti od memorije koja ide do 32 GB.

Tablet se povezuje sa drugim uređajima pomoću USB konektora ili Bluetooth bežičnom vezom, a na njega se mogu „nakačiti“ i slušalice. Baterije su nešto jače od telefonskih i omogućavaju da na tabletu intenzivno radite nekoliko sati – možda čak i čitavo radno vreme.

UTAKMICA: Iako je Android zaslužan za svojevrsni bum tableta, sa pravljenjem ovih uređaja prvi je počeo Apple. To je bio nastavak u nizu iPhone, iPod – iPad. On je takođe iskoristio već postojeći operativni sistem koji su koristili iPhone i iPod, takozvani iOS. U prvih 80 dana, do aprila 2010. godine, Apple je uspeo da proda tri miliona tablet uređaja, a računa se da je do kraja juna prodao 4,2 miliona i imao 95 odsto udela na tržištu tablet računara.

Onda se u trku uključio konkurent Samsung sa svojim Galaxy Tabom, zasnovanim na Android platformi, a prionuli su i drugi na posao, tako da je na sajmu potrošačke elektronike održanom početkom januara u Las Vegasu predstavljeno više od 70 modela. Među njima je bio i ViewSonic sa svojim ViewPad modelima, BlackBerry sa PlayBook uređajem, Creative, Motorola… Još gomila primeraka predstavljena je ovih dana u Barseloni, na Mobile World Congressu, velikom sajmu mobilnih telefona i drugih uređaja. Svoju premijeru doživeo je Flyer, prvi tablet uređaj tajvanskog HTC-a, sevaju dvojezgarni procesori, surround ozvučenje. Razvijaju se i novi operativni sistemi koji su još pametniji i posebno su prilagođeni tabovima, tj. nisu pozajmljeni od pametnih telefona. Tableti su, sudeći prema dešavanjima u Barseloni, već sad mnogo interesantniji od pametnih mobilnih telefona.

Bez obzira na to što su postali potpuni hit u IT svetu, oko tableta se još vodi rasprava o njihovoj svrsishodnosti. Šta možete da uradite sa spravom koja izgleda kao minijaturni računar ili džinovski telefon? To nije uređaj koji možete da prislonite uz uho i telefonirate, tj. možete, ali će vam trebati dve ruke, a i prisutni će vas zagledati. Da bi telefonirali, dakle, potreban je neki hands free uređaj sa slušalicama i mikrofonom. Takođe, nije zgodno da dok hodate ulicom držite tablet u jednoj ruci i pipate po njemu drugom. Ne možete da ga stavite u džep, a kada ga već donesete kući ili u kancelariju, tamo već imate drugi, malo udobniji računar. Da li je prosečna cena od 400 evra malo ili mnogo za takvu spravu?

BUDUĆNOST: To sve navodi na zaključak da je tablet proizvod dobrog marketinga s ne baš previše velikom primenom. Zgodan je, recimo, za putovanja – na njemu mogu da se gledaju filmovi, surfuje internetom, sluša muzika, pomalo piše, razmenjuju mejlovi, čitaju elektronske knjige i novine… Zapravo, može da izigrava privremeni računar, ali nije baš udoban za neku dugotrajnu upotrebu. Tablet možda može da bude značajan za neke profesije i terenske poslove – na primer građevincima i arhitektama, ili trgovačkim putnicima, a neki novinari su uspeli da iskoriste Samsungov Galaxy Tab za izveštavanje sa višednevnog IT skupa.

Konačno, tablet je stvar prestiža. To je stvarčica koju neko izvuče iz torbe u kafiću „samo nešto da vam pokaže“, i na kojoj se u trenucima dokolice baš lepo igra popularna igrica Angry birds. Dok ostali na aerodromu gledaju filmove i klikću po svojim pametnim telefonima dijagonale četiri inča, vi možete ko čovek to da radite na deset inča. Ko je sada pametan? Uostalom, zar je bitno šta će vam, kada izgleda tako dobro?

To kažu i analitičari koji tabletima prognoziraju zaista lepu budućnost – tri puta ili šest puta veću prodaju, u zavisnosti od toga da li su pesimisti ili ne. S naše tačke gledišta, pomalo depresivne Srbije, tableti su još daleko. Mobilni operator Vip prodaje popularni Samsung Galaxy Tab onako kako se to radi svuda u svetu sa ovim uređajima, uz ugovor i na rate, dok se drugi modeli mogu kupiti u kompjuterskim radnjama, po astronomskim cenama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Tenis

03.septembar 2025. I.M.

Đoković u polufinalu US Opena: Trijumf posvećen ćerki Tari

Novak Đoković savladao je Tejlora Frica u četiri seta i plasirao se u 14. polufinale u Njujorku, izjednačivši rekord legendarnog Džimija Konorsa.

PR

03.septembar 2025. R.V.

Global Finance: Raiffeisen je najbolja digitalna banka za stanovništvo u Srbiji

Renomirani svetski ekonomski magazin „Global Finance“ proglasio je Raiffeisen najboljom digitalnom bankom za stanovništvo u Srbiji za 2025. godinu

Eurobasket

02.septembar 2025. Milenko Janjić

Povratak na kolosek: Ovakav Micić treba Srbiji

Češka je pobeđena već u prvoj četvrtini, a važnije od toga je bilo da su svi imali prostora i da uhvate formu i da se odmore

Evropsko prvenstvo u košarci

31.avgust 2025. I.M.

Zbog povrede Bogdan Bogdanović završio učešće na Evrobasketu

Reprezentacija Srbije ostala je bez kapitena – Bogdan Bogdanović zbog povrede zadnje lože više neće igrati na Evrobasketu. Lekarski nalazi potvrdili su težu rupturu mišića, pa Klipersi ne žele da rizikuju

Evropsko prvenstvo u košarci

31.avgust 2025. Milenko Janjić

Jokić vodio Srbiju do treće pobede na Evrobasketu

Pred punom dvoranom u Rigi, Srbija je uspela da izdrži nalet domaće selekcije i dođe do trijumfa od 84:80. Najzaslužniji za novu pobedu bio je Nikola Jokić, koji je meč završio sa 39 poena i 10 skokova

Komentar

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Čovek zvani Afera

Vučićev predizborni plan: uterati strahu u kosti policijskim brutalnošću, rasturiti N1 i Novu S, odglumiti za strance spremnost za dijalog, demagoški stvoriti privid bogatijeg života... No, izuzev stvaranja afera, ništa mu ne ide od ruke

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure