img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Cenzura »Simpsonovih«

Ne pucajte na glasnika

06. april 2011, 14:30 Jelena Jorgačević
Nuklearka u kojoj radi Homer
Copied

Televizijske stanice u nekoliko evropskih zemalja procenile su da su komentari na račun nuklearne katastrofe u američkoj seriji "Simpsonovi" neumesne. Razlog je aktuelna kriza u elektrani Fukušima u Japanu. Čelnici televizijskih kuća počeli su pomno da preispituju "nekorektne" epizode. No, šta se dobija cenzurom serije koja godinama, kroz crni humor, opominje na opasnost od nuklearne katastrofe

Kada je u petom veku pre nove ere pesnik Frinih na scenu postavio svoje delo „Zauzeće Mileta“, istorijsku tragediju iz bliske prošlosti, gledaoci su briznuli u plač. Naime, samo dve godine pre toga Persijanci su zadali težak poraz ovom jonskom gradu. „Pesnik bi kažnjen sa hiljadu drahmi globe zato što je podsetio na tu nesreću i bi izrečena zabrana da ma ko ubuduće izvodi tu dramu“, piše Herodot u šestoj knjizi svoje „Istorije“. Da bi jasnije odredili kolika je kazna u pitanju, važno je reći da u tom trenutku za hiljadu drahmi može da se kupi pet do šest robova, a da dnevna zarada plaćenika u vojsci iznosi jednu drahmu.

CRNOHUMORNO UPOZORAVANJE: Homer Simpson,…

Zašto je Frinih platio tako skupo izvođenje svog dela? U osvit petog veka, nesreće koje se tiču svakodnevnog života nisu pogodne za prenošenje na scenu. Neumesno je prikazivati ono što je gledaocima previše blisko. Kako objašnjava Žan-Pjer Vernan, jedan od velikih poznavalaca antičke Grčke, potrebno je da se strah i sažaljenje ne osećaju kao u stvarnom životu i potaknuti od njega, već da bivaju primljeni i shvaćeni u svojoj fiktivnoj dimenziji.

Zašto je to bitno? Dvadeset pet vekova kasnije, televizijske stanice u Nemačkoj, Austriji i Švajcarskoj procenile su da su komentari na račun nuklearne katastrofe u američkoj seriji „Simpsonovi“ neumesne. Razlog je svakako aktuelna nuklearna kriza u elektrani Fukušima u Japanu. Čelnici televizijskih kuća počeli su pomno da preispituju „nekorektne“ epizode. No, šta se dobija cenzurom serije koja godinama, kroz crni humor, opominje na opasnost od nuklearne katastrofe?

„Simpsonovi“ se prikazuju više od dve decenije, a svoju premijeru imali su nedugo nakon nuklearne katastrofe u Černobilju. Otud i stalni kvarovi u springfildskoj nuklearnoj elektrani. U uvodnoj špici Homer Simpson vadi uranijumsku šipku koja mu je slučajno zapala u odeću i baca je kroz prozor automobila.

…njegovo radno mesto u nuklearnoj elektrani i…

OPOMENA: „U slučaju nuklearne opasnosti, za šta su šanse veoma male, ovi znaci će reći vama, dobrima građanima Springfilda, šta da radite. Znak broj jedan: sve je u redu, opustite se. Znak broj dva: curenje gasa, zatvorite prozore. Znak broj tri: kvar sistema za hlađenje, bežite iz grada. Znak broj četiri: eksplozija jezgra, okajte grehe“, izgovara gradonačelnik Springfilda Džo Kvimbi u 34. epizodi američke serije „Simpsonovi“. Šale na račun nebrige i nemarnosti s jedne strane i nesvesnosti s druge, kada je u pitanju opasnost od nuklearne katastrofe, u „Simpsonovima“ su veoma česte. Dovoljno je što glava porodice, Homer Simpson, radi kao inspektor za bezbednost u nuklearnoj elektrani a o tome ne zna ništa. Za Dan zahvalnosti, svečani porodični ručak počinje molitvom: „Bože, posebno ti hvala za nuklearnu energiju, najčistiji i najsigurniji izvor energije koji postoji. Osim sunčeve, što je samo pusti san.“

U pojedinim epizodama prikazuju se svetleći, fluorescentni pacovi, trooke ribe mutanti, nuklearni otpad se odlaže na dečja igrališta, a nemali broj puta je postojala pretnja da dođe do topljenja jezgra reaktora.

…vlasnik nuklearke, mister Barns

Za sada su, sigurno, zabranjene epizode 66 i 346: „Mardž dobija posao“ i „Kada je vedar dan, ne mogu da vidim svoju sestru“. U epizodi 66, naučnici Marija i Pjer Kiri umiru od trovanja radijacijom, a u 346. prave se vicevi na račun nuklearne katastrofe.

Pionir u političkoj korektnosti, ako ovaj čin potpada pod to, jeste nemački kanal Pro7, a zatim su se pridružili austrijska stanica ORF i švajcarska mreža SF. ORF je išao najdalje, zabranjujući do sada osam epizoda. „Proveravamo sve epizode i nećemo prikazati nijednu koja sadrži takve šale“, izjavila je Stela Rodžer, portparolka kanala Pro7, dodavši da ne mogu u poptunosti da izmene scenario. Izvršni producent „Simpsonovih“ Al Džin potpuno razume osetljivost situacije. On je kazao da u epizodama koje dolaze neće biti ni nagoveštaja na nuklearne katastrofe. No, Homer Simpson će ipak nastaviti da radi u nuklearnoj elektrani.

Suvišno je reći da danas čitav svet saoseća sa narodom Japana, kao i da gaji duboko poštovanje prema žrtvama, i načinu na koji se ponašaju preživeli.

No, i suvišno je pomisliti da za više od dvadeset godina koliko se „Simpsonovi“ prikazuju gledaoci nisu shvatili o čemu je reč. Njihove šale umeju da bude brutalne, ponekad i neslane. Međutim, daleko je ova crtana serija od podsmevanja ljudima i društvenim problemima „tek onako“, crnog humora radi. „Simpsonovi“, odnosno njihov tvorac Mat Grening, kritikuju čitavo društvo. Našli su svoj način da usmere pažnju ka stvarnim problemima. Teško da će prosečan gledalac „Simpsonovih“ da se učlani u partiju zelenih ako u toj seriji vidi ribu mutanta ili ljude koji umiru od radijacije, ali će bar na tren da razmisli o tome.

AKO ŽMURIM NESTAĆE…: Cenzura „Simpsonovih“ je trebalo da bude osetljiv odgovor na osetljivu situaciju. Svakako da postoji mogućnost da se neko ko gleda „Simpsonove“ rastuži i podseti na Japan. (Svakako da Japanci ne podsećaju ni po čemu na Homera Simpsona niti je njihov odnos prema radu sličan odnosu likova iz serije.) No, da li je prava mera pijeteta prema žrtvama u Aziji to što Nemci ili Austrijanci neće gledati ismevanje nehajnog odnosa prema nuklearnoj elektrani u Springfildu?

Ne podseća li to malo na onih „hiljadu drahmi“ antičkog pesnika? Dokle god nas strah i sažaljenje, makar uvijeni u oblande smeha i oporog, inteligentnog humora, dotiču iz „fiktivne dimenzije“ izmišljenog američkog gradića, dotle možemo da ih podnesemo. Dok nisu stvarni i oko nas. Možda cenzurom Evropljani potiskuju strah za sebe i od svojih nuklearnih elektrana. Isto tako, mnogi problemi u izmišljenom Springfildu događaju se jer mister Burns, vlasnik elektrane, neće da uloži dovoljno novca da bi osigurao bezbednost. Najblaži primer je što izlaz u slučaju opasnosti jesu samo iscrtana vrata na zidu.

Isto tako, teško je izbaciti iz „Simpsonovih“ sve podsetnike o realnosti – alkoholizam, korumpirane političare, nezdrav odnos prema životu, lošu komunikaciju dece i roditelja, hiljade predrasuda o svemu i svakom, zastrašujuće ophođenje prema životnoj sredini. Kada je Foks televizija, na kojoj se prikazuju, pružila otvorenu podršku američkom konzervativnom pokretu „Čajanka“, u uvodnoj špici jedne od epizoda proleteo je helikopter Foksa sa natpisom: „Foks njuz: ne baš rasisti, ali u najboljim odnosima s rasistima.“

Neumesno je prikazivati ono što je previše blisko, iz nedavne prošlosti, rekli bi možda antički Grci pre 2500 godina. A pritom ovde nije u pitanju cenzura „Simpsonovih“ samo u Japanu, već u Evropi.

Otuda, sve ukupno, preosetljivost Evropljana deluje u najmanju ruku nespretno.

Doup! Simpsonovi i Južna Amerika

Nakon „sukoba“ između „Simpsonovih“ i južnoameričkih zemalja 2008. godine, novinar „Vašington posta“ je svoj članak započeo rečenicom: „Ako Homer Simpson i njegova porodica planiraju da u bliskoj budućnosti odu u Južnu Ameriku na odmor, možda bi bolje bilo da naprave rezervni plan.“

U razmaku od nekoliko dana vlada Venecuele pretila je da će kazniti televizijsku stanicu koja prikazuje „Simpsonove“ u jutarnjem terminu, a Argentinci su se uvredili. Nekoliko godina ranije i Brazilci su se uvredili jer u jednoj epizodi Simpsonovi posećuju Rio de Žaneiro. Homera kidnapuje taksista, Barta na plaži napada majmun, pljačka ga dečja banda, a onda u hotelskoj sobi gleda rasističku televizijsku emisiju za decu.

Venecuelanska televizija je rešila problem tako što je u termin „Simpsonovih“ ubacila „Čuvare plaže“ kao prikladnije, a satiričnu crtanu seriju pomerila za kasnije sate. Što se tiče Argentine, nesporazum je bio drugačije prirode.

U spornoj epizodi, Homer i njegov prijatelji skupili su se u „Moovoj kafani“ i razgovaraju o budućim izborima. Razgovor teče nevino, dok Karl Karlson ne kaže: „Voleo bih neku vrstu vojne diktature, kao kod Huana Perona. Kada te on ‘skloni’, nestaneš zauvek.“ Leni dodaje: „Plus, njegova žena je bila Madona“ (u filmu Evita suprugu Huana Perona tumači ova pevačica).

Mnogi Argentinci ne smatraju Perona diktatorom i ne krive ga za nestanak hiljade ljudi, već je za to odgovorna vojna diktatura koja je došla nakon Perona. Debela greška autora „Simpsonovih“ u poznavanju istorije ili parodija na račun (ne)znanja prosečnog Amerikanca?

Peronisti su ipak dodali da je kap koja je prepunila čašu bila deo sa Madonom.


Omar pije kiselu vodu

Arapska televizijska mreža MBC je 2005. godine pokušala da „arabizuje“ „Simpsonove“. Prvo su ih preimenovali u „Al Shamshoon“, Homer je postao Omar, Mardž Mona, a Bart Badr. Počeli su prikazivanje od četvrte epizode. Homer, odnosno Omar ne pije pivo, već kiselu vodu, a čuvene krofne su zamenjene tradicionalnim arapskim keksom. Crkva je „postala“ džamija. Problem „neprikladnog sadržaja“ rešen je sinhronizacijom. Arapski „Simpsonovi“ nisu postigli veliki uspeh pa je prekinuto sa njihovim prikazivanjem već nakon jedne sezone.


Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Alergije

06.avgust 2025. M. L. J.

Prvi slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji: Ko su ugroženi i kako se zaštititi

U Srbiji je zabeležen prvi slučaj alfa-gal sindroma, odnosno alergije na crveno meso koja nastaje nakon ujeda krpelja. Postoje načini za prevenciju, ali i lečenje

Letnje prevare

06.avgust 2025. F. M.

Kako turističke agencije varaju ljude veštačkom inteligencijom?

Pojavi vam se na nekoj društvenoj mreži bajkovita plaža. Ili restoran. Hteli biste baš tu da odete. Postoji samo jedan problem – ne postoje

Razgrađivanje plastike

06.avgust 2025. Luka Stokić (DW)

Revolucionarno otkriće u Srbiji: Crvi koji jedu stiropor i prave đubrivo

Plastični otpad je sve veća pretnju po životnu sredinu. U Srbiji je došlo do revolucionarnog otkrića: crvi bi mogli da reše ovaj problem

Tenis

04.avgust 2025. M. M.

Umesto Novaka u Atinu se seli turnir „Beograd open”

Teniski turnir Beograd Open, iza kojeg stoji porodica Đoković, a koji je planiran za novembar, održaće se u Atini, potvrdili su iz organizacije

Komentar

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure