img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Babina medicina

04. maj 2011, 19:00 Jasmina Lazić
Copied

Evropska unija je rešila da zakonom stavi tačku na lečenje biljem ukoliko ne potiče od registrovanih stručnjaka za ovu granu alternativne medicine

Moja baba prosto ne može da shvati kako se Evropska unija usudila da zabrani svojim travarima da prodaju lekovito bilje ukoliko nemaju sertifikat koji, kako je pročitala u novinama, košta 100.000 evra.

„Pa, kojoj budali je potreban papir da shvati da je kamilica lekovita u svakom obliku, da bez belog sleza ne možeš da iskašlješ zreo šlajm, a da ne govorimo o tome kakva bi ti kolena bila da ja nemam uvek kantarion pri ruci“, siktala je pre neki dan kada je čula za, kako se izrazila, najnoviju „ujdurmu onih tamo“.

Moja baba ne pripada nijednom udruženju travara i nikada nije prodavala lekovito bilje, tako da njen revolt nema nikakve veze sa biznisom. Ona je ogorčena kao istrajna negovateljica prakse lečenja prirodnim lekovima. Od kad znam za sebe, baba nipodaštava moć savremene farmakologije, uverena da donosi više štete nego koristi, i poštuje narodnu medicinu i Vasu Pelagića (koji sigurno ne bi bio oduševljen kada bi saznao da je babin najčudotvorniji lek – zečje salo). Zapravo, babina medicina je zasnovana na trojstvu koje čine zečije salo, komovica i kantarion. Zečije salo je, što se nje tiče, izvrsno u lečenju svih vrsta upala (bešike, zglobova i sl.), baš kao i u izvlačenju gnoja iz rane, ili trna iz mesa. Osim što je najpouzdanije dezinfekciono sredstvo, komovica je neprikosnoveni antipiretik i izlečitelj crvenog grla, dok je kantarion zadužen za zarastanje ožiljaka i neutralisanje istih. (Meni je zaista pomoglo. Sa dvanaest godina opekla sam nogu na auspuh od motora, a danas ne mogu tačno ni da se setim gde se opekotina nalazila.)“ Osim u ova tri „leka“, baba još veruje u bokvicu (neobjašnjivo leči neobjašnjiv bol u kolenu, ili nekom drugom zglobu), list svežeg kupusa (leči ciste na grudima – bar jedna komšinica tvrdi da je upravo ovo babino rešenje ratosiljalo istih) i u beli luk (antibiotik, naročito pouzdan u lečenju bola uzrokovanog rastom umnjaka). Iz svega navedenog zaključujem da nova mera Evropske unije, koju će uskoro obavezno praktikovati i Srbija, neće pogoditi babine metode lečenja. Sve što joj je potrebno ili gaji u dvorištu ili pravi sama. Jedino mi je ono zečije salo enigma.

No, šta se zapravo događa sa travarima Evropske unije i šta čeka srpske alternativne medicinare?

Evropska unija je rešila da zakonom stavi tačku na lečenje biljem ukoliko ne potiče od registrovanih stručnjaka za ovu granu alternativne medicine. U prevodu, lekovito bilje, vitamini, minerali, dodaci u ishrani, tradicionalni prirodni lekovi i čajevi bez sertifikata od kraja aprila ne važe za legalne proizvode. Da bi se do pomenutog sertifikata došlo, Zakonom o hrani, odnosno Direktivom 2004/24/EC, propisano je da se bilje mora ispitivati nekoliko godina. Direktiva iz EU dalje zahteva da tradicionalni biljni lekovi moraju imati priložen dokaz o upotrebi u trajanju od 30 godina u zemljama Unije, ili 15 godina u EU i 15 godina u nekom drugom kraju sveta.

Razlog za uvođenje ovog zakona Unija pravda namerom da zaštiti konzumente od mogućih sporednih efekata koje je teško kontrolisati u takvim uslovima.

Naime, većina lekova koji su godinama u upotrebi nema adekvatnu licencu o bezbednosti upotrebe. Jedini način da se licenca dobije su klinička testiranja koja traju i po više godina i koštaju koliko i testiranja lekova farmaceutske industrije (čak i do 100.000 evra).

Stručnjaci smatraju da će ova zabrana EU izazvati pojavu crnog tržišta biljnih lekova, a ima i onih koji smatraju da ova direktiva oduzima pravo na alternativno lečenje i da predstavlja propast za medare, travare i sve ostale male proizvođače koji neće moći da plate istraživanja kako bi dobili sertifikat.

S obzirom na to da je Srbija potpisnica Kodeksa alimentarijusa, koji se zalagao za donošenje ove direktive, Ekološki savez Srbije se pribojava da će se i u našoj zemlji odluka o zabrani doneti po hitnom postupku. Ipak, kako stvari stoje, Savez neće sedeti skrštenih ruku. Predsednik skupštine ovog pokreta Nikola Aleksić najavio je za 5. jun, Dan zaštite životne sredine, masovni protest u minut do 12 ispred Narodne skupštine. Tada će, kako je rekao, od Vlade zatražiti da povuče svoj potpis sa Kodeksa alimentarijusa. A možda ne bi bilo loše sprovesti registraciju lekara koji se bave alternativnom medicinom, pošto njih ova odredba EU ne sprečava da izdaju biljne lekove i preparate? Britanci su, navodno, tako rešili problem.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Samit u Tivtu

EU i Zapadni Balkan

06.jun 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Samit je završen, a može li Crna Gora da počne odbrojavanje do članstva u EU

Vodeće članice EU snažno podržavaju pristupanje Crne Gore zajednici do 2028. godine potvrdila su dešavanja na Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan u Tivtu

Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom istoku

06.jun 2026. A.I.

Kršenje primirja: Pogođeni ciljevi u Iranu, vazdušna uzbuna u Kuvajtu i Bahreinu

Američka vojska je saoštila da je presrela iranske dronove u Ormuskom moreuzu pa potom gađala radarska postrojenja u Iranu. Nekoliko sati kasnije Teheran je ispalio balističke rakete na Kuvajt i Bahrein

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure