img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Azot

Proces koji je izmenio svakodnevicu

18. maj 2011, 23:14 S. B
Ciklus azota u prirodi
Copied

Pojedini hemičari veruju da je upravo Haber-Bošov proces najvažnije naučno otkriće bez koga savremena civilizacija ne bi bila to što jeste

Da li znate šta je Haber-Bošov proces? Moguće je da se jasno ili samo maglovito sećate ove lekcije iz hemije (dakle, nije reč o nekakvom suđenju), ali teško da ćete smatrati da je to jedan od najvažnijih hemijskih procesa koji se danas koriste u industriji, a kamoli da ćete ga smatrati jednim od najvažnijih hemijskih otkrića svih vremena.

No, pojedini hemičari veruju da je upravo Haber-Bošov proces najvažnije naučno otkriće bez koga savremena civilizacija ne bi bila to što jeste. I zapravo, to nije daleko od istine. Naime, to je proces kojim se u hemijskoj industriji dobija amonijak. U ovom procesu se kao resurs obično koristi prirodni gas, a zahvaljujući njemu moguće je proizvoditi veštačka đubriva. Bez njih ne bi bilo savremene poljoprivrede, ni dovoljno hrane za današnju civilizaciju.

Stvar je u tome što je svim biljkama, pa i svim ratarskim sadnicama, za rast neophodan azot. Ovaj element, inače, čini veći deo atmosfere na Zemlji, ali kako nije reaktivan, nemoguće ga je lako sintetisati iz vazduha. Zato ga biljke crpu iz tla, ali se vremenom zemlja isposti pa ju je neophodno nagnojiti, što se može učiniti prirodnim ili veštačkim đubrivom koje u svakom slučaju sadrži amonijak NH3, dragoceno jedinjenje azota teškog, neprijatnog mirisa.

Haber-Bošov proces je postupak kojim se sintetiše azot iz atmosfere. Pre nego što je otkriven, početkom XX veka, brojni hemičari su uzaludno pokušavali da iz vazduha veštačkim putem nekako dobiju azot, ali su ti postupci bili praćeni ogromnim tehničkim i tehnološkim problemima. Godine 1909. u tome je uspeo nemački naučnik Fric Haber koji je javno demonstrirao dobijanje amonijaka koji se sintetisao kap po kap, tako da se za dva sata mogla nakupiti jedna šolja ovog jedinjenja.

Za Haber-Bošov proces neophodno je dobiti vodonik koji se dobija iz metana (CH4) iz prirodnog gasa. To se odvija u vrlo složenom hemijskom postupku tokom koga metan reaguje sa vodenom parom, ali i na druge načine, tako da se dobije vodonik. On se potom, pri temperaturi od 500 stepeni Celzijusa i velikom pritisku meša sa azotom iz vazduha iz čega se sintetiše amonijak.

Ovaj poslednji postupak, koji je sam Haber-Bošov proces, inače počiva na Le Šateljeovom principu o hemijskoj ravnoteži reakcije. U njoj je, zbog datih uslova, takozvani reakcioni količnik manji od konstante ravnoteže reakcije, zahvaljujući čemu vodonik stupa u reakciju sa azotom koji bi inače bio sasvim nezainteresovan za hemijsku sintezu, i tako nastaje amonijak. Danas se Haber-Bošov proces ustaljeno koristi u svim industrijama veštačkog đubriva. U Srbiji se azot dobija u fabrici HIP Azotara u Pančevu, koju prirodnim gasom snabdeva JP Srbijagas.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
03.avgust 2026. Šairani Kaukab (DW)

Zašto žene znatno više umiru od vrućine nego muškarci

Statistika je jasna: od posledica vrućine žene umiru znatno više nego muškarci. Glavni razlog, međutim, nije biologija

Na licu mesta

03.avgust 2026. Bojana Selaković

San o Gazivodama na liticama Berima: Hodala sam po nebu iznad Kosova

Rušenje objekata na Gazivodama je poraz ideje da razvoj može da bude jači od straha, turizam održiviji od konflikta. Da ljudi mogu da ostanu zato što vide budućnost, a ne zato što nemaju gde da odu. Da drugi, poput mene, ovde mogu da dolaze po svoje sopstvene životne lekcije

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Čitajte „Vreme“ i uštedite tri hiljade dinara

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure