

Zašto žene znatno više umiru od vrućine nego muškarci
Statistika je jasna: od posledica vrućine žene umiru znatno više nego muškarci. Glavni razlog, međutim, nije biologija




I vek p.n.e.
Egipćani


Stari Egipćani bili su pioniri u oblasti hemije. Znali su za fermentaciju piva i vina, bili su umešni u pravljenju grnčarije i glazura za nju, pravili su boje, parfeme, sapune, staklo…
I vek
Grci
Veštinu koja je spajala filozofiju, mistiku, magiju, metalurgiju i raznolike zanate Grci su nazvali hemija.
VII vek
Arapi
Arapi hemiju preuzimaju od Grka i dodaju u naziv „al“, pa nastaje alhemija. Alhemičari su poznavali strukturu materije, izučavali građu supstanci i izvodili jednostavne eksperimente. Smatrali su da je materija izgrađena od principa gorljivosti i principa soli, od filozofskog sumpora i filozofske žive.


XVI vek
Zapadni Evropljani
Hemija je od Arapa stigla u Zapadnu Evropu i od veštine je postala naučna disciplina. Smatra se da je migraciju hemije podstaklo širenje kuge, pa se od ove nauke očekivalo da bi mogla da pomogne u pronalasku lekova.
1661. godina
Definicija hemijskog elementa
Hemija je postala nauka onog trenutka kada je definisan hemijski element. To je učinio Robert Bojl, stvorivši jednačinu o karakteristikama gasnog stanja, poznatu kao Bojlov zakon.
1809. godina
Pojam atoma


Džon Dalton uveo je u nauku 1809. pojam atoma i razvio atomsku teoriju – svi hemijski elementi izgrađeni su od majušnih čestica, atoma. Amedeo Avogadro je dve godine kasnije utvrdio da se atomi grupišu u molekule.
1867. godina
Periodni sistem elemenata
Dmitri Mendeljejev stvorio je periodni sistem elemenata, a u isto vreme konstituisana je i klasična teorija hemijske strukture, čemu je doprinelo otkriće strukture benzena. Hemija u ovom periodu dobija izuzetan zamah.


1896. godina
Radioaktivnost
Francuski naučnik Anri Bekerel otkrio je radioaktivnost. Iako je do toga došao kao fizičar, Bekerel je utvrdio da radioaktivnost ima hemijski karakter s obzirom na to da je reč o pretvaranju jednog hemijskog elementa u drugi. Radioaktivnost su u to vreme izučavali Pjer i Marija Kiri, kao i Ernest Rederford, po kome je nazvana jedinica za radioaktivnost.
1911. godina
Atomsko jezgro
Fizičar Ernest Rederford dokazao je da postoji atomsko jezgro, zbog čega se smatra ocem nuklearne fizike. Po Rederfordu je nazvan i model atoma, ali pojam nukleus, kako ga je on shvatio, nije odmah ušao u upotrebu.


Robert Bojl


Arapi


Atomsko jezgro (1911.)


Grci


Statistika je jasna: od posledica vrućine žene umiru znatno više nego muškarci. Glavni razlog, međutim, nije biologija


Rušenje objekata na Gazivodama je poraz ideje da razvoj može da bude jači od straha, turizam održiviji od konflikta. Da ljudi mogu da ostanu zato što vide budućnost, a ne zato što nemaju gde da odu. Da drugi, poput mene, ovde mogu da dolaze po svoje sopstvene životne lekcije


Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu


Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna


Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare
Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače
Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve