Danas se najveća nalazišta prirodnog gasa u svetu nalaze se u Rusiji, SAD, Iranu, Holandiji, Alžiru i na Bliskom istoku. Kako za „Vreme“ kažu u JP Srbijagas, „prirodni gas koji se nabavlja, transportuje, distribuira i isporučuje kupcima u Srbiji potiče manjim delom sa domaćih gasnih polja na severu Srbije, a većim delom iz uvoza, iz Rusije. U Srbiji su najvažnija nalazišta mahom u Banatu u Elemiru, Kikindi i Plandištu, a njihov proizvođač je NIS-Gazpromnjeft. Gas koji stiže iz Rusije proizvodi Gazprom i poreklom je iz Sibira. Ovaj gas do nas stiže preko Ukrajine i Mađarske i u Srbiju ulazi na trenutno jedinoj ulaznoj tački – na Horgošu.
Prirodni gas u Srbiji
1951 – početak izgradnje gasovodnog sistema za transport,
1979 – stavljanje u funkciju transportnog gasovoda Horgoš–Batajnica
1979 – početak tranzita prirodnog gasa za Bosnu i Hercegovinu,
1980 – početak izgradnje transportnog gasovoda u centralnoj Srbiji,
1987 – početak rada na programu razvoja distributivnog sistema,
1991 – početak izgradnje gasne distributivne mreže u centralnoj Srbiji,
1995 – početak izgradnje deonice transportnog sistema Pojate–Niš,
2003 – početak radova na prolazu dela transportnog gasovoda ispod Dunava kod Beške,
2005 – početak radova na podzemnom skladištu Banatski Dvor i osnivanje JP Srbijagas.
Srbijagas
JP Srbijagas je preduzeće za transport, distribuciju, skladištenje i trgovinu prirodnim gasom. Kako kažu u ovom preduzeću, ono je danas „moderna gasna kompanija čiju snagu čine tradicija i višedecenijsko iskustvo, značajni ljudski i materijalni resursi, znanje i opredeljenost da unapređuje gasnu infrastrukturu Srbije sa zemljama u okruženju“. Ovo javno preduzeće je osnovano u oktobru 2005. odlukom Vlade Republike Srbije, nakon restruktuiranja NIS-a.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Za sada nepoznata osoba bacila je ručnu bombu na porodičnu kuću u Malojastrebačkoj ulici u niškom naselju Ledena Stena. Sumja se da je napad povezan sa ranjavanjem 23-godišnjeg mladića prethodne noći
“Po gradovima bivše Jugoslavije je sve više kulturnih događaja u kojima NOB postaje simbol nacionalne borbe za oslobođenje (Srba, Hrvata, Slovenaca, Crnogoraca itd.), dok se njegovi revolucionarni i jugoslavenski aspekti potpuno brišu. Istovremeno, antifašizam postaje prazna kategorija u stranačkim obračunima, reč kojom se potkusurivaju politički protivnici”
U dominaciji “sve može” (za pare i prestiž, naravno) političke filozofije, ne samo da nema nikakvih izgleda za kolektivni prosperitet (čitaj: “dobro”), kao i nikakve društvene i političke zajednice, već postoji samo masa sebičnih pojedinaca u dubokom moralnom minusu – jedno je od naravoučenija knjige Džonatana Hajta Psihologija morala
Zbog betonskih površina, guste gradnje, malo zelenila i porasta temperatura u gradovima je leti često nepodnošljivo vruće. Dok širom sveta gradovi sprovode mere da bi obezbedili dotok svežijeg vazduha iz okoline, u Beogradu je sve podređeno količini kvadrata – a temperatura raste
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Deluje da je Muzej Nikole Tesle zloupotrebljen zbog interesa Beograda na vodi, da mu je prostor zgrade starog „Jugošpeda“ namenjen ne zato što mu tako odgovara, nego zato što Beogradu na vodi nedostaju turisti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!