img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vazduhoplovstvo – Airpower 11

Tajfun na Red bulu

13. jul 2011, 16:36 Igor Salinger
fotografije: salinger igor / aermedia.com
Copied

Rame uz rame sa modernim "jakim mašinama" nastupila je cela plejada restauriranih starih aviona – kao najbolji dokaz stogodišnje tradicije austrijskog i drugih vazduhoplovstava. Verovatno nema iskrenog poštovaoca avijacije koji je ostao ravnodušan videvši u vazduhu, svojim očima, avione i helikoptere o kojima je do sada čitao u istorijskim knjigama i gledao ih u dokumentarnim filmovima, besprekorno restaurirane i znalački upravljane

Za „Vreme“ iz Celtvega, Austrija

Baza austrijskog vazduhoplovstva Celtveg (Zeltweg), u blizini Graca, prvog i drugog jula bila je domaćin jednog od najvećih aeromitinga ove godine u Evropi, kako po raznovrsnosti prikazanih sadržaja tako i po intenzitetu letačkog programa. „Erpauer 11“ (Airpower – vazdušna moć u doslovnom prevodu), inače kao i većina sličnih događaja bijenalna manifestacija ove godine je protekla u znaku obeležavanja stote godišnjice austrijske vojne avijacije. Za dva dana aerodrom smešten u dolini između zelenih obronaka centralne Štajerske na kome baziraju borbeni avioni poslednje generacije „tajfun“ (Eurofighter Typhoon) austrijskog ibervahtungsgešvadera (Überwachungsgeschwader – puk PVO) posetilo je – prema zvaničnim informacijama, utisak je i više, pogotovu u subotu – 290.000 ljubitelja avijacije. Oba dana manifestacije oni su mogli da uživaju u više od deset sati neprekidnog letačkog programa, kao i raznolikim sadržajima na zemlji: od tradicionalno primamljive gastronomske ponude – bratwurst 4,50 evra, frankfurter 3,50, pivo 0,5 lit 3, spriztzer 0,5 lit 2,5 evra – preko razgledanja izloženih aviona i raznih simulacija letenja i ostalih zanimacija do bandži skokova (50 evra), poželjno ne navedenim redosledom.

Na aero-mitingu, kojim je ove godine obeleženo 100 godina austrijskog vazduhoplovstva, uzelo je učešće više od 220 vazduhoplova najrazličitijih kategorija iz 22 države. Uz Austriju kao domaćina, koja se predstavila sa skoro svim letelicama u sastavu svojih oružanih snaga, gledaocima su prikazani u letu i na pratećoj izložbi vazduhoplovi iz Nemačke, Italije, SAD, Saudijske Arabije, Češke, Slovačke, Poljske, Slovenije, Belgije, Hrvatske, Turske, Švajcarske, Holandije… Pored pomenutih „tajfuna“, sa pravom ponosa nacije kad je avijacija u pitanju (o 4600 upita u parlamentarnoj diskusiji povodom dve milijarde evra vredne nabavke neki drugi put), tokom oba dana bila je veoma aktivna i flota vazduhoplova jednog od najpoznatijih austrijskih brendova, proizvođača energetskog napitka Red bul. O tome koliko Red bul znači za „Erpauer“ i vice versa, recimo samo da se i u zvaničnom logou manifestacije nalaze dva crvena bika, kao i da kako koji avion sleti u Celtveg, biva okružen hostesama koje posadi nude da povrati energiju, je li, utrošenu tokom leta. Red bulom, naravno. Oznake Red bula nose avioni i helikopteri od restauriranog dvokrilca „štirmana“ iz tridesetih, borbenih aviona iz drugog svetskog rata „korser“, „B-25 mičel“, „P-38 lajting“, luksuznog putničkog oldtajmera „DC-6B“, preko demilitarizovanog borbenog helikoptera „kobra“ i mlaznih „alfa džet“ do najmodernijih „eurokopter“ helikoptera i akrobatskih aviona „ekstra“ i „zlin“. Kao poseban kuriozitet dodajmo i mikro mlažnjak „BD-5J“ koji je korišćen i za snimanje filma o tajnom agentu 007 – Džejmsu Bondu, a dužine je samo 3,8 metara! Ovoj šarolikoj „eskadrili“, koja po svojoj veličini i broju ispravnih letelica može da zaseni i vazduhoplovstvo manje, primerice balkanske države, treba dodati i jedrilice „blanik“ sa vizuelno izuzetno dopadljivim i za izvedbu zahtevnim letom u paru – noću, sa svetlećim „bakljama“ na krajevima krila, kao i padobrance i avione „turboporter“ za izbacivanje istih (padobranaca). Zajedničko svim ovim letelicama je – osim oznaka brenda – skoro pa fanatična, u najpozitivnijoj konotaciji, posvećenost njihovom stajlingu: polirani aluminijum, savršeno čista sedišta i podovi, detalji od lakiranog drveta, avioni i helikopteri kao da su bez trunke prašine.

„Tajfuni“ su grmeli od jutra (tzv. wake–up call) do večeri, u solo programu, u simulaciji vazdušne borbe, u presretanju „neidentifikovanog“ aviona… Odlične samostalne nastupe imali su, očekivano, i slovački „MiG-29“, češki „gripen“, švajcarski „F/A-18 hornet“, belgijski i holandski „F-16“ i, naravno, naizgled debeljuškasti transporter „C-27J spartan“, koji je zbog disproporcije izgleda i manevarskih sposobnosti uvek zadovoljstvo gledati – prevedeno na suvozemni jezik, zamislite autobus koji okreće „pod ručnom“!

I tako nekoliko puta. Rame uz rame sa modernim „jakim mašinama“ nastupila je cela plejada restauriranih starih aviona – kao najbolji dokaz stogodišnje tradicije austrijskog i drugih vazduhoplovstava. Verovatno nema iskrenog poštovaoca avijacije koji je ostao ravnodušan videvši u vazduhu, svojim očima, avione i helikoptere o kojima je do sada čitao u istorijskim knjigama i gledao ih u dokumentarnim filmovima, besprekorno restaurirane i znalački upravljane. „foker dr I“ trokrilac (replika) na kakvom je leteo čuveni „Crveni baron“ u Prvom svetskom ratu, „meseršmit 109“, jedan od možda najboljih aviona-lovaca svih vremena, „meseršmit 262“, mlazna uzdanica Trećeg rajha, koja je na nemačku nesreću došla prekasno da, po očekivanjima, promeni tok rata, „hoker hanter“, „teksan“, već pomenuti „DC-6B“, „lajting“, „korser“, „mičel“… To su samo neki od živih svedoka bogate istorije bez koje ne bi postojali današnji „tajfuni“, „gripeni“, „horneti“ i „MiG“-ovi.

Vrhunac akrobatskog letenja i prikazivanja obučenosti pilota predstavljaju nesumnjivo nastupi akrobatskih grupa – gledaoci na „Erpaueru 11“ imali su priliku da vide jedinu civilnu akro-grupu na mlaznim avionima Brajtling džet tim, koju sponzoriše istoimeni proizvođač satova, turske Turkiš stars (Turske zvezde) na supersoničnim „F-5 tajger“, švajcarske Patroli svis na avionima istog tipa, hrvatska „Krila Oluje“ na „pilatusima PC-9“, prvi put u Evropi saudijske Saudi houks (Saudijski jastrebovi) na „houkovima“ britanske proizvodnje i četiri možda manja i sporija, ali ništa manje atraktivna „zlina“ u bojama već pomenutog Red bula.

Oba ta dana „Erpauer 11“ zatvorio je dvadesetpetominutni nastup italijanske akrobatske grupe Freće trikolori (Trobojne strele) sa ni manje ni više nego deset aviona „ermaki MB339“ u dobro poznatom, ali ništa manje impresivnom italijanskom stilu: posle „la bombe“, „kardiode“ (probodeno srce), „velike jabuke“, „ludog leta“ soliste, nekoliko preciznih mimoilaženja i drugih manevara od kojih zastaje dah usledila je zeleno-belo-crvena trobojka ispisana gustim „dimom“ na nebu u letu uz glas operskog majstora Pavarotija – dovoljno da više od 150.000 ljudi ostavi u skoro potpunoj tišini, prepuštene vizuelnom i zvučnom ugođaju kakav – hteli to da priznamo ili ne – Italijani veoma uspešno umeju da naprave i sebi i drugima.

Srbija i "Erpauer 11": Nebeska povezanost

Bilo bi preterano reći da je „Erpauer 11“ protekao u znaku Srbije ili, onako, jugonostalgično, „država sa prostora SFRJ“, ali kako zbog relativne blizine događaja tako i tradicionalnih istorijskih veza Austrije sa državama na ovim prostorima – obeležava se stogodišnjica vazduhoplovstva koje je počelo kao austrougarsko – nije za čuđenje da je deo od pomenutih trista hiljada ljudi došao upravo iz Slovenije, Hrvatske, pa i Srbije. Iako najavljeni, pripadnici vazduhoplovstva BiH i Crne Gore nisu se pojavili sa svojim helikopterima „Mi-8“, odnosno „gazelom“.

Srpsku avijaciju predstavila je delegacija čiji su pripadnici na izložbenom delu manifestacije prikazali školsko-borbene avione „G-4 super galeb“, koji su doleteli piloti Tehničko-opitnog centra, i transportni „antonov 26“ iz sastava „138“. transportne avijacijske eskadrile sa Aerodroma Batajnica. Delegaciju je predvodio brigadni general Sreto Malinović, zamenik komandanta ViPVO, koji je, kako sam kaže, „na marginama skupa“ imao više neformalnih razgovora i razmena mišljenja sa kolegama, kao i da se nada da će i Srbija sledeće godine na sličan i jednako dobar način proslaviti stogodišnjicu svog ratnog vazduhoplovstva. Pored ova dva aviona VS, na statičnom delu izložbe posetioci su mogli da razgledaju i restaurirani bivši vojni školsko borbeni avion – oldtajmer „galeb G-2“ iz Aero-kluba Galeb, koji su u Celtveg doleteli piloti Milan Malović i Vladimir Bojović. Za ovu priliku avion-veteran obeležen je prigodnim natpisom koji podseća da je ovaj tip aviona, svojevremeno jedan od najuspešnijih proizvoda domaće avio-industrije obavio svoj prvi let pre pola veka. Vredi pomenuti da je na svojevrstan način vazduhoplovna tradicija nekadašnje države prisutna i u čuvenoj vazduhoplovnoj floti Red bul avijacije: naime, perfektno restaurirani putnički propelerac „DC-6B“, koji danas leti za marketinške potrebe austrijske kompanije, nekada je bio u sastavu JRV i korišćen je za putovanja predsednika SFRJ Josipa Broza Tita.

Posetiocima muzeja koji se nalazi u okviru aerodroma u Celtvegu, barem sa ovih prostora, verovatno je najzanimljiviji eksponat bio supersonični izviđač RV i PVO „MiG-21R“, kojim je pilot Rudolf Perišin prebegao iz Bihaća u Klagenfurt 25. oktobra 1991.

Uprkos potraživanjima i bivše federacije i Hrvatske, avion je ostao u austrijskom muzeju.

Slika Super galeba G-4 je u foto galeriji
Restaurirani putnički avion DC-6B u VIP varijanti, nekadašnji transport Josipa Broza Tita, danas u floti Red Bulla
Restaurirani putnički avion DC-6B u VIP varijanti, nekadašnji transport Josipa Broza Tita, danas u floti Red Bulla
Akro grupa Saudi Hawks
Akro grupa Saudi Hawks
Helikopteri Eurocopter EC135 i Bo105 iz flote Red Bulla
Helikopteri Eurocopter EC135 i Bo105 iz flote Red Bulla
Super galeb G-4 srpskog vazduhoplovstva
Super galeb G-4 srpskog vazduhoplovstva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
03.avgust 2026. Šairani Kaukab (DW)

Zašto žene znatno više umiru od vrućine nego muškarci

Statistika je jasna: od posledica vrućine žene umiru znatno više nego muškarci. Glavni razlog, međutim, nije biologija

Na licu mesta

03.avgust 2026. Bojana Selaković

San o Gazivodama na liticama Berima: Hodala sam po nebu iznad Kosova

Rušenje objekata na Gazivodama je poraz ideje da razvoj može da bude jači od straha, turizam održiviji od konflikta. Da ljudi mogu da ostanu zato što vide budućnost, a ne zato što nemaju gde da odu. Da drugi, poput mene, ovde mogu da dolaze po svoje sopstvene životne lekcije

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Čitajte „Vreme“ i uštedite tri hiljade dinara

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure