

Iz njuzletera
Zombiji na trotoaru: Dokle će po Srbiji stajati Halo govornice?
Mlađi možda i ne znaju čemu je to služilo, ali telefonske govornice i dalje viđaju po srpskim gradovima




Za razliku od početka "iskopavanja Draže", vest o analizi pronađenih kostiju s razlogom nije raspirivana
Ponovimo vest koju smo na veb-sajtu „Vremena“ prvi objavili, da bi je tokom protekle nedelje gotovo stidljivo i bez dopuna preneli retki ovdašnji mediji.
Spektakularna potraga za grobom i/ili zemnim ostacima Dragoljuba Draže Mihailovića – reč „spektakularno“ ovde je upotrebljena da označi javnu (hala)buku o primeni novih tehnologija na najnovija saznanja o mestu nekadašnjeg zatvora na Adi Ciganliji, kao i otkriće nešto kostiju i neke žice već prvog sata prvog dana istraživanja.
Ukratko, kosti otkrivene već tokom prvog sata bagerskog „istraživanja“ potencijalnog mesta streljanja i sahrane Draže Mihailovića – nisu ljudske.
„Posao ispitivanja pripao je Institutu za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Beogradu, u čije ime poslom rukovodi Slobodan Nikolić, koji je formirao tim za terensko istraživanje“, kaže prof. dr Marija Đurić, profesor anatomije na Medicinskom fakultetu. „Posle sastanka državne komisije za istraživanje o Draži Mihailoviću, pronađene kosti obrađene su u Laboratoriji za antropologiju. Ispitali smo sve nalaze i utvrdili da se ne mogu dovesti u kontekst sa eventualnim grobom Draže Mihailovića. Konkretno, pronađene kosti nisu ljudskog porekla.“
O rezultatima ispitivanja obavešten je nadležni istražni sudija Dragan Pantelić.
Ali…
Otkriće kostiju – antropološki tim nije se bavio pitanjem jesu li od ove ili one ili neke treće vrste životinja – onako kako je obavljeno, tj. trapavo i nestručno, za sada još nije proizvelo veliku štetu. Ni onu najveću, da se kojim slučajem pokazalo kako su otkopane kosti – ljudske.
Ljubiteljima đenerala Draže to bi bilo zauvek i definitivno dovoljno kao potvrda onog što „znaju“, dok bi se sudsko-medicinski stručnjaci uzalud pozivali na irelevantnost nalaza zbog načina na koji se do njega došlo. Jer, trebalo bi da zna čak i svaki gledalac popularnih „forenzičkih“ serija, rezultate amaterskog „istraživanja“ i „iskopavanja“ kakve smo videli odbacio bi svaki sud zato što, ukratko, ceo pomenuti postupak predstavlja nepovratno uništavanje mesta zločina. I ništa drugo.
Poučena ovim iskustvom traženja i „nalaženja“, državna komisija planira nastavak istraživanja i iskopavanja na Adi već u avgustu – ovog puta po svim sudsko-medicinskim, arheološkim i antropološkim pravilima.
Istini za volju, može se postaviti i pitanje zbog čega se radovi ne odlože za neku nedelju kasnije, s obzirom na to što je Ada leti, u avgustu naročito, pretrpana i da je obezbeđenje lokacije u takvim okolnostima dodatna komplikacija.
Dodatna komplikacija, zato što već izgleda prilično besmisleno pobijanje krsta, paljenje sveća i polaganje venaca – što je nekako „spontano“ počelo odmah po otkriću kostiju – na mesto stradanja neke životinje. Ni ideji da se „Đilasov“ most preko Ade krsti po Dragoljubu Mihailoviću ne traži ni trunku cinizma za komentar, za razliku od još nerazrađenih projekata spomenika koji bi činili hipermarket, kulturni centar, kineski buvljak, multipleks bioskop, ravnogorska knjižara, spomenik žrtvama komunizma, spa i velnes centar itd.


Mlađi možda i ne znaju čemu je to služilo, ali telefonske govornice i dalje viđaju po srpskim gradovima


Misteriozno drevno naselje otkriveno je na iznenađujuće velikoj visini u španskim Pirinejima, piše Science Focus


Dok su trajali radovi na zgradi Jugoslovenskog dramskog pozorišta, obnovljeno je pozorište “Pinokio”, završena je rekonstrukcija Beogradskog dramskog i počele su pripreme za rekonstrukciju Pozorišta na Terazijama iako tada nije bilo više para nego danas


Razapet između Evrope i Azije, sovjetske prošlosti i težnji da bude moderna metropola buduće članice EU – Jerevan je danas grad velikih kontrasta, ali i optimizma koji se može videti na svakom koraku


Poštuju li megakompanije koje razvijaju sistema veštačke inteligencije bilo kakva pravila? O tome „Vreme“ piše u novom broju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve