img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Klima u gradovima

Hazard nad Beogradom

27. jul 2011, 17:28  
foto: reuters
Copied

Klima gradova bila je predmet razmišljanja i strahovanja još od kraja XVIII veka

U letnjim mesecima, temperature u gradovima tokom noći redovno su za nekoliko stepeni Celzijusa više nego u gradskoj okolini. Zbog nepropusnih podloga i urbanizacije, olujne bujice u gradskim i prigradskim naseljima pretvaraju se elementarne nepogode koje mogu i tragično da se okončaju. U isti mah, veliki procenat gradova, posebno u zemljama u tranziciji i razvoju, postaje žrtva zagađenosti vazduha. Zbog tendencije stalnog rasta i fizičkih karakteristika, savremeni gradovi predstavljaju „proizvođače“ vremenskih prilika sa značajnim posledicama po kvalitet života njihovih stanovnika.

To je sve aktuelniji problem, posebno u kontekstu globalnih klimatskih promena koje će situaciju u urbanim sredinama dodatno pogoršati i o čemu se u svetu sve više diskutuje. Nedavno se i Beograd uključio u ovakav pristup problemu globalnog zagrevanja, iz ugla gradova, zahvaljujući projektu „Beogradske perspektive održivog razvoja i klimatske promene“. Od marta 2010. do marta 2011. godine, ovaj projekat su realizovali Diplo centar kao ogranak međunarodne organizacije DiploFoundation (www.diplomacy.edu), kao i Međunarodni naučni forum „Dunav – reka saradnje“, a projekat je finansiran kroz grant Švedske agencije za međunarodnu pomoć SIDA pod nazivom „Sector II“ preko Regionalnog centra za životnu sredinu.

„Projekat je podrazumevao široku diskusiju različitih činilaca i donosilaca odluka na gradskom i nacionalnom nivou“, kaže Nikola Božić, koji je bio jedan od organizatora ovog projekta. „Organizovana su dva opšta panela sa predstavnicima državnih organa, akademske zajednice, nevladinih organizacija, preduzeća, obrazovnih institucija i medija. Pored toga organizovano je i deset tematskih panela koji su pokrili brojne konkretne oblasti i rezultovali brojnim zaključcima“, kaže Božić, dodajući da su sačinjene i smernice gradskim vlastima, koje su predstavljene kao jedan od rezultata projekta (videti okvir).

Klima gradova bila je predmet razmišljanja i strahovanja još od kraja XVIII veka, iako su istraživanja o toj temi postala naročito primetna u poslednjih dvadeset godina. Jedan od prvih opisa „toplotnog ostrva“ pojavljuje se već početkom XIX veka, kada Luk Hauard (Luke Howard) obrazlaže razloge zbog kojih je centar Londona uvek topliji od svojih predgrađa, što objašnjava koncentracijom ljudi, dima, senki, vertikalnih površina zgrada i gustinom izgrađenosti. Ovakva rana istraživanja kasnije postaju rutinska.

„Trenutno postoji konsenzus o tome da klimatske promene prete gradovima na tri načina – kroz stalno povećanje količine gasova staklene bašte u gradskim sredinama, kroz efekte globalnih promena u regionalnim razmerama i kroz aktivnosti koje gradovi preduzimaju kako bi obezbedili održivost u novonastalim uslovima“, objašnjava Nikola Božić.

S obzirom na to da preko šezdeset procenata svetskog stanovništva danas živi u gradovima, ovakvi problemi postaju uzrok sve veće brige. Međudržavni panel o klimatskim promenama (Internacional Panel for Climate Change, IPCC) planirao je za svoj sledeći izveštaj posebnu studiju koja će razmatrati buduće projekcije ovih problema, povezujući klimatske, infrastrukturne, demografske i energetske aspekte urbanizacije.

Kako kažu u Diplo fondaciji, širom sveta i same gradske vlasti već preduzimaju mere društvene i tehnološke inovacije kako bi „dobili na vremenu“ i prilagodili se predviđenim rizicima. Neki gradovi razvili su sopstvene klimatske strategije, a mnogi su postali i članovi nacionalnih i transnacionalnih mreža saradnje. Nakon prvih koraka, koji su došli iz nevladinog sektora, vreme je i da Beograd krene tim putem.

pr tekst

Smernice gradskim vlastima

Jedan od rezultata proisteklih iz više raznovrsnih diskusija u projektu „Beogradski uticaj na klimatske promene“ bile su i smernice gradskim organima Beograda za započinjanje procesa adaptacija na klimatske promene. Finalni dokument izradio je prof. dr Vladimir Janković sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju, koji predaje i na Univerzitetu u Mančesteru. U tom istraživanju postavljeno je nekoliko ciljeva:

1. da sačini što detaljniju mapu klimatskih i ekoloških parametara grada (uključujući i zone buke), i da identifikuje demografske, urbanističke, industrijske i ostale investicione tendencije od uticaja na povećanje klimatskih i ekoloških hazarda;

2. da identifikuje najverovatnije gradske rizike izazvane regionalnim klimatskim promenama na osnovu postojećih scenarija i modela;

3. da identifikuje postojeće demografske vektore, kao i tendencije u izgradnji gradskih i industrijskih objekata i gubitku zelenih površina;

4. da ustanovi standardnu i reprezentativnu mrežu mernih mesta koja bi registrovala gradske vrednosti atmosferskih parametara u periodima karakterističnih sinoptičkih situacija (zimsko i letnje stabilno vreme, nagle promene vremena, košava, inverzije);

5. da izvrši epizodna mikrosondažna merenja radi utvrđivanja najosetljivih gradskih i prigradskih oblasti za datu sinoptičku situaciju;

6. da formira taksonomiju rizika i standardnu bazu podataka / mapu o postojećim (i rastućim) klimatskim anomalijama, bilo da se radi o gradskom toplotnom efektu, anomalijama u padavinama, vlažnosti, ili ekstremnim zagađenjima i dinamičkim efektima u tzv. „grubom sloju“ („roughness layer„);

7. da koristeći ova merenja i modeliranje u svetlu očekivanih klimatskih promena utvrdi realne bioklimatske rizike i „bolne tačke“ u konkretnom gradskom prostoru; i

8. da implementira saznanja na nivou gradskih vlasti, kroz preporuku otvaranja radnih mesta za „urbane klimatologe“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
03.avgust 2026. Šairani Kaukab (DW)

Zašto žene znatno više umiru od vrućine nego muškarci

Statistika je jasna: od posledica vrućine žene umiru znatno više nego muškarci. Glavni razlog, međutim, nije biologija

Na licu mesta

03.avgust 2026. Bojana Selaković

San o Gazivodama na liticama Berima: Hodala sam po nebu iznad Kosova

Rušenje objekata na Gazivodama je poraz ideje da razvoj može da bude jači od straha, turizam održiviji od konflikta. Da ljudi mogu da ostanu zato što vide budućnost, a ne zato što nemaju gde da odu. Da drugi, poput mene, ovde mogu da dolaze po svoje sopstvene životne lekcije

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Čitajte „Vreme“ i uštedite tri hiljade dinara

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure