img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Adria Air Race

Avio-formula 1 nad Zadrom

27. jul 2011, 14:03 Igor Salinger
foto: igor salinger / aermedia.com
Copied

Organizatori Adria er rejsa, okupljeni u aeroklub Er sports Kroacija sa ponosom su potencirali kako na svetu postoji samo dvadesetak pilota koji bi mogli "odvoziti" njihovu trku

Za „Vreme“ iz Zadra

„Najbolji su piloti na svijetu, neka to i dokažu. Nema odgađanja utrke.“ Ova izjava Marka Emera, direktora prvog Adria er rejsa (Adria Air Race), koja je emitovana u elektronskim medijima u sredu 20. jula oko podne, nekoliko sati pre planiranog početka veoma agresivno najavljivanog „zračnog spektakla“ i „događaja sezone“, zvučala je, u najmanju ruku, veoma smelo – pogotovu kombinovana sa kadrovima visokih talasa od kojih nije moglo da se priđe zadarskoj rivi, odnosno glavnoj „tribini“ događaja i porušenim delovima zaštitne ograde poklekle pod udarima jakog maestrala koji je puhao celu noć i pre podne sa mora.

Slučajno ili ne, Adria er rejs održava se upravo u godini kada svetski poznata atrakcija ove vrste, Red bul er rejs (Red Bull Air Race) pauzira zbog „organizacione konsolidacije“ i iako organizatori jadranske varijante to ne forsiraju previše u javnosti, dosta elemenata i sama ideja je preuzeta dobrim delom upravo od manifestacija ove vrste. Kako sami kažu, namera je da kad projekat krene, to bude događaj koji će se održavati ne samo u Hrvatskoj već i u drugim državama na Jadranskom moru, prvenstveno u Italiji, a pominje se i Crna Gora kao moguća destinacija.

U osnovi svega je – u najširem smislu – vazduhoplovno i sportsko takmičenje. Prevedeno na kopnenu terminologiju: kombinacija Formule 1, skijaškog spusta i ritmičke gimnastike.

DISCIPLINE: Piloti se takmiče u dve discipline, prva na vreme, druga na vizuelni utisak, odnosno „umetnički dojam“. Tokom prve, svaki takmičar izvodi zadati set akrobatskih figura, prolazeći pri tome avionom između kapija u što kraćem roku, meri se vreme, ali se i dodaju kaznene sekunde: pet za grešku manevra koja odstupa od 20 do 45 stepeni od zadate vrednosti, a 25 sekundi za odstupanje veće od 45 stepeni. Sa pet kaznenih sekundi biće „nagrađen“ pilot koji preleti više od sedam metara iznad visine kapije, a sa 25 ukoliko proleti niže od unapred definisane najniže vrednosti.

Te kapije su posebna priča – na Red bul er rejsu, na primer, one se naduvavaju odozdo, stoje na plutajućim pontonima (usidrenim za dno) i od veoma tankog su specijalnog materijala što omogućava da opstanu ako i dođe do „kačenja“ aviona za njih. Ove zadarske su bile veće, teže, naduvane helijumom i „visile“ su nad površinom mora. Najmanje jedan pilon, odnosno kapija, nije odoleo snažnim udarima vetra i odleteo je pre početka događaja.

U drugom, slobodnom (freestyle) delu piloti imaju pet minuta da pokažu maksimum svojih sposobnosti i mogućnosti aviona na kome lete, pri čemu dobijaju od svakog sudije po dve ocene između 0 i 10: jednu za utisak (originalnost, kvalitet, težina prikaza) i jednu za tehničku izvedbu (tačnost, kompetitivnost). Iako se zove slobodan program, u tih pet minuta takmičari su u obavezi da izvedu neke unapred zadane manevre (dva tzv. žiroskopska i dva negativna manevra). Ukoliko to ne ispune, dobijaju kaznenih 25 sekundi.

fotografije: igor salinger / aermedia.com
LETAČKI CIRKUS: Zadar, jula 2011.

PROMIDŽBA: Sve ovo bilo je odlično upakovano u događanja pored samog takmičenja koje je kao takvo trajalo svega dva sata, ali mu je prethodilo celodnevno animiranje publike. Koliko su na početku teksta opisane vremenske (ne)prilike dopuštale, nad rivom su se smenjivali pojedinačni akrobatski letovi takmičara, aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i njihove odlične akrobatske grupe, na srpskim prostorima nepopularnog imena „Krila Oluje“, policijskih helikoptera, padobranaca, mlaznog „galeba“…

Pre samog dana trke, za mnoge iznenađujuće usred radne nedelje – zašto bas sreda, odgovor možda leži u direktnom prenosu na HRT-u i snimku na Eurosportu – organizatori su odradili veoma dobar i agresivan, na trenutke i prilično smeo marketing i PR samog događaja u jasnoj nameri da se i pre održavanja Adrija er rejs nametne kao brand i upiše masnim slovima i na turističku i na vazduhoplovnu kartu regiona. „Top Gun na hrvatski način: Letenje i akrobacije njihov su život, avione im rade dizajneri svemirskih letjelica„, „Piloti znaju biti pravi ego–tripperi„, „Adrenalinsko druženje sa pilotima Adria Air Racea„, „Iznad Zadra najveći spektakl na Jadranu„, samo su neki od naslova koji su se mogli videti na portalima i po novinama.

Zadar nije nimalo slučajno izabran jer pored toga što ima epitet „grada avijacije“ zbog Vojne vazduhoplovne akademije koja je bila smeštena i u doba nekadašnje zajedničke države i danas u Hrvatskoj, poslednjih nekoliko godina postaje sve popularnija turistička destinacija, a ne samo tranzitna tačka na putu do okolnih ostrva središnje Dalmacije. Tako da su i gradski turistički poslednici čini se sa zadovoljstvom ugostili jedan događaj – predstavljen kao svetski i svi se nadaju od ove godine tradicionalni – u svom gradu. Na zadarskom aerodromu je i sedište Aerostandarda, mlade hrvatske firme za održavanje aviona, koja je jedan od glavnih partnera trke.

POBEDNICI: Organizatori Adria er rejsa, okupljeni u aeroklub Er sports Kroacija (Air Sports Croatia) sa ponosom su potencirali kako na svetu postoji samo dvadesetak pilota koji bi mogli „odvoziti“ njihovu trku.

Iako je, nažalost, izostao – informacija je da nije želeo rizikovati prelet iznad Velebita po nevremenu – Mađar Zoltan Vereš, po mnogima jedan od najboljih ako ne i najbolji akrobatski pilot na svetu, u Zadru su se okupili piloti čija se imena u vazduhoplovnim krugovima izgovaraju sa poštovanjem: Tomo Poljanec iz Slovenije, Britanac Endi Bikmor, Čeh Martin Vecko, Branimir Ambreković, jedan od organizatora trke, Bugarin Svilen Ivanov i Jago Stamberger, takođe iz Slovenije. Najavljen je i Ivan Jaklenec, Amerikanac hrvatskog porekla, i čovek koji upravlja avionom verovatno najčudnijeg izgleda na ovim prostorima „long ez“, no on se spletom okolnosti obreo u ulozi – na trenutke čak i dovitljivog – kovoditelja programa. Iako se publika nadala pobedi „svog“ Ambrekovića, on je završio na četvrtom mestu, a pobedu u ukupnom plasmanu je odneo Tomo Poljanec, „pilot sa najviše tetovaža“ na malom okretnom avionu „žil-202“, višestruki slovenački državni prvak u akrobatskom letenju i evropski vicešampion 2003. u slobodnoj kategoriji.

Drugi je bio fizički omaleni Endi Bikmor, veliki pilot i čovek, kažu svi koji ga znaju, a rado viđen gost je i u Srbiji, poznat po svojim nastupima na aeromitinzima u akrobatskim „suhojima“ i „jakovima“. Treći je bio Čeh Martin Vecko.

Iako nije učestvovao u takmičarskom delu programa, nad zadarskom rivom je grmeo i „nebo parao“ belim dimom i jedan od pet aviona „galeb“ akrobatske grupe „Stars“ iz Novog Sada, u solo nastupima pilota Dragana Amidžića. Po završetku programa, piloti su dovezeni na rivu helikopterom, gde im je obezbeđen tretman zvezda, koji ako ni po čemu drugom, onda po svom umeću i zaslužuju – kamere, fotoaparati, mikrofoni, rasveta, blicevi, deca manja i malo veća koja bi se slikala sa njima.

Sudije su malo odugovlačile sa sabiranjem rezultata, negde je nestao najavljeni šampanjac i cure koje su ga trebale doneti, no to nije pokvarilo pozitivne utiske sa prvog – nadaju se svi ne i poslednjeg – Adrija er rejsa.

Avioni

Svi takmičari voze manje-više slične avione, namenski konstruisane za akrobatske figure. Odlikuje ih za sve druge kategorije izuzetno veliki odnos snage motora i mase aviona – u poređenju sa automobilima zamislite „punta“ sa 300 ili 400 konja!

„Žil 202“ („Gilles 202“) pobednika Poljaneca ima maksimalnu poletnu težinu od 750 kg, maksimalnu brzinu od 420 km/h i motor snage 230 KS i izdržava opterećenja od -10g do +10g (sila Zemljine teže).

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
03.avgust 2026. Šairani Kaukab (DW)

Zašto žene znatno više umiru od vrućine nego muškarci

Statistika je jasna: od posledica vrućine žene umiru znatno više nego muškarci. Glavni razlog, međutim, nije biologija

Na licu mesta

03.avgust 2026. Bojana Selaković

San o Gazivodama na liticama Berima: Hodala sam po nebu iznad Kosova

Rušenje objekata na Gazivodama je poraz ideje da razvoj može da bude jači od straha, turizam održiviji od konflikta. Da ljudi mogu da ostanu zato što vide budućnost, a ne zato što nemaju gde da odu. Da drugi, poput mene, ovde mogu da dolaze po svoje sopstvene životne lekcije

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Čitajte „Vreme“ i uštedite tri hiljade dinara

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure