
NBA
I Ameri nameštaju utakmice, zar ne?
Nova sezona najbolje košarke na svetu tek što je počela, a američki kontinent je uzdrmao skandal sa nameštanjem utamica. FBI je do sada uhapsio više od 30 osoba u 11 različitih država
KALATRAVIN, GRAD SNOVA: Muzej nauke u Valensiji
Naučni muzej „Princ Filip“ deo je arhitektonski verovatno najimpresivnijeg kompleksa među centrima za promociju nauke u svetu. Ovaj gigantski muzej nalazi se usred Grada umetnosti i nauke koji je pre nešto više od jedne decenije izgrađen u Valensiji. U njegovom središtu je Hemisfera, staklena zgrada površine 13.000 kvadratnih metara čiji neobičan oblik podseća na ljudsko oko u kom su smešteni bioskop i planetarijum. Osim Hemisfere, tu je i veliki park sa biljkama koje rastu na ovom podneblju među kojima su postavljene skulpture moderne umetnosti. U kompleksu se nalazi i L’Oceanogràfic, okeanografski park na otvorenom, koji je sa svojih 42 miliona litara vode i 45.000 bića najveći akvarijum u Evropi. U blizini su i opera, veliki most sa pilarom visine 125 metara što je najviša građevina u Valensiji i L’Àgora, trg na kom se održavaju sportski događaji. Tu su i tri kule čija je gradnja zaustavljena usled krize.
Ovako izgrađen, kao ogroman kompleks impresivnih objekata površine 350.000 kvadratnih metara, Grad umetnosti i nauke postao je velika turistička atrakcija i značajan centar Valensije. To je kulturni i zabavni centar, najveći takve vrste u Evropi, koji privlači posetioce spektakularnom arhitekturom, ali i sadržajem: zabavom, obrazovanjem, naukom, umetnošću, uzbuđenjem…
Kompleks su dizajnirali Santijago Kalatrava i Feliks Kandela, španske arhitekte poznate po monumentalnim građevinama i onima koje deluju kao da su sazdane od tanane krhke opne, kakav je okeanografski park. Izgradnja Grada je počela 1996, da bi dve godine kasnije najpre bila otvorena Hemisfera, dok je poslednji objekat, Palata umetnosti, završen pre šest godina.
„Koncept Grada umetnosti i nauke je pre svega da na zabavan način privuče posetioce da se zainteresuju za nauku i da na zanimljiv način objasni naučne fenomene“, kaže Olivera Čačić Milutinović, direktorka Dečijeg naučnog kluba u beogradskom Centru za promociju nauke. Ona dodaje da će upravo to biti koncept i našeg Centra, čija će zgrada biti sagrađena u novobeogradskom bloku 39.
Muzej nauke koji je u Valensiji otvoren novembra 2000. godine koncentrisan je na sve oblasti nauke, ali je akcenat stavljen na biologiju i genetiku. To je jedno veliko igralište čiji je cilj da izazove radoznalost posetilaca. Kako navodi uprava Muzeja „Princ Filip“, cilj je da posetilac izađe iz kompleksa sa mnogo više pitanja nego što ih je imao kada je ušao. Uprava Muzeja smatra da je na neki način ovaj objekat, sa oko 30.000 kvadratnih metara izložbenog prostora, revolucionaran jer je uspeo da stvori doživljaj posetiocu da je učesnik, a ne posmatrač, a nauku je učinio zabavnom. Zbog toga moto Naučnog muzeja glasi: „Zabranjeno je ne pipati, ne osetiti, ne razmišljati“.
U prvih deset godina Naučni muzej posetilo je više od 25 miliona ljudi, kojima je bilo prikazano više od 160 izložbi sa 2500 eksponata. Ostvarena je saradnja sa sličnim ustanovama u tridesetak zemalja, kao i sa svim muzejima u Španiji kako bi se stvorila sinergija. Uprava navodi da je zahvaljujući tome uspela da postigne efekat: gotovo 90 odsto posetilaca, prema ispitivanjima, izrazilo je želju da Grad umetnosti i nauke poseti više puta.

Nova sezona najbolje košarke na svetu tek što je počela, a američki kontinent je uzdrmao skandal sa nameštanjem utamica. FBI je do sada uhapsio više od 30 osoba u 11 različitih država

U noći između subote i nedelje, 26. oktobra, Srbija prelazi na zimsko računanje vremena. U tri sata posle ponoći kazaljke se pomeraju unazad na 2.00, čime završava letnje računanje koje je počelo 31. marta

Reporterka „Vremena“ Katarina Stevanović opet će izveštavati o studentskoj šetnji od Beograda do Novog Sada. Kako se za to sprema?

Stigao je rođendanski dvobroj „Vremena“ u kojem pokušavamo da razjasnimo misteriju kako toliko opstajemo, uprkos režimima. Za „Vreme“ govore i pišu Uroš Đurić, Boško Jakšić, Vladan Đokić i drugi

Posle više od četiri decenije, objavljeno je u jednoj knjizi šest najranijih beležnica Ive Andrića koje su se selile iz džepa njegovog studentskog kaputa, zatvoreničke košulje, diplomatskog fraka i na koncu, iz radnog stola u ostavinsku rukopisnu riznicu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve