Kako da razumemo nekog ako još ne znamo ni kako da ga nazovemo? Evo, na primer, internet
Možete li da razumete sve što vas zanima samo ako ste „dovoljno prisutni na internetu“? Ali, kako da razumemo nekog ako još ne znamo ni kako da ga nazovemo? Evo, na primer, internet. Jer, on je odavno postao tema opšteg značaja, a za budućnost ove mreže svih mreža zainteresovane su vlade, međunarodne organizacije, biznis sektor, naučnici, civilno društvo, korisnici… Internet je prožeo sve segmente društva, pa je upravo zbog toga važna tema upravljanje internetom (Internet Governance).
Naša zemlja je pre nekoliko meseci bila domaćin najvećeg evropskog skupa o ovoj temi, a nedavno je iz štampe izašao i sprski prevod knjige jednog do najvećih svetskih poznavalaca ove teme dr Jovana Kurbalije Uvod u upravljanje internetom. Ovaj osvrt napisan jezikom koji može da razume svako „ko je dovoljno prisutan na internetu“, nastao je u pokušaju da se ova tema dublje objasni još pre sedam godina.
„Prijateljima koji su me često zvali da im priključim štampače ili da instaliram novi softver, tada sam pokušavao da objasnim šta radim kao član Radne grupa za upravljanje internetom (WGIG). Što se njih tiče, ja sam radio nešto što ima veze s kompjuterima“, kaže Jovan Kurbalija. „Danas, šest godina posle, isti oni ljudi koji su me molili da im priključim štampače dolaze mi s pitanjima o tome kako da zaštite svoju privatnost na Fejsbuku ili kako da im deca bezbedno surfuju internetom. Sve više se interesuju za pitanja kao što su pozicija Gugla u Kini ili mogućnosti sajber-rata.“
Upravljanje internetom, kao tema koja je sve češće u fokusu javnosti, posebno je značajno za one koji su duboko integrisani u elektronski svet, od korišćenja Fejsbuka do elektronskog poslovanja. Kako Kurbalija objašnjava, šira grupa zainteresovanih za upravljanje internetom obuhvata vladine činovnike, vojne kadrove, advokate, diplomate i ostale koji su uključeni, bilo u obezbeđivanje javnih dobara ili očuvanje javne stabilnosti. Uz to, posebno kad je reč o zaštiti privatnosti i ljudskih prava, nalazi se u fokusu civilnog društva i brojnih nevladinih organizacija.
„Za naučne krugove i inovatore širom sveta bitno je da internet ostane otvoren za razvoj i inovacije. Jedan od glavnih ciljeva upravljanja internetom jeste stvaranje razvojnog ambijenta koji treba da omogući dalje korišćenje interneta kao lokomotive ekonomskog i društvenog razvoja“, smatra Kurbalija i dodaje da se ono „u manjoj ili većoj meri, tiče svih nas“.
No, prvi lokalni problemi nastaju već na terminološkom nivou. Radeći na prevodu i stručnoj redakturi teksta koji je u izdanju „Albatros plus“, uz podršku Uprave za digitalnu agendu Republike Srbije i Registar nacionalnog internet domena Srbije, objavljen u maju 2011, da bi potom dobio i drugo izdanje, pokazalo se koliko je teško većinu pojmova prevesti na naš jezik. A kako je ova knjiga prvi ozbiljan spis o upravljanju internetom na srpskom jeziku, bilo je važno odabrati adekvatne termine i time ih uvesti u jezik. Kao i uvek u novim oblastima, bilo je važno napraviti balans između prevođenja svega do obesmišljavanja značenja, i potpunog korišćenja anglicizama.
Kao rezultat toga iznikao je dodatak srpskom izdanju u formi rečnika jer svaka revolucionarna promena u nauci i tehnologiji neminovno osniva i postepeno standardizuje svoju posebnu stručnu terminologiju. „Svoj specifični jezik stvara i internet. Veoma je važno da se prevod tih stručnih termina na srpski jezik što pre standardizuje i u praksi uniformno primenjuje radi lakše komunikacije“, navodi se u predgovoru. Kako bismo pomogli uvođenje novodolazećih termina u jezik, u okviru donosimo i mali rečnik ovih pojmova.
Autor je saradnik DiploFoundation i stručni redaktor prevoda knjige Uvod u upravljanje internetom
(I)nternet ili (i)nternet
Još 2003. časopis „Ekonomist“ počeo je da piše internet s malim početnim slovom. Ova promena u uređivačkoj politici bila je inspirisana činjenicom da je internet postao svakodnevni pojam, da nije više bio dovoljno jedinstven i poseban da bi zahtevao veliko početno slovo. Reč ‘internet’ sledila je jezičku sudbinu (t)elegrafa, (t)elefona, (r)adija i (t)elevizije, kao i drugih takvih izuma.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Blokirali ste nekoga na društvenoj mreži Iks, nekadašnjem Tviteru? Od sada, to više neće sprečavati blokirane korisnike da vide vaše objave. Jedino ograničenje je što neće moći da vas kontaktiraju ili komentarišu podeljen sadržaj
U Beogradu su se na zidovima pojavili murali koje slika ruski umetnik Andrej Kolosov. Radi na poziv, besplatno, jer pogled na mural poboljšava raspoloženje, čini ljude srećnim, kaže za “Vreme” ovaj Moskovljanin
“Naš stav je godinama bio da nećemo Miloševića. Sad nam je stav da nećemo Vučića. Ali šta je to šta hoćemo, to ne znam. A to je suština. Da postoji agenda onoga šta hoćemo i konsenzus oko te agende, pa ljudi bi imali i volje i energije da se za to bore, čak i oni razočarani koje si pomenula. Siguran sam u to. Evo, Rio Tinto i Jadar su nas pokrenuli u velikoj meri, jer to je konkretna stvar, to je borba za vodu, zemlju i život. Verujem da se od te borbe nećemo umoriti niti odustati. Van toga, ne vidim ništa da nas motiviše objedinjujuće. Sendviči i dve hiljade za gospodina su najviše što se u Srbiji, u ovom trenutku, nudi konkretno”
Aktuelna izložba Narodnog muzeja Srbije Od mnogoboštva do hrišćanstva: rotonda u Stojniku, osim što govori o značaju arheološkog nasleđa Kosmaja, jedne od najreprezentativnije očuvanih celina rimskih rudnika na tlu Evrope, ukazuje da ono ni do danas nije zaštićeno, i na posledice devastacije prirodnog okruženja
StopTrik, međunarodni festival kratkog filma u tehnici stop-motion koji se održava u Sloveniji i Poljskoj, radi na očuvanju socijalne kulture za koju se smatra da polako nestaje. Jedan od ovogodišnjih učesnika je i Miloš Tomić, enfant terrible srpske stop animacije
Ministar kulture Nikola Selaković je bio jasan i dosledan: država nema ništa protiv da izdavači izdaju i na drugom pismu, ali će biti otkupljivane samo knjige objavljene na "prelepoj Vukovoj ćirilici". I to odmah. Zato što više nema cile-mile
Samozvani „vrhovni komandant“ Aleksandar Vučić obećao je Mađarima, koji su se pobunili protiv služenja vojnog roka, da će za njih pronaći neko rešenje. A šta je sa drugim nacionalnim manjinama - Bošnjacima, Romima, Slovacima, Crnogorcima, Rumunima, Albancima. Hoće li u Vojsku Srbije ići samo Srbi
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!