img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lionel Mesi, poslednji broj deset

Čovek sa pet palčeva

29. decembar 2011, 00:14 Slobodan Georgijev
Copied

I ove godine najbolji fudbaler sveta, spektakularni Argentinac, po onome šta je sve do sada osvojio i postigao mogao bi mirno da okonča karijeru. Međutim, da bi bio na samom vrhu, moraće da osvoji nešto i sa reprezentacijom države u kojoj se rodio

Sve se okrenulo naopako. Vest je kada Mesi ne postigne gol. Ako ta „apstinencija“ potraje dve ili tri utakmice, ljudi se zabrinu da se nešto s njim dešava. Jedan je od najuspešnijih igrača svih vremena: postiže gol ili asistira na baš svakoj utakmici i po tome je verovatno bez premca u istoriji fudbala. To je već postalo monotono.

Međutim, statistika nije ono što bi od njega moglo da napravi nekoga o kome će se govoriti da je promenio stvari u ovoj lukrativnoj industriji. Trofeji koje osvaja sa klubom čine ga fudbalerom koji se opasno približio jednom Peleu, Maradoni, Zidanu i Ronaldu.

Oni se od njega razlikuju po tome što su pored klupskih i individualnih trofeja bili najbolji sa reprezentacijama za koje su nastupali.

Tu je Mesi daleko iza njih. Očekivalo se da 2010. godine na Svetskom prvenstvu u Južnoj Africi on krene ka tim „visinama“, ali se to nije dogodilo: tim koji je na terenu predvodio surovo je zaustavila Nemačka, a Mesi se vratio u Barselonu, koja je zapravo njegov rodni dom.

Kao dečak doveden je u Barselonu, u njenu čuvenu fudbalsku akademiju. Mali, zdepast, neugledan, sa šiškama koje su mu padale preko očiju, Mesi je od prvih nastupa za generaciju koju je suvereno predvodio Ronaldinjo pokazao da je u Kataloniju stigao novi kralj, iako je Brazilac u to vreme bio bez premca. Oni koji prate fudbal videli su da se pojavio super klinac koji s loptom može sve da uradi. Za takve sportski komentatori kažu „rodio se s loptom“, „može da pojede loptu“, a nama izgleda da je on, poput svih velikih igrača, zapravo fizički predodređen da s njom uradi ono što niko drugi ne može.

Fudbal je komplikovana igra. Igra se napolju, na travi koja može da bude klizava, suva, teren može da bude blatnjav, močvarast i loptu tešku preko 500 grama treba kontrolisati. I to treba raditi stopalom koje je upakovano u kopačku i više podseća da završetak hokejaške palice nego na deo tela. Mesi je krotitelj lopte, njemu ona ne beži, spojena je sa njegovim levim stopalom, onako kako je to bio slučaj sa njegovim pomenutim prethodnicima. On nije brz ni preterano snažan, nema snažan odraz, ali ima levo stopalo kojim uspeva da uhvati loptu i da s njom radi ono što niko drugi danas u fudbalu ne ume da izvede.

Svi su to već videli nebrojano puta: neko mu doda loptu na 40-ak metara od gola i on krene pravo na odbranu, izgleda kao da ne gleda ko je ispred njega i u većini slučajeva uspeva ili da odigra neverovatan dupli pas ili da jednostavno prođe kroz protivnike i lako poentira.

Da bi mu sve to uspelo, veliku pomoć dobija od tima: Barselona je najveći tim u poslednjih nekoliko sezona, sada se čak govori da je ovaj tim Barselone najbolji ikada i izgleda kako da svi igraju na vrhunskom nivou. Igraju toliko dobro da je pitanje kako uopšte mogu da ne pobede. „Vrte loptu“ po sredini terena, dodaju je beskrajno dugo, menjaju mesta kao u baletu i po pravilu lako iz tog „veza“ prave prilike za gol.

Dok većina timova „gura“ loptu u stranu, na bokove, Barselona ide direktno „kroz sredinu“ i najjači „ovan“ za razbijanje ulaznih vrata tvrđave upravo je Mesi, koji se kao voda provuče kroz najmanju pukotinu.

S druge strane, iako najveći u svom vremenu, Mesi je ostao van svakog skandala: on je samo fudbaler koji svoj posao radi na najbolji mogući način, a sve drugo nije toliko važno. U poređenju sa svojim sunarodnikom Maradonom, koji je pre tridesetak godina počeo internacionalnu karijeru takođe u Barseloni, on je medijski neatraktivan, on je samo fudbaler, najbolji među najboljima u najboljem timu.

Možda će biti potrebno da u jednom trenutku ode u drugi klub i tamo pokaže da nije samo deo jednog velikog sistema, ali dok se to ne dogodi ostaje ponos Katalonije i najveći uzor klinaca koje možda ne primećuju devojčice, ali koji sa loptom žele samo da ponove deo onoga što Lionel pokazuje iz nedelje u nedelju.

foto: reuters
foto: reuters
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Samit u Tivtu

EU i Zapadni Balkan

06.jun 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Samit je završen, a može li Crna Gora da počne odbrojavanje do članstva u EU

Vodeće članice EU snažno podržavaju pristupanje Crne Gore zajednici do 2028. godine potvrdila su dešavanja na Samitu Evropska unija - Zapadni Balkan u Tivtu

Lovac F/A-18E Super Hornet sleće na nosač aviona USS Džerald R. Ford

Rat na Bliskom istoku

06.jun 2026. A.I.

Kršenje primirja: Pogođeni ciljevi u Iranu, vazdušna uzbuna u Kuvajtu i Bahreinu

Američka vojska je saoštila da je presrela iranske dronove u Ormuskom moreuzu pa potom gađala radarska postrojenja u Iranu. Nekoliko sati kasnije Teheran je ispalio balističke rakete na Kuvajt i Bahrein

Samit EU - Zapadni Balkan

05.jun 2026. B. B.

Antonio Košta: Crna Gora na korak od članstva u EU, a hita i Albanija

„Zaista odbrojavamo dane do proširenja, da Crna Gora postane članica do 2028. godine“, rekao je predsednik Evropskog saveta Antonio Košta

pruga

Železnice Srbije

05.jun 2026. Anja Mihić

Peter Mađar: Da se preispita ulaganje u prugu Budimpešta-Beograd

Mađarska vlada preispitaće ulaganja u železničku prugu Budimpešta–Beograd, projekat koji već godinama prate kašnjenja i kontroverze. Putnički saobraćaj još nije uspostavljen, uprkos višestrukim najavama otvaranja

Lideri u Tivtu

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana

05.jun 2026. Aleksa Petrovski

Non–pejper: Francuska i Nemačka nude novi model približavanja EU

Predlog Francuske i Nemačke na samitu EU - Zapadni Balkan u Tivtu zemljama kandidatima za članstvo omogućava pristup određenim sednicama Saveta za spoljne poslove. Postoje i drugi uslovi

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure