
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Muftija, kandidat za predsednika
Zvanično: Rođen je 15. februara 1970. u selu Orlje, opština Tutin. Osnovnu školu je završio u selu Ribariće, a Medresu „Gazi Husrev-beg“ u Sarajevu. Islamski fakultet, odsek za šerijatsko pravo, završio je 1993. godine u Konstantini (Alžir), nakon čega je postao profesor Medrese u Novom Pazaru. Za postdiplomske studije odabrao je Liban. Čim je osnovan Mešihat Islamske zajednice Sandžaka, 1993. godine, izabran je za njenog predsednika – zahvaljujući Sulejmanu Ugljaninu, tvrde upućeni, ali to se ne navodi u zvaničnoj biografiji. Za predsednika i glavnog muftiju Mešihata Islamske zajednice u Srbiji izabran je 27. marta 2007.

Beogradski režim: Optužuje za „nasilje, torturu, licemerstvo i tiraniju nad Bošnjacima“ i u tom smislu očekuje obeštećenje od 100 miliona evra od „Blica“, od Srbije autonomiju za Sandžak, od Ketrin Ešton međunarodne posmatrače, a od Bošnjaka u matici i dijaspori – po jedan procenat ličnih prihoda za „finansiranje projekata od nacionalnog značaja“.
Prostor za delovanje: Oslobodili su mu ga i otvorili Rasim Ljajić i Sulejman Ugljanin, nekadašnji sandžački protivnici, sada u kohabitaciji pod plaštom vladajuće koalicije, ali i međunarodni zvaničnici koji godinama nisu propuštali priliku da se sretnu s njim i dodatno mu pothrane ambicije.
Igranje s vatrom: „Igranje Sandžakom znači poigravanje sa ovim delom Srbije… Ukoliko većinski stanari odluče da zapale jedan stan, rizikuju da se upali cela zgrada.“ Ne kaže kakav je rizik ako manjinski stanari zapale zgradu.
Plan i program: Drugo poluvreme „borbe za opstanak Bošnjaka“ održaće se na izborima 6. maja. Cilj je autonomija Sandžaka pri čemu se, po objašnjenjima, „misli na celovitu teritoriju u njenim istorijskim granicama, što podrazumeva deo teritorije koji se nalazi u Crnoj Gori“.
Najmlađe dete: Muftija Zukorlić Sarajevo smatra duhovnim centrom muslimana na Balkanu, a reis-ul-ulemu Mustafu Cerića vrhovnim poglavarom. Osim toga: „Mi Tursku doživljavamo kao svoju majku koja je pre sto godina, zato što je morala, ostavila svoju decu. Sada dolazi da ih vidi, Bosnu kao najstarije dete, ovo albansko što je ojačalo i nas u Sandžaku, kao najmanje i najmlađe dete, koje se najviše voli. Kad imate takvu braću i ojačale roditelje, to je predivan osećaj.“
Neće u politiku (1): „Ne ulazim u politiku, želim uticati na svoj život i Islamsku zajednicu.“
Neće u politiku (2): „Ovo što ja radim je mnogo skuplje od politike, jer predstavlja vođenje celokupnog pokreta i sa ove pozicije mi je lakše da se bavim politikom, ali i naukom i kulturom, sportom…“ Ulazak u politiku značio bi za Zukorlića „pasti s konja na magarca“.
Hoće na magarca: Prošle nedelje saopšteno je da su potpisi za predsedničku kandidaturu Muamera Zukorlića spremni i da će u Republičku izbornu komisiju stići do kraja nedelje. Lider Islamske zajednice u Srbiji tako će postati prvi verski poglavar koji „izlazi na crtu političarima“ i bio bi jedini u svetu da nije Irana i tamošnje vladavine ajatolaha. Formalno Zukorlićevo pravo da se kao muftija kandiduje nije sporno, ali je iskorak iz dosadašnje prakse muslimana da se pri ulasku na politički teren odreknu verskih funkcija.

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve