img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige

Identitet i paradoks

09. maj 2012, 23:36 Predrag Krstić
Copied

Ivan Milenković je jedan od retkih podvižnika koji se unazad već više od deceniju upustio u nezahvalan posao čitanja, prikazivanja i procenjivanja filozofskih štiva, i tako i sam postao gotovo nezaobilazna kulturna "činjenica" i referentno mesto zainteresovane intelektualne javnosti. U izdanju Karposa nedavno je objavljena zbirka njegovih tekstova pod nazivom Filozofski fragmenti

Nije lako prikazati jednu knjigu prikaza – koja prikazuje uglavnom knjige. U ovom slučaju to posebno znači prikazati čitavu jednu hroniku svetske i domaće filozofske (i književne) scene i hroniku svetskog i domaćeg čitanja. I jedan istovremeno strastan nagovor na mišljenje i njegovu u delo stavljenu tekstualnu praksu. Možda je najbolje poći od „činjenica“. Prva činjenica je da je Ivan Milenković jedan od možda dva retka podvižnika koji se unazad već više od deceniju upustio u nezahvalan posao čitanja, prikazivanja i procenjivanja filozofskih štiva, i tako i sam postao gotovo nezaobilazna kulturna „činjenica“ i referentno mesto zainteresovane intelektualne javnosti. Činjenica je takođe da je on odlučio da izdvoji nešto od tog bogatog materijala i stavi ga između korica. Ti tekstualni fragmenti, koji su nekada imali samostalnost novinskih i časopisnih priloga, sada su organizovani u četiri dela jedne knjige koja ih i objedinjuje i čuva ili čak i naglašava u njihovoj autonomiji. Prvi deo sačinjava autorovo ogledanje na i ogledanje sa najprominentnijim misliocima savremene svetske filozofske scene. Probrana imena (Agamben, Bart, Fuko, Habermas, Sloterdajk, Niče…), lukavo izvučena na korice knjige, svedoče o filozofskim izvorima i inspiracijama, koje se pregledno koliko i nadahnuto obrađuju. Drugi deo knjige pretresa domaću filozofsku produkciju dvadeset prvog veka, a izbor takođe predstavlja tek jednu moguću, ali svakako ne najrđaviju reprezentaciju onih autora koje Milenković može ne samo da kompetentno prikaže nego i da s njima plodno komunicira. Treću grupaciju čine tekstovi koji su posvećeni književnim ostvarenjima, ali niti su zbog toga manje filozofični, niti je uostalom ta podela, osim u svrhe ovakve provizorne klasifikacije, bitna tamo gde se „računa samo tekst“. Četvrti deo (Theatrum philosophicum) sačinjavaju prilozi posvećeni ne striktno pojedinim knjigama, već „idejama“, i to prevashodno političkim idejama: naglašeno angažovanim odgovorima na izazove politike, koji su, prema Milenkovićevom mišljenju, neodvojivi od one odgovornosti koju filozofija sebi stavlja u zadatak.

Filozofiranje se sa Filozofskim fragmentima ne plaši da uđe u polje javnosti i da kritički funkcioniše u njemu, a kao takvo onda ne beži ni od toga da se i samo izloži kritici. Ali nije samo reč o (francuski intoniranoj) tradiciji filozofske angažovanosti, koja nije uvek ishodovala srećnim ishodom ni po filozofe ni po angažman, već o onoj odgovornoj angažovanosti kojoj filozofija ne služi kao pokriće za ostvarenje neugaslih afiniteta za političku moć, o angažovanosti koja u javnom prostoru ne nalazi ostvarenje vlastite projektoljubive intencije nego pre pobudu i predmet mišljenja. Iz javnosti i uvek određene situiranosti, a ne odozgo sa kraja istorije i sa bezvremenim zaleđem presuditeljske učenosti, van obora esnafske i ma kakve unapred posvećene sigurnosti, ovo rizično i dakle jedino dostojno mišljenje nastupa odvažno, uz onu prodornu (auto)refleksiju neužljebljenosti u ma kom osim prolaznom i (kon)tekstualnom uporištu, u onom „profanom“ u kojem i na kojem se jedino odlučuje, uvek iznova. Iza takvog pristupa i zahvata onda uvek stoje jedna koncepcija filozofije i politike, kao što i prosijava sasvim uobličena posle iskušavanja na najtežem materijalu, modelovana u skladnu a ipak neuhvatljivu i tankoćutnu građevinu. Celina knjige je više od sabranih delova, ali njena fragmentarnost ujedno ostaje protivotrov onoj celini koja bi da proguta sve od sebe različito i ništa ne ostavi neintegrisanim.

Reč je dakle o jednom vrlo savremenom „preživljavanju“ ali i potvrđivanju filozofije u zaoštreno nefilozofskom ili filozofiji nesklonom ambijentu, o filozofskoj politici koja ustaje protiv antifilozofske politike sudbinskog nasilja, o korektivu paradoksa koji se buni protiv spasonosnog identiteta, ali i nešto provokativnije, o izvornosti paradoksa u odnosu na logiku identiteta. Tu su prelomne tačke koje sažimaju onaj lajt motiv koji kao rondo iterira duž čitave Milenkovićeve knjige. Figura je uvek razlamanje okoštalih identifikacija, a protivotrov je paradoks kao „rodno mesto“ filozofskog i inog mišljenja. Bilo da se ispovedaju dvojenja Hane Arent ili Hajdegera, Divjaka ili Belančića, Egzita ili Guče, identitarne politike potkopava jedna u pravom smislu politička filozofija, jedna na srpski jezik i francusku obradu jezičkog obrata, dakle Deridu i Deleza, oslonjena dekonstruktivna praksa raskrućivanja svakog imena i svih diskursa koji pretenduju na suverenitet. Sve to još uz pikantni dodatak lekovitog otklona od svečane i uvek makar potencijalno doslovno smrtne ozbiljnosti, a za račun mogućnosti (i) slobode. Pa i slobode interpretacije.

Iz veštine prikazivanja i kazivanja izranjaju prikaze ali i ukazi, nijednog trenutka ne izneveravajući nego afirmišući ono prezentovano koje se, sa svoje strane, samo usložnjavanje, izdajom, preadaptacijom i predislociranom kontekstualizacijom oživljuje. Odgovarajući sagovornici moraju biti u igri za takav poduhvat „stapanja horizonata“: posvećeni i promišljeni čitalac i čitani autor otvoren za tumačenja. Na prvom je teret i odgovornost da bude dostojan dejstvenog kapaciteta potonjeg. Da ga ne oskrnavi ali i da ga lojalnošću ne ubije po drugi put, da mu ostane veran samo svojevrsnim neverstvom, da ispuni onu „misiju“ njegovog dela koja zahteva njegovo puno i neočekivano angažovanje čak i u lokalnim kontroverzama. Tako Milenkovićevi prikazi otvoreno prelaze u ono što su pod okriljem jednog novinarskog žanra skrivali da jesu. Već i etimološki, naime, pri-kazivanje je u našem jeziku obavezno da kazuje (a ne samo pre-gleda, ne samo referiše, ne raportira) i stoga se u svojim najboljim izdancima možda i nužno preseljava u esej. U slučaju Filozofskih fragmenata to znači da minijature kondenzovane filozofske inspirisanosti u jednom samosvesnom i koncentrisanom zamahu strateški prerastaju vlastiti povod i postaju ono što žele i treba da budu: samo, kao da je to samo – inspirativni i informativni, čak edukativni, žanrovski i leksički neomeđeni ali po upečatljivom stilu prepoznatljivi – odlični tekstovi.

Ivan Milenković

Tekstovi Ivana Milenkovića iz kulture u „Vremenu“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novo udruženje

15.septembar 2026. Sonja Ćirić

Milutin Petrović: ARTIS će se baviti onim što nisu umela druga udruženja

Reditelj Milutin Petrović najavljuje osnivanje Asocijacije radio-televizijskih, filmskih i scenskih stvaralaca, koja će ponuditi pogodnosti koje druga udruženje nemaju. Srđan Dragojević kaže - ćaci udruženje

Promo

15.septembar 2026. R.V.

„Ceo život za godinu dana“ premijerno u Ateljeu 212!

Na početku sedamdesete sezone, obeležavajući 30 godina od smrti Aleksandra Popovića, Atelje 212 premijerno izvodi predstavu „Ceo život za godinu dana“ po njegovoj istoimenoj tv seriji

Festival

14.septembar 2026. S. Ć.

U Leskovcu filmovi i serije sa prostora Jugoslavije

Na Leskovačkom internacionalnom festivalu filmske režije biće čak 12 filmova i četiri serije - nastavak puta ovog festivala da filmove sa prostora Jugoslavije približi publici

Festival u Veneciji

14.septembar 2026. S.Ć.

Izrael najavio oduzimanje državljanstva rediteljima nagrađenim u Veneciji

Izraelski ministar kulture najavio je oduzimanje državljanstva Juvalu Abrahamu i Rejček Šor, rediteljima filma „NAZA“ koji je u Veneciji dobio Specijalnu nagradu žirija. U filmu se naime tvrdi da je izraelska vojska ciljala civile u Gazi

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Komentar
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure