img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pola veka od smrti

Nevidljiva čudovišta Merilin Monro

08. avgust 2012, 19:24 Marija Vidić
foto: reuters
Copied

Na 45. rođendan Džona Kenedija već podgrejane glasine o njihovoj tajnoj vezi ponovo su se raspalile – politika, moć, tajna, šou-biznis, prevara, seks... Sve se odjednom izmešalo. Merilin je umrla tri meseca kasnije, a na Kenedija je izvršen atentat u jesen iduće godine

„Zašto se osećam izmučeno? Zašto se osećam kao da sam manje čovek od drugih?“

Ovako počinje još jedna stranica u crnoj knjižici koju je godinama popunjavala Merilin Monro. U vreme kada ju je napisala, 1955, tek je bio počeo da se prikazuje film Sedam godina vernosti i Merilin je doživljavala trenutke najveće slave. Ako je naziv filma sada možda i nepoznat, scenu u kojoj glumica stoji u beloj plisiranoj haljini koju vazdušni kovitlac podiže, teško da je iko zaboravio. Tu scenu i tu haljinu i danas, posle više od pola veka, redom kopiraju starlete pokušavajući da ukradu makar malo seksipila kojim je Merilin Monro tako spontano zračila. Tako se desilo da je ta slavna haljina prodata prošle godine za 4,6 miliona dolara.

Kako su godine od njene smrti odmicale, nizale su se teorije zavere o tome da li se zaista radilo o samoubistvu, ali su i isplivavali novi podaci o njenom stvarnom životu, van filmskih studija.

Njen unutrašnji pakao i nevidljiva čudovišta koja su je proganjala dobila su posebna mesta u tim crnim kožnim knjižicama koje je skupljala i na kraju ih ostavila Liju Strasbergu, svom glumačkom mentoru. Decenijama kasnije beleške su objavljene kao knjiga nazvana Fragmenti. Najstarije beleške datiraju iz 1943, kada je još bila brineta, sedamnaestogodišnjakinja sveže udata za Džejmsa Doertija. Među njima ima i dosta poezije, neka pisma, pa čak i recept za punjenu ćurku.

Kroz čitavu knjigu provlači se jedna tvrdnja: ona nije ta droca, glupava plavuša koja se krevelji na filmu i samo želi novac i bogatog muža; ona je neko potpuno drugi. Mada su njene uloge u filmovima Muškarci vole plavuše, Kako se udati za milionera, Neki to vole vruće, Sedam godina vernosti naizgled slične, ona je i te kako nagrađivana za svoju glumu, a i danas se smatra jednom od najvećih filmskih diva svih vremena.

I kada je zapalila čitav Holivud, pisala je kako je sama, i uvek je sama, šta god da se dogodi. Umorna je, i teško joj je da glumi vesele devojke kad nikad nije bila takva u stvarnom životu.

„Uvek sam bila sigurna da, čak i fizički, nešto sa mnom nije u redu“, pisala je mnogo puta. Kada se razvodila od legendarnog bejzbol igrača Džoa Dimađa, zabeležila je da se uvek na izvestan način osećala „kao polučovek, kao da je najgora“.

Posle razvoda od Artura Milera 1958, stoji: „Upomoć, upomoć, upomoć. Osećam da se život približava, a sve što želim je da umrem“.

U Fragmentima nije odata nikakva državna tajna – o predsedniku Sjedinjenih Američkih Država nema ni reči, bar ne očiglednih. Naravno da je teoretičarima zavere sasvim neobično da se ne pominje nijedan od njenih susreta sa predsednikom u koga je bila toliko ludo zaljubljena.

Kada je u pripijenoj svetlucavoj haljini izašla na tamnu scenu na Medison skver gardenu, tridesetpetogodišnja diva duboko je udahnula i zastala. Zatim je počela da peva kroz šapat:

Srećan rođendan
Srećan rođendan
Srećan rođendan, gospodine predsedniče
Srećan vam rođendan
Hvala, gospodine predsedniče
Za sve što ste uradili
Za pobede koje ste izvojevali
Za način na koji se bavite Ju-Es stilom
i našim problemima
Mi vam puno zahvaljujemo

Ovo nisu bile originalne reči pesme Hvala za sećanja, već nove, koje je napisala Merilin specijalno za 45. rođendan Džona Kenedija. Pevala ih je kao da su njih dvoje sami, iako je na Medison skver gardenu te prolećne večeri 19. maja 1962. bilo 15.000 ljudi.

Nekoliko trenutaka kasnije snimljena je njihova jedina zajednička fotografija – ostale je odmah zaplenila Tajna služba. Merilin je umrla tri meseca kasnije, a na Kenedija je izvršen atentat u jesen iduće godine. Nakon Medison skver gardena Merilin gotovo da se nije pojavila u javnosti.

Već podgrejane glasine o njihovoj tajnoj vezi ponovo su se raspalile – politika, moć, tajna, šou-biznis, prevara, seks… Sve se odjednom izmešalo. No, o tome kada i koliko su se viđali i šta se dešavalo u toj vezi ako je i postojala, zna se iz svedočanstava nekolicine ljudi – konkretnih dokaza gotovo i da nema. Priča se da su se videli tek nekoliko puta i da za Kenedija to nije bilo mnogo značajno, ali Merilin je postala potpuno opsednuta. Osim toga, godine na alkoholu i lekovima za smirenje, u kombinaciji sa strahom da je od majke nasledila šizofreniju, pojačavali su njeno osećanje emotivne nestabilnosti.

Merilin je odrasla u sirotištu, i još u to vreme navodno nije uspevala da se nosi sa kritikom ili odbacivanjem. U narednim decenijama pokušaji samoubistva, govorili su njeni prijatelji, samo su se nizali, a ona je i dalje, ulećući u nove brakove pokušavala da pronađe nekog ko bi odgovorio na sve njene zahteve i otrpeo sve njene nesigurnosti.

Prvi brak bio je sa Džejmsom Doertijem, komšijom, za koga se kao Norma Džin udala sa 16 godina kako ne bi morala da ide u još jedno sirotište. Tatica, kako ga je zvala, nije trpeo njene pretnje da će se baciti s mosta ako joj ne udovolji, a nije mu se dopalo ni da mu se supruga bavi manekenstvom. Naredni brak, sa bejzbol igračem Džoom Dimađom usledio je 12 godina kasnije, ali je potrajao tek devet meseci. Razlog za razvod koji je zatražila bio je „mentalna okrutnost“. Tokom 1956. još jednom se udala, za dramskog pisca Artura Milera, ali treći pobačaj potpuno ju je slomio. Usledilo je još jedno predoziranje lekovima za smirenje.

No, kada je zadržana u psihijatrijskoj bolnici 1961. godine i imala pravo samo na jedan telefonski poziv, zvala je Dimađa koji je sredio da je puste. On je taj koji je preuzeo njeno telo posle smrti, a narednih 20 godina na njen grob tri puta nedeljno odnosio je crvene ruže.

Pedeset godina kasnije još se kopa po sećanjima onih koji su je znali, i po papirićima na kojima je žvrljala. U susret obeležavanju godišnjice smrti, svet je obišla jedna od onih priča koje ništa ne znače, ali svi ih saslušaju: Merilin je u stvari volela žene i čak je imala aferu sa šesnaestogodišnjakinjom. I ne samo sa njom već i sa Marlen Ditrih i Elizabet Tejlor! Merilin još daje savete o lepoti i nezi, još je pojam stila, lepote i seksipila, inspiracija za umetnike i ljubavnike.

Niko ne sumnja da će tako biti i za sledećih 50 godina.

Filmovi M. M.

1947. Opasne godine

1948. Letnja munja

1948. Dame iz hora

1949. Srećna ljubav

1950. Karta za Tomahavk

1950. Džungla na asfaltu

1950. Vatrena lopta

1950. Sve o Evi

1950. Desni kroše

1951. Priča iz predgrađa

1951. Mlad si koliko se osećaš

1951. Ljubavno gnezdo

1951. Hajde da to potpišemo

1952. Sudar u noći

1952. Nismo oženjeni!

1952. Ne treba kucati

1952. Majmunska posla

1952. Henrijeva puna kuća

1953. Nijagara

1953. Muškarci više vole plavuše

1953. Kako se udati za milionera

1954. Reka bez povratka

1954. Nema biznisa kao što je šou–biznis

1955. Sedam godina vernosti

1956. Autobuska stanica

1957. Princ i igračica

1959. Neki to vole vruće

1960. Hajde da se volimo

1961. Neprilagođeni

1962. Nešto se mora i dati (nedovršen)

SLIKA I PRILIKA: Incident na snimanju »Sedam godina vernosti« 1955. i ikona obožavanja, danas (skulptura, iznad teksta)
SLIKA I PRILIKA: Incident na snimanju »Sedam godina vernosti« 1955. i ikona obožavanja, danas (skulptura, iznad teksta)
KARAKTER: Nešto se mora i dati… fotografije: reuters
KARAKTER: Nešto se mora i dati... fotografije: reuters
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Fudbal

03.novembar 2025. I.M.

Trener Radničkog Mladen Žižović preminuo tokom utakmice u Lučanima

U 22. minutu susreta između Mladosti i Radničkog došlo je do tragedije – trener gostiju Mladen Žižović kolabirao je pored terena i preminuo uprkos pokušajima reanimacije

Evroliga

29.oktobar 2025. Novak Marković

Evroliga kao bolnica: Zašto se igrači toliko povređuju?

Košarkaška sezona samo što je počela, a evroligaški klubovi se suočavaju sa brojnim povredama. Za „Vreme" o razlozima govori čuveni kondicioni trener Vladimir Koprivica

Pripreme za EXIT

Muzika

28.oktobar 2025. I.M.

Novo poglavlje Egzita: Festival kreće na svetsku turneju iz Istre

Egzit je najavio globalnu turneju kojom počinje novo poglavlje svoje istorije. Nakon 25 godina u Novom Sadu, prvi međunarodni nastup biće u Istri, a zatim u Makedoniji, na Malti, u Egiptu, Mumbaju i Beogradu

Zabrana mobilnih telefona u školama: Funkcionalno ili ne?

Obrazovanje

28.oktobar 2025. M. L. J.

Zagrebačke osnovne škole zabranile upotrebu mobilnih telefona

Stotinu zagrebačkih osnosvnih škola zabranilo je učenicima upotrebu mobilnih telefona. Efekti su se pokazali veoma pozitivni. Kakvo je po tom pitanju stanje u Srbiji

Šengen

28.oktobar 2025. M. L. J.

Ulazak u Šengen: Mađaraska danas počinje da primenjuje novi sistem

Na graničnom prelazu Tompa-Kelebija danas počinje da se primenjuje novi sistem za ulazak u zonu Šengena EES

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure