img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Izložba »Razotkrivanje tela«

Jezivo i veličanstveno

24. oktobar 2012, 20:49 Jasmina Lazić
fotografije: vesna anđić
Copied

Teško je utvrditi šta je fascinantnije – činjenica da su eksponati ljudska bića koja su nekada disala, rasla, jela, trčala, vodila ljubav, starila, način na koji su predstavljeni ili metoda kojom su tako savršeno obrađeni

Ko god na izložbu „Razotkrivanje tela“ ode u nadi da će doživeti turu po „muzeju strave“, ostaće razočaran. Nema čudnih i neprijatnih mirisa, nema jezive muzike i turobnog osvetljenja, ništa ne pluta u teglama i – nema slikanja pored eksponata.

„Razotkrivanje tela“ nije cirkuska postavka, iako već godinama putuje po svetu. Nakon Londona, Meksiko Sitija, Luksemburga, Valensije i Ljubljane, ova neobična trupa koju čini osam tela i više od sto organa, stigla je u Beograd.

Znatiželja, pomalo morbidna ushićenost, zebnja i nestrpljenje… Da li će zaista biti toliko mučno za gledanje?

ETIKA: Izložba, uz koju najčešće ide pridev „kontroverzna“, uspela je – očekivano – da izazove negativne reakcije iz redova vernika, pre svih predstavnika katoličke crkve i pojedinih rabina. Inicirala je brojne diskusije na temu opravdanosti takvog izlaganja ljudskih tela (naročito para koji vodi ljubav u Berlinu 2009). Pokrenula je pitanje porekla eksponata, pogotovo dečijih primeraka, a neki su se pozabavili i pitanjem rodne ravnopravnosti insistirajući na tome da su muškarci obično predstavljeni kao umna i fizički potentna bića (igraju šah ili voze bicikl), dok su žene češće u snishodljivom položaju, svedene na demonstriranje lepote, pasivnosti i reprodukcije.

„Šta je cilj?“, pitaju se svi. Da šokira, zabavi, poduči ili da, jednostavno, zadovolji maštu najmorbidnijih?

Jedno je sigurno. Na ovoj izložbi niko nije ravnodušan.

Zagrevanje počinje ulaskom u prostoriju u kojoj je predstavljen skeletni sistem čoveka. S obzirom na to da svaki školski kabinet za biologiju ima plastični skelet, ova etapa ne uzbuđuje naročito, ali već posle tri koraka kreće pravo razotkrivanje.

ESTETIKA: Ogoljena ljudska tela, stvarna i opipljiva, izložena kao najsavršenije umetničko delo prirode.

Gledajući eksponat koji predstavlja mišićni sistem čoveka, ne mogu a da se ne zapitam zašto nas manje mrzi da se mrštimo nego da se smejemo, ako uzmemo u obzir činjenicu da je za smejanje potrebno 17, a za mrštenje 43 mišića.

Krišom posmatram muške kolege koji se stresaju gledajući uvećanu prostatu i primećujem da na grudima eksponata koji prikazuje muški reproduktivni sistem postoji rupica, trag da je odatle nekada rasla bradavica.

Pomisao da su mu iščupali bradavice uznemirila me više nego ceo prizor. Sa polovine njegovog tela skinuta je koža, uklonjeno mu je pola trbuha, a umesto očiju cakle se dve plastične loptice sa plavim rožnjačama.

Kasnije će se ispostaviti da je on jedan od „dosadnijih“ modela.

U susednoj prostoriji je žensko telo koje, rasklopljeno poput „babuške“, otkriva tajne abdomena i toraksa. Delovi „oklopa“ tog tela prosto nestvarno lebde, dok između njih stoje mozak, pluća, srce, jetra, creva… Svaki u svojoj prirodnoj poziciji i na svom mestu, jedni uz druge. Sledeće je muško telo „ukrašeno“ pejsmejkerom, metalnim imobilizatorom ručnog zgloba, sličnim imobilizatorom na levoj cevanici, protezom na kolenu, delimično veštačkom vilicom, forcepsima koji mu šire butne i mišiće na desnoj podlaktici. Odmah preko puta ovog „maleroznog“ modela je telo presečeno na diskove debljine tri santimetra – od glave do pete.

Ali ono što ostavlja bez daha je krvni sistem čoveka – 96.000 kilometara arterija vena i kapilara u jednoj vitrini.

TEHNIKA: Teško je utvrditi šta je fascinantnije – činjenica da su eksponati ljudska bića koja su nekada disala, rasla, jela, trčala, vodila ljubav, starila, način na koji su predstavljeni ili metoda kojom su tako savršeno obrađeni. Spretnost, veština i strpljenje onih koji na tim telima rade je zadivljujuća. Krvni sudovi bubrega, na primer, izgledaju kao dva koralna ostrvceta pasuljastog oblika. Vidi se svaka vena, svaki kapilar.

Dodirivanje je, naravno, zabranjeno, a golim okom je teško oteti se utisku da nisu od gume. Prvo što se dogodilo sa ovim telima i izloženim organima bilo je izvlačenje tečnosti iz tkiva, što je postignuto potapanjem u aceton. Zatim su prebačeni u vakuum prostoriju, gde se događa isparavanje acetona, a potom na red dolazi zahvat silikonom. Telo se postavlja u određeni položaj u kome će biti izloženo, a zatim pod dejstvom katalizatora i toplote dolazi do toga da se silikon učvrsne u neku vrstu gumene mase koja ostaje trajno u tom položaju. Opisana metoda zove se „prezervacija polimerima“ i opisana ovako, u četiri koraka, deluje prilično jednostavno. Međutim, za pripremu svakog tela potrebno je godinu dana.

U Beogradu će biti narednih pet meseci, u Hali 3 Beogradskog sajma. Pored audio-vodiča, posetioce će kroz ovaj futuristički kabinet anatomije voditi studenti završnih godina Medicinskog fakulteta.

Izložba je namenjena svim uzrastima i sasvim je podnošljiva i za one sa slabijim stomakom. Provereno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
03.avgust 2026. Šairani Kaukab (DW)

Zašto žene znatno više umiru od vrućine nego muškarci

Statistika je jasna: od posledica vrućine žene umiru znatno više nego muškarci. Glavni razlog, međutim, nije biologija

Na licu mesta

03.avgust 2026. Bojana Selaković

San o Gazivodama na liticama Berima: Hodala sam po nebu iznad Kosova

Rušenje objekata na Gazivodama je poraz ideje da razvoj može da bude jači od straha, turizam održiviji od konflikta. Da ljudi mogu da ostanu zato što vide budućnost, a ne zato što nemaju gde da odu. Da drugi, poput mene, ovde mogu da dolaze po svoje sopstvene životne lekcije

Pretplata

01.avgust 2026. R.V.

Čitajte „Vreme“ i uštedite tri hiljade dinara

Godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ ovog avgusta čitaocima štedi čak tri hiljade dinara i velika je podrška nezavisnom novinarstvu

Iz njuzletera

31.jul 2026. Nemanja Rujević

Okej, okej: Kratka istorija najvećeg izvoznog hita Amerike

Moglo bi se pomisliti da je „OK“ nekakva logična skraćenica. Ali, nije. Istorija ove rečce je neverovatna

Infantino i Tramp

Fudbal

30.jul 2026. N.R.

Uefa spremna na bojkot ako Infantino proda Svetsko prvenstvo

Evropski savezi reagovali na ideju privatizacije Mundijala koja bi Đaniju Infantinu donela silne pare

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure