img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vazdušni saobraćaj

»Boing drimlajner« – buđenje iz sna

23. januar 2013, 21:57 Igor Salinger
PRIZEMLJENJE DO DALJEG: Boingov ponos na zemlji… / foto: reuters
Copied

U najmanje lošem scenariju po Boing, ispostaviće se da je do prepunjavanja, a potom i požara baterije došlo zbog greške u procesu proizvodnje komponenata, i "drimlajner" će, u tom slučaju, vrlo brzo ponovo da poleti. U lošijoj varijanti, propust je načinjen u projektovanju nekog od kompleksnih avionskih sistema i bar te komponente moraju biti vraćene "nazad na crtaću tablu", odnosno reprojektovanje i vrlo moguće ponovo sertifikovane za upotrebu

Prizor koji je obišao svet: slika bespomoćno parkiranog Boingovog „aviona snova“ „787 drimlajner“ (engl. dream – san) sa napumpanim toboganima niz koje su evakuisani putnici, okruženog vatrogasnim vozilima, na Aerodromu Takamacu u Japanu, postao je noćna mora proizvođača toliko ponosnog što je najnoviji, najnapredniji, najštedljiviji, najtiši, ekološki najčistiji, ukratko najinovativniji putnički vazduhoplov, konačno, posle godina odlaganja, isporučen i ušao u upotrebu krajem 2011. godine. Opisana scena posledica je požara na avionu japanske avio-kompanije Ol nipon ervejz (All Nippon Airways), jednog od korisnika do sada isporučenih pedesetak „drimlajnera“, i pravovremenog prinudnog sletanja zahvaljujući kome je otklonjena mogućnost za nesreću većih razmera. Ispostavilo se da je požar izbio u glavnom od litijum-jonskih akumulatora u avionu i to, kako su brzo utvrdili japanski istražitelji, jer je „verovatno bio prepunjen“. Baterija od 32V nađena je skoro sasvim ugljenisana i bila je oko 4 kilograma lakša od propisane težine. Pomalo neočekivano, i po nekim mišljenjima previše rigidno, američka vazduhoplovna administracija (FAA – Federal Aviation Authority), koja je de facto etalon za sve nacionalne vazduhoplovne vlasti, izdala je privremenu zabranu letenja aviona „boing 787“. Situaciju i zabrinutost za sigurnost „drimlajnera“ nije nimalo olakšao incident na avionu takođe japanske kompanije Japan erlajns (JAL), kada je 7. januara u praznom avionu na bostonskom aerodromu izbio požar na akumulatoru, koji je potom i eksplodirao. Po izdavanju zabrane od FAA, usvojilo ju je i evropsko regulatorno telo EASA i usledilo je prizemljenje svih 49 do sada isporučenih aviona ovog tipa u flotama američkog Junajted erlajnsa (United Airlines), poljskog LOT-a, čileanskog LAN-a, Er Indije (Air India), Katar ervejza (Qatar Airways) i „etiopijana“ (Ethiopian).

„Boing 787 drimlajner“ je putnički avion srednjeg kapaciteta i dugog doleta. Može poneti do 300 putnika na destinacije preko 15.000 kilometara. Pogone ga dva motora, a naručioci mogu birati između Dženeral elektrik i Rols rojs modela. Tokom projektovanja i izrade „787“ primenjene su mnoge tehnološke novotarije i – pogotovo u vreme projektovanja – inventivna i do tada neviđena rešenja u komercijalnoj avijaciji, delimično preuzeta sa nadzvučnog „boing sonik kruzera“, koji je obustavljen usled krize u koju je zapala industrija vazdušnog saobraćaja. Više od pola mase „drimlajnera“ čine kompozitni materijali, 15 odsto titanijum, deset odsto čelik, tek petina tradicionalni aluminijum i pet odsto ostali materijali. Proizvođač tvrdi da je upotrebom kompozita uštedeo 1500 aluminijumskih ploča i između 40.000 i 50.000 zavrtnja i zakivaka, odnosno 15 do 20 tona u masi aviona. Ušteda na težini, kombinovana sa novim motorima smanjila je potrošnju goriva i emisiju štetnih gasova i zvuka za više od 20 procenata u odnosu na prethodnu generaciju aviona, o čemu je „Vreme“ već pisalo (Plastični avion iz „boingovih snova“, „Vreme“ 863, 19. jul 2007).

UPOZORENJA: Koliko privlačne i možda očaravajuće – bilo da ste putnik koji na dugme može da zatamni ili prosvetli ogromni prozor, pilot koji gleda kako avion „sve radi sam“ ili menadžer kompanije koji računa koliko miliona nečega je „drimlajner“ uštedeo, čitaj: profitirao – upravo su tehnološke inovacije, prvenstveno stepen „elektrifikacije“ novog aviona ono što je u stručnoj javnosti izazivalo priličnu zabrinutost još tokom projektovanja, a pogotovu sada posle incidenata. Pre tačno dve godine doktor nauka Beogradskog univerziteta i član Kraljevskog aeronautičkog udruženja, danas jedan od vodećih projektanata erbasovog (Airbus) tima u Bristolu, Velika Britanija, Andrija Ekmedžić, izrazio je u autorskom tekstu na vazduhoplovnom blogu tango six, svoju zabrinutost upravo „uvođenjem električnih sistema koji su bez presedana na putničkim avionima“, a sve inicirano požarom koji se dogodio tokom ispitivanja jednog od dva prototipa „drimlajnera“ novembra 2010. godine. Danas, posle novih incidenata, dr Ekmedžić pažnju usmerava na dokazano problematične baterije: „Dodatni problem je tehnologija litijum-jonskih akumulatora koji se koriste umesto nikl-kadmijumskih. Litijum-jonske baterije su u osnovi svih malih prenosnih uređaja: mobilni telefoni, svi ajped uređaji, svi tableti, većina MP3 plejera, prenosni računari itd. Ovi akumulatori mogu da skladište mnogo puta više energije nego akumulator u automobilu ili na prošlim generacijama aviona, odnosno veća im je tzv. gustina energije, što je dovelo do njihove popularnosti. Međutim, poznati problem je nestabilnost. Dodatno, ne postoji dovoljno iskustva u njihovom dugogodišnjem korišćenju u avionima, ma koliko rigorozne testove prošle baterije koje se ugrađuju u njih.“ Upitan da za „Vreme“ pojasni svoja razmišljanja, dr Andrija Ekmedžić objašnjava: „‘Boing 787’ ima mnogo noviteta u sebi: pomenuta povećana upotreba kompozitnih polimernih materijala i prebacivanje većeg broja sistema na električne. Tako se klimatizacija u putničkom prostoru obavlja električnim putem, dok je ranije to rađeno putem vazdušnog sistema uzimanjem vazduha iz mlaznih motora. Odleđivanje krila se takođe vrši električnim putem, a na ranijoj generaciji je to obavljano toplim vazduhom iz motora. Kočnice na točkovima aviona su električne, a ne hidraulične kao na prethodnim avionima – ili, na primer, na vašem automobilu. Zbog povećanja korišćenja električne energije iz svih ovih razloga, a tome treba dodati i povećanje broja i raznovrsnosti sistema za zabavu putnika, povećala se i potreba za skladištenjem električne energije tako da su uvedeni litijum-jonski akumulatori najnovije generacije, koji su očigledno problematični.“ Za razliku od „drimlajnera“, prilikom projektovanja konkurentskog „A350“, u Erbasu su „donete odluke da neke od tehnologija koje je Boing upotrebio na ‘787’ nisu dovoljno zrele za upotrebu. Tako ‘A350’ ne koristi električnu klimatizaciju, odleđivanje krila i električno kočenje, između ostalog. Po tome može da se zaključi da će verovatnoća da iskrsnu problemi na koje nailazi ‘787’ biti znatno smanjena kada ‘A350’ sledeće godine uđe u upotrebu“, zaključuje dr Andrija Ekmedžić.

U najmanje lošem scenariju po Boing, ispostaviće se da je do prepunjavanja, a potom i požara baterije došlo zbog greške u procesu proizvodnje komponenata, i „drimlajner“ će, u tom slučaju, vrlo brzo ponovo da poleti. U lošijoj varijanti, propust je načinjen u projektovanju nekog od kompleksnih avionskih sistema i bar te komponente moraju biti vraćene „nazad na crtaću tablu“, odnosno reprojektovanje i vrlo moguće ponovo sertifikovane za upotrebu… Sve to traži vreme, a vreme je, izlizana je fraza, novac. U ovom slučaju može se napraviti i prilično tačna računica koliko je to dolara ili evra koje avio-prevoznici troše da „zakrpe“ rupe nastale neletenjem dugo iščekivanih „drimlajnera“, iznajmljivanjem drugih aviona, moguće i posada ili preusmeravanjem putnika. Naravno, deo toga će na kraju da plati i Boing na ovaj ili onaj način. O – još uvek blago – zatamnjenoj slici tehnološkog savršenstva i aviona opisanog superlativima možda najbolje govori izjava prvog čoveka Katar ervejza, po odmerenosti poznatog Akbar al Bakera, posle otkaza električnog sistema ni manje ni više nego na letu „ganc novog“ „drimlajnera“ od fabrike do Dohe: „Oni (Boing) će morati da se saberu vrlo brzo – mi nećemo više da tolerišemo greške na našim avionima jer smo toliko dugo čekali na njih.“

NESREĆE: Rigorozno ili ne, „drimlajneri“ su trenutno na zemlji, ne donose profit, putnici ne uživaju u luksuzu i udobnosti, ali su – neko bi primetio – ipak živi. Što se, nažalost, ne može reći za 13 članova posade i 333 putnika tada najnovijeg „DC-10“, koji se srušio na letu 981 od Ankare preko Pariza ka Londonu 1974. godine. Razlog udesa: oštećenje sistema komandi usled dekompresije putničke kabine izazvane greškom u projektovanju sistema zatvaranja vrata za prtljag. Posle tragedije, redizajniran je sistem zatvaranja problematičnih vrata na svim avionima ovog tipa, a Mekdonel Daglas platio je više od 80 miliona dolara na ime odštete, kada je otkriveno da je nesreća mogla biti izbegnuta. Naime, posle skoro identičnog slučaja kada su otpala vrata na jednom „DC-10“ Ameriken erlajnsa, tada bez ljudskih žrtava (iz aviona je ispalo nekoliko sedišta, ali niko nije sedeo na njima), zahvaljujući lobiranju proizvođača aviona uspešno je sprečeno prizemljavanje Mekdonel Daglasovog ponosa. U pionirskim danima mlaznog vazdušnog prevoza, dok su nebom iznad porušene Evrope zujali elisni „konveri“, „lokidi“ i „daglasi“, Ujedinjeno Kraljevstvo moglo se podičiti da je prva zemlja koja ima tada revolucionarni mlazni putnički avion – „de hevilend komet“. Istorija će pokazati da je novotarija ipak preuranjeno uvedena u upotrebu: trebalo je da se dva aviona bukvalno raspadnu u vazduhu pre nego što je otkrivena za današnje pojmove početnička konstruktorska greška. Poučeni ovim i, nažalost, još mnogim tragičnim primerima iz nepunog veka težnje ka savršenstvu u formi putničkog aviona, možda će Boingovom „drimlajneru“ i njegovim putnicima ipak dugoročno prijati da „787“ manji deo svog sna odsanja na zemlji.

Dečje bolesti "drimlajnera"

Novembar 2010: tokom ispitivanja na drugom prototipu požar na instalacijama.

Novembar 2011: avion ANA zbog otkaza ne uspeva iz prvog pokušaja da izvuče glavni stajni trap.

Februar 2012: Boing pronalazi grešku na spoju dela konstrukcije aviona i oplate, proverava i popravlja je na već izrađenim „drimlajnerima“.

Jul 2012: ANA prizemljuje svoju flotu „drimlajnera“ pošto je pronađena greška u motoru „rols rojs trent“ 1000.

Jul 2012: otkaz „Dženeral elektrik GEnx-1B“ motora tokom ispitivanja na avionu.

Decembar 2012: Junajtedov „boing 787“ prinudno sleće zbog greške u električnim sistemima.

Decembar 2012: Katar ervejz privremeno prizemljuje svoje „drimlajnere“ zbog otkaza elektronike na avionu tokom isporuke iz fabrike.

Januar 2013: avionu japanske kompanije JAL parkiranom u Bostonu zapalio se i eksplodirao akumulator.

Januar 2013: prinudno sletanje „drimlajnera“ kompanije ANA zbog požara na glavnom akumulatoru.

…i izgoreli akumulatori foto: reuters
...i izgoreli akumulatori foto: reuters
STANJE STVARI: Reklama i pad akcija na berzi foto: reuters
STANJE STVARI: Reklama i pad akcija na berzi foto: reuters
foto: boeing 2011
foto: boeing 2011
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Fudbal

03.novembar 2025. I.M.

Trener Radničkog Mladen Žižović preminuo tokom utakmice u Lučanima

U 22. minutu susreta između Mladosti i Radničkog došlo je do tragedije – trener gostiju Mladen Žižović kolabirao je pored terena i preminuo uprkos pokušajima reanimacije

Evroliga

29.oktobar 2025. Novak Marković

Evroliga kao bolnica: Zašto se igrači toliko povređuju?

Košarkaška sezona samo što je počela, a evroligaški klubovi se suočavaju sa brojnim povredama. Za „Vreme" o razlozima govori čuveni kondicioni trener Vladimir Koprivica

Pripreme za EXIT

Muzika

28.oktobar 2025. I.M.

Novo poglavlje Egzita: Festival kreće na svetsku turneju iz Istre

Egzit je najavio globalnu turneju kojom počinje novo poglavlje svoje istorije. Nakon 25 godina u Novom Sadu, prvi međunarodni nastup biće u Istri, a zatim u Makedoniji, na Malti, u Egiptu, Mumbaju i Beogradu

Zabrana mobilnih telefona u školama: Funkcionalno ili ne?

Obrazovanje

28.oktobar 2025. M. L. J.

Zagrebačke osnovne škole zabranile upotrebu mobilnih telefona

Stotinu zagrebačkih osnosvnih škola zabranilo je učenicima upotrebu mobilnih telefona. Efekti su se pokazali veoma pozitivni. Kakvo je po tom pitanju stanje u Srbiji

Šengen

28.oktobar 2025. M. L. J.

Ulazak u Šengen: Mađaraska danas počinje da primenjuje novi sistem

Na graničnom prelazu Tompa-Kelebija danas počinje da se primenjuje novi sistem za ulazak u zonu Šengena EES

Komentar
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure