img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Inicijative – Dunav

Dani velike reke

22. jul 2014, 23:25 T.S
foto: miodrag bogdanović
Copied

Dunav infrastrukturno izgleda kao potpuno različita reka u različitim državama. U poslednje vreme, aktivno se radi na objedinjavanju ovog regiona, ako ništa drugo, ono bar u ekonomskom i turističkom smislu

Onaj ko odluči da par sati provede na jednom od splavova usidrenih na Dunavu, ispod Kule Nebojše, ima priliku da uživa u reci, u odličnoj hrani, u neverovatnom pogledu, ali i u mudrostima koje u knjigama teško da će naći. Saznaće, primera radi, da je „oko Dunava vazduh s vetra svežiji i hladniji nego pored Save“, ali i da „kad vidiš belu penu na dunavskim talasima, treba da bežiš na obalu“ i spremiš se za nevreme. Podnožje Kalemegdana nije, naravno, jedino mesto na kojem čovek može da čuje ovakve priče. Duž svih 2857 kilometara druge po dužini evropske reke, različiti narodi i kulture razvili su svoje poglede na Dunav i njegovo okruženje, ali i na različite načine pokušavali (i uspevali) da u njemu uživaju i da ga na pravi način iskoriste.

Već i sama dunavska statistika govori dovoljno o značaju te reke za Evropu.

U dunavskom basenu, recimo, živi više od sto miliona ljudi i govori se više od dvadeset različitih jezika. Čak četiri prestonice nalaze se baš na Dunavu – Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd. Brojne kulture razvijale su se u ovoj oblasti još pre devet hiljada godina, a smatra se da je čak 19 rimskih careva rođeno u srednjem i donjem toku Dunava. Na obalama Dunava pronađeno je više značajnih arheoloških lokaliteta, između ostalih i Lepenski vir. Stotine retkih i zaštićenih vrsta žive u Dunavu ili na njegovim obalama. Mnogo je nacionalnih parkova u svim državama kroz koje Dunav protiče, mada poznavaoci tvrde da je Dunavska delta, na ušću Dunava u Crno more, ipak nešto posebno: tu, na četiri hiljade kvadratnih kilometara i u sklopu 23 različita ekosistema, živi 300 vrsta ptica i desetine životinjskih vrsta.

Pošto izvire u Nemačkoj, teče kroz srednju i jugoistočnu Evropu, a tok završava u Rumuniji, Dunav infrastrukturno izgleda kao potpuno različita reka u različitim državama. U poslednje vreme, aktivno se ipak radi na objedinjavanju ovog regiona, ako ništa drugo, ono bar u ekonomskom i turističkom smislu, čime se između ostalog bavi i Dunavski centar za kompentenciju (DCC). Fokus teme ove organizacije su kulturno-istorijsko nasleđe, prirodno okruženje i aktivni turizam, a okuplja različite partnere (nacionalne turističke organizacije, nevladin sektor, restorani, hoteli, kampovi,…) iz deset zemalja. Činjenica da je Beograd sedište DCC-a, Srbiji omogućava jači turistički angažman, promociju na evropskom i svetskom turističkom tržištu, ali i učešće u novim regionalnim turističkim ponudama. Između ostalog, Srbija je deo značajne kulturne rute – „Put rimskih careva i Dunavski put vina“, koja je zvanični kandidat za sertifikaciju kao Kulturna ruta Saveta Evrope i inače jedina koja je formirana u ovom delu sveta. U pitanju je inače ruta koja povezuje Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku i Rumuniju, odnosno dvadeset rimskih lokaliteta i dvanaest vinskih regija koje postoje u ovim državama. Turistima zainteresovanim za ovakav tip aktivnosti, nudi se priča o životnom stilu, značaju i zaostavštini rimskih imperatora u našim krajevima, ali i praćenje kako se ukus vina od istih sorti grožđa – u zavisnosti od sunca, vetrova i terena – menja dok putujete niz Dunav.

„Za razliku od gornjeg toka Dunava, koji je razvijeno i povezano turističko tržište, u srednjem i donjem Dunavu to nije slučaj. I pored prirodnih i kulturnih atrakcija, tu nemamo dovoljno atraktivnih turističkih proizvoda niti dovoljno konkurentan sektor turizma. Zato je za početak važno raditi na tome da se pojača turistička razmena unutar regije, umesto da se isključivo radi na privlačenju stranih turista, iako na prvi pogled to izgleda kao bolja opcija“, kaže za „Vreme“ Danko Ćosić iz DCC-a. Stranaca ipak ima: to su uglavnom avanturisti koji ne očekuju razvijenu infrastrukturu, koji su kulturno radoznali i uglavnom dolaze iz Nemačke, Austrije i Holandije.

Plava Nedelja

„Blue Week“ ili, u prevodu, „Plava nedelja“, manifestacija je koja se već četiri godine organizuje u vreme proslave Dana Dunava, u organizaciji DCC-a i lokalnih partnera iz više podunavskih država. Ideja je da se i ovom manifestacijom ojača atraktivnost Dunava kao turističke destinacije i posetiocima ponudi što više inovativnih i atraktivnih sadržaja. Ove godine, priredile su je različite organizacije i institucije iz Beograda, Kladova, rumunskog grada Drobeta Turn Severina i bugarskog grada Rusa, a ukupno je prisustvovalo nekoliko hiljada ljudi.

U Rusu su 28. juna održane su izložba i degustacija vina, kao i čišćenje gradskog keja (u sklopu akcije „Do It For The Danube“, koja za cilj ima da se Dunavu, koji ljudima mnogo daje, konačno i nešto pruži). Istog dana održan je niz manifestacija na gradskom trgu u Drobeta Turnu Severinu, odakle je više stotina biciklista vozilo do „komšijskog“ Kladova, na drugoj obali Dunava. Nedelju dana kasnije, 5. jula, posetioci su u Beogradu imali priliku da degustiraju vina iz dvanaest vinskih regija, da učestvuju u Dunavskom kvizu, ali i da voze kajak od Kalemegdana do Velikog ratnog ostrva i saznaju nešto o prirodnom bogatstvu ovog dela reke.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Veštačka inteligencija

Industrija veštačke inteligencije

28.april 2026. Uroš Mitrović

Ilon Mask protiv Sema Altmana: Sudski rat za dušu veštačke inteligencije

Sukob bivših saradnika oko milijardi dolara i budućnosti OpenAI-ja seli se u sudnicu. Da li je vizija o neprofitnoj tehnologiji bila samo varka

Pompeja

28.april 2026. N.R.

Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja

Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana

Maraton u Londonu

Maraton u Londonu

27.april 2026. N. M.

Naučnici predviđali tek za 50 godina: Kako je Kenijac uspeo da obori neverovatan rekord

Kenijski atletičar Sebastijan Save ispisao je istoriju na 46. Londonskom maratonu, postavši prvi čovek koji je zvaničnu maratonsku trku završio za manje od dva sata. Naučnici su tvrdili da ovaj rezultat nije dostižan još 50 godina

Deveta titula u nizu za Crvenu zvezdu

Fudbal

27.april 2026. N. M.

Neprikosnovena Crvena zvezda: Deveta šampionska titula zaredom

Crvena zvezda je na stadionu „Rajko Mitić“ ubedljivo pobedila Partizan sa 3:0 i tako obezbedila 37. titulu šampiona Srbije, devetu u nizu

KK Partizan

Partizan

23.april 2026. Dušan Mihajilović

Životopis jednog kluba: Sve je to Partizan

Monografija „Prvih 80 godina“ posvećena košarkaškom klubu Partizan je nešto između enciklopedije i bildungsromana. Tu se ni od čega ne beži, pa ni od trauma. A posao je bio veliki – pobrojati samo te utakmice…

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure