img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma

Kratki metar za dugo trajanje

18. mart 2015, 18:52 Sonja Ćirić
Copied

Na ovogodišnjem Beogradskom festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma od 23. do 29. marta biće prikazano ukupno 150 filmova, a među njima i nova ostvarenja Želimira Žilnika, Gorana Markovića, Puriše Đorđevića i drugih

Beogradski festival dokumentarnog i kratkometražnog filma, još uvek poznatiji po starom nazivu – Martovski festival, najstarija je manifestacija ove vrste u ovom delu sveta, ali sa renomeom koji je znatno niži nego što je bio u prošlom veku. Ovogodišnje, 62. izdanje festivala prihvatilo se nemalog zadatka: da ovoj manifestaciji vrati publiku i nekadašnji ugled. Njegovi organizatori kažu da će taj cilj dostići ako festivalske filmove vidi bar 10.000 ljudi, i ako se ispostavi da je njihov novi koncept – pravi koncept.

…Koča Popović Gorana Markovića

Na ovogodišnjem Beogradskom festivalu dokumentarnog i kratkometražnog filma od 23. do 29. marta biće prikazano 150 filmova. Filmovi su svrstani u tri takmičarske selekcije: Dvorište će okupiti domaću selekciju, Vidici – regionalnu i Reflektor – međunarodnu selekciju u kojoj su najnoviji debitantski filmovi. Do sada su bila dva takmičarska programa, za domaći i strani film.

Lauš Branke Bešević Gajić

Mladen Matičević, umetnički direktor BFDKF-a, podseća: „Mi nemamo mogućnost da prikažemo sve nove i relevantne filmove sveta. Zato je osnovna namera ovogodišnjeg Festivala da se specijalizuje, da omogući pregled produkcije dokumentarnog i kratkometražnog filma iz Srbije i regiona. Na postojećim festivalima se prikaže poneki film iz Srbije, iz Hrvatske i iz drugih zemalja regiona, ali ne postoji nijedan festival koji će pružiti sliku njihove aktuelne produkcije. A ove godine, u Beogradu, u programima Dvorište i Vidici takmičiće se filmovi u po sedam kategorija: dugometražni, srednjemetražni, kratkometražni, kratki igrani, animirani, eksperimentalni i studentski film. Na primer, u ovom trenutku i Srbija i Hrvatska imaju barem po pet-šest relevantnih dugometražnih dokumentarnih filmova, i šteta je ne pokazati ih na jednom mestu.

Logbook Serbistan Želimira Žilnika

Bitan motiv ove promene koncepta je, kaže Matičević, činjenica da Srbija nema nijedan nacionalni filmski festival. „Ne postoji mesto koje će okupljati autore iz godine u godine, i koje će time valorizovati produkciju. Ako se naš koncept potvrdi u praksi, Festival će biti prilika da nacionalni dokumentarci postanu deo interesovanja javnosti. Podsetiću da su dokumentarci tema medija samo ako pobede na nekom stranom festivalu, iako činjenica da ćemo ove godine pokazati šest dugometražnih, sedam srednjemetražnih i sedam kratkometražnih dokumentarnih filmova, govori da je produkcija ove vrste filma u Srbiji izuzetno prisutna.“

Čedo, oženi me Puriše Đorđevića

Iz domaće produkcije hitovi su, svakako, nabraja Matičević, filmovi Želimira Žilnika LogBook Serbistan, Gorana Markovića Konstantin Koča Popović (videti okvir), Puriše Đorđevića Čedo, oženi me!, kao i film U mraku Gorana Stankovića, socijalna studija o životu rudara produkciono urađena kao igrani film, 2&2 Vladimira Perovića, zatim Čujte Srbi Gorana Vukčevića o Arčibaldu Rajsu koji je rađen kao istorijski filmovi BBC-ja, film Drugo ime za slobodu Slađane Topalović Nestorović o Nišliji bajkeru, Putinovom prijatelju, zatim film Ivan sa Kosova Srđana Vukajlovića o mladom obrazovanom novinaru koji želi da ostane na Kosovu, Koreni zla Želimira Gvardiola o psihološkom profilu ljudi koji su počinili zločine u porodici… „Sve su to razne životne teme koje zaslužuju da dođu do gledaoca i koje sigurno mogu da pobude interesovanje mnogih“, kaže Matičević. Po njegovim rečima, novitet ovogodišnjeg BFDKF-a je i plaćanje nadoknade autorima za učešće njihovih filmova na festivalu: „Pokušali smo da uspostavimo novi manir prema učesnicima. Pokušali smo da sve bude podređeno autoru i fokusirano na autora, a ne na festival – kao što je to uobičajeno. Smatram da je autor taj po kome se pamti festival, a ne obrnuto.“

Festival će početi dokumentarcem Goli hrvatske rediteljke Tihe K. Gudac. To je priča o strahu i sramu koje su osećali članovi rediteljkine porodice zbog dedinog boravka u golootočkom zatvoru. Bila je to tajna na kojoj je počivao život porodice, a pitanja je počela da postavlja tek unuka, rediteljka ovog filma. Film Goli je obišao sve regionalne festivale, a osvojio je nagradu Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film. Iz regionalne selekcije Vidici pomenimo i Happily Ever After Tatjane Božić, filmove Damira Čučića, Janeza Burgera, Boruta Šeparovića, Petra Krelje, Ines Tanović…

U pratećem delu Festivala biće prikazana retrospektiva relevantnih domaćih animiranih filmova načinjenih od 1949. do 1990. godine, zatim eksperimentalni filmovi prikazani nedavno u Arhivu antologijskog filma u Njujorku po izboru Miodraga Miloševića, najbolja ostvarenja koja govore o urbanom duhu Beograda, a među njima i slovenački film Vlada o nedavno preminulom muzičaru Vladi Divljanu, i Panorama, selekcija filmova koji nisu ušli u takmičarski program, ali zavređuju da budu predstavljeni festivalskoj publici.

Ovo je, kažu organizatori, nulta godina BFDKF-a, i tek sa njegovim sledećim izdanjem očekuju ostvarenje ideja začetih ove godine.

Intervju – Goran Marković, reditelj

Ko je bio Koča Popović

„On pripada onoj vrsti ljudi kojih više nema. Istrebili su ih beskrupulozni i beskarakterni. Iako ih ima, u dubokoj su ilegali, ‘daleko od razuzdane gomile’. Bio je gospodin, a danas, kao što je poznato, gospoda više ne postoji“

U takmičarskom programu Dvorište ovogodišnjeg Beogradskog festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma, biće prikazan film Gorana Markovića Konstantin Koča Popović, o nadrealisti, komunisti, vojskovođi, generalu, diplomati, potpredsedniku Jugoslavije.

„VREME„: Dokumentarac o Koči Popoviću snimili ste na predlog Filmskih novosti. Šta mislite, zašto se u poslednje vreme aktuelizuje Koča Popović?

GORAN MARKOVIĆ: Meni nije jasno zašto se o tom čoveku nije ranije govorilo. Po mome mišljenju, to je jedna od najinteresantnijih istorijskih ličnosti, o njemu ima mnoštvo podataka, postoji njegov legat u Istorijskom muzeju, on je bio jedan od najpopularnijih političara i veoma častan čovek. Možda odgovor leži u činjenici da je bio rođeni Beograđanin i, iako komunista, pripadnik građanskog sloja, vrste ljudi na čijem je uništenju u nekoliko navrata zdušno rađeno.

Koji period života Koče Popovića opisuje vaš film?

Nastojao sam da opišem njegov celokupan život, od rođenja do smrti. Naravno, u meri koju dozvoljavaju podaci o njemu. Neki periodi su ostali zamagljeni ili namerno izbrisani, kao što je njegova eventualna odgovornost u bombardovanju Leskovca i ćutanje u vezi s Golim otokom. Ali sve ostalo, ono što je zapisano ili snimljeno, nastojao sam da ubacim u film. Napominjem da mi je od svih pisanih dokumenata naročito pomogla izvanredna knjiga Dušana Čkrebića.

Da li se bavite odnosom Tito – Koča Popović u vreme pada Marka Nikezića i ostavke Mirka Tepavca?

Da, naravno. To spada u važan segment ovog filma. Pogotovu što je o tome u Filmskim novostima bilo zanimljivog materijala. I Koča i Nikezić i Tepavac, kao i jedina preživela Latinka Perović, bili su izuzetni intelektualci, što sa Brozom svakako nije bio slučaj. Pored političkih bilo je tu i psiholoških problema, slobodan sam da verujem. Neuki ljudi na vlasti uvek zaziru od obrazovanih i nastoje da za sebe obezbede prirodnu sredinu – mulj.

Ko je za nas danas Koča Popović?

On pripada onoj vrsti ljudi kojih više nema. Istrebljeni su od strane beskrupuloznih i beskarakternih. Iako ih ima, u dubokoj su ilegali, „daleko od razuzdane gomile“. Bio je gospodin, a danas, kao što je poznato, gospoda više ne postoji.

Da li film samo informiše ili i ocenjuje?

Gnušam se svake vrste propagande, ali ne mogu reći da izbor onoga što prikazujete nije sam po sebi poruka. Na kraju, moj izbor da radim film o tom čoveku takođe je neka vrsta poruke.

Kako ocenjujete našu diplomatiju u vreme Koče Popovića?

Briljantnom. Ni pre ni posle njega nismo imalo boljeg ministra inostranih poslova. Jezici, maniri, šarm a, zamislite, predstavljao je komunističku zemlju! Pored njega su kraljevi i diktatori izgledali bledo.

Neminovno pitanje: da li film otkriva neku nepoznatu činjenicu?

Ne znam da li je ono što će se videti u filmu poznato ili nije širem auditorijumu. Ja sam nastojao da sveobuhvatno predstavim njegovu ličnost, ne samo kao političara već i kao vojskovođe i umetnika. Ne treba zaboraviti da je on bio komandujući u Španskom građanskom ratu i komandant Prve proleterske brigade na jednoj, i dadaista na drugoj strani. Bio je uz to jedini komunistički rukovodilac koji je pre revolucije bio veoma bogat čovek.

Da li ste se nekad upoznali s Kočom Popovićem?

Jesam. Kada sam bio mladić, na terenima Teniskog kluba Partizan pozvao me je da igram s njim u dublu. Nije mu došao partner. Bio sam jako slab i stalno promašivao, a on mi je to zamerao. Kada sam ga, najzad, upitao da li će do kraja meča komentarisati svaki moj promašaj, odgovorio mi je: „Ja sam general. Moram da pobeđujem.“

S. Ć.
foto: a. anđić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Cenzura

22.mart 2026. S. Ć.

Seriju Srdana Golubovića gledaju u Evropi ali ne i u Srbiji

Mini serija „Apsolutnih 100“ prodata je evropskim prestižnim platformama, hvali je Le Monde, ali u Srbiji nije prikazana iako je završena 2024.

Ministarstvo kulture

22.mart 2026. Sonja Ćirić

Ministarstvo kulture: Čitaj napomenu na kraju strane

Ministarstvo kulture raspisalo je ovog meseca tri konkursa za sufinansiranje projekata, uz napomenu sitnim slovima na kraju strane u kojoj piše da sve u vezi dinamike raspisivanja konkursa zavisi od Ministarstva finansija

Prestonica kulture

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Tihi početak godine u kojoj je Leskovac Prestonica kulture

Pre nego što je uobičajeno, u Leskovcu je počela Godina kulture otvaranjem izložbe koja postoji od 2024, bez medija i atmosfere kakva priliči ovakvom događaju. Bila je to direktiva Ministarstva kulture

Film i država

21.mart 2026. Sonja Ćirić

Scenaristi: Zakon o autorskim pravima je fasadni, ne štiti stvaraoce

Nacrt zakona o autorskim pravima je fasadni zakon i ne nudi pravnu sigurnost stvaraocima koju zahtevaju direktive EU, iako je navodno rađen zbog usklađivanja sa EU, kažu scenaristi

Film i država

20.mart 2026. S. Ć.

Nacrt zakona o autorskim pravima oslanja se na zastarele EU direktive

Nacrt zakona o autorskim pravima urađen je bez konsultacije sa filmskim stvaraocima, u njemu nema ni reči o AI i ne oslanja se na najnovije direktive EU već na one iz ranijih godina

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure