

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Ovogodišnja Parada ponosa protekla je mirno, uz, naravno, angažovanje ogromnog broja policajaca. Prvi put u Beogradu održan je i Trans* ponos, još jedna parada, istog dana kad i ova "obična". Strasti su uzavrele tek nakon održanih parada, ovog puta zbog – ideologija. Parada ponosa, naime, deklarisala se kao levičarska
Blagi bože, ko bi rekao da je moguće. U Beogradu je drugu godinu zaredom održana Parada ponosa, ponovo bez većih incidenata. Čak se ni obezbeđenje Andreja Vučića i pripadnici Žandarmerije nisu potukli. Konačno možemo na miru da se bavimo LGBT pravima, a ne time koliko je glava, izloga i žardinjera polupano ili je moglo da bude polupano da vlasti nisu u zadnji čas uskočile i zabranile Paradu iz bezbednosnih razloga.
No, i dalje je umesno postaviti pitanje, isto kao i prošle godine: kud se dedoše huligani? Šta se desilo sa onima koji su skandirali „pedere u blendere“, „ubij, zakolji da peder ne postoji“, „krv će se Beogradom liti, gej parade neće biti“, i slično? Da li je moguće da su svi oni „preumili“, ili je
posredi nešto drugo? Možda je istina ono što reče pre neki dan neimenovani mudrac sa Tvitera: „Pre će Orbović (predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije, prim. nov.) da organizuje generalni štrajk sindikata protiv cene rada, nego što će vođe navijača da se zamere Vučiću.“
PROČITALI USTAV: Vlast i mediji u Srbiji tog 20. septembra širili su ljubav i toleranciju na sve strane, kao da su svi stvarno pročitali Ustav Srbije u kom stoji da Srbija podstiče duh tolerancije. Studio B prenosio je celog dana obe parade (Paradu ponosa i Trans* ponos), reporteri učesnike nazivali „ljudima koji brane svoje pravo na ljubav“, potpredsednica Vlade Srbije Kori Udovički čestitala organizatorima jer je parada bila „uspešna, kako i dolikuje modernoj državi“… Malo se izblamirala reporterka Studija B konstatacijom da među okupljenima ima i heteroseksualnih, ali čovek se uči dok je živ. Glavno smo, izgleda, pregurali: u Srbiji je moguće da se dve godine uzastopno održi Parada ponosa, a da nikom ne bude razbijena glava. Sad, što su uzrok toj razbijenoj glavi isti ovi koji se sad kunu u ljudska prava i slobodnu ljubav, šta da se radi.
Sistem, država, zakoni i većina LGBT organizacija u Srbiji ozbiljno zanemaruju trans* populaciju (asterisk stoji zbog toga što pojam obuhvata transrodne, transseksualne, transvestite, kros-dresere i čitav dalji spektar rodnih identiteta). Na primer, ogroman deo javnosti misli da se većina trans* osoba u Srbiji bavi prostitucijom. Od njih nekoliko stotina, svega 35 se bavi ovim poslom, ali eto stigme za celu populaciju. Ove godine, Gej-strejt alijansa odbila je da dodeli nagradu „Duga“ transrodnoj majorki u penziji Heleni Vuković. Najvažnije, iako Fond za obavezno zdravstveno osiguranje pokriva veći deo troškova za proces promene pola, osobe koje promene pol imaju ogroman problem sa dobijanjem novih dokumenata, naročito kada je reč o matičnom broj, jer JMBG sadrži i oznaku za pol. Zbog svega toga, organizacije (malobrojne) koje štite prava trans* osoba rešile su da se ograde od Parade ponosa i održe sopstveni skup u Pionirskom parku (Parada ponosa krenula je od zgrade Vlade Srbije na raskrsnici Nemanjine i Kneza Miloša). Mediji su ovo protumačili kao sukob unutar LGBT zajednice. Greška. Problem je u nevidljivosti i guranju trans* populacije na marginu. Odvojeni skup, istog dana, čini se kao mudar strateški potez koji povećava vidljivost ovih ljudi i skretanje pažnje na njihova prava.
BANDA CRVENA: Stvar koja se već dugo može zameriti mnogim LGBT organizacijama jeste: nijedna od njih nikada nije pokazala svoj politički stav. Ne prema ovoj ili onoj stranci, već politički stav prema svetu: da li su liberalno nastrojeni, ljube li kapitalizam ili pak više naginju ulevo. Ove godine, na Paradi ponosa, među ostalima, okupljenima se obratila Marija Perković iz organizacije „Žene u crnom“, koja je svoj govor sastavila od crtica iz govora Klare Cetkin pred Rajhstagom 1932. godine. Osim toga, program Parade ponosa 2015. uključio je odavanje pošte žrtvama fašizma i izražavanje solidarnosti sa izbeglicama sa Bliskog istoka koje se nalaze u parku kod Beogradske autobuske stanice. Klara Cetkin, antifašizam, solidarnost! Neoliberalna kuka i motika digla se odmah, valjda još za vreme šetnje tokom Parade ponosa, te su se putem pametnih telefona na društvenim mrežama zaklinjali u slobodno tržište da sledeće godine neće doći na Paradu. Pljuštao je i standardni repertoar uvreda na račun „Žena u crnom“. Odgovorio im je Adam Puškar iz Parade ponosa: „Te ‘babuskare’ su za razliku od drugih uvek stajale na strani LGBT zajednice i davale sav svoj prostor da se zajednica pojavi u javnosti, nisu kalkulisale da li će dobiti ili izgubiti glasače, nisu merile da li je politički korektno ili podobno da se podrži zajednica.“
Ah, da, javili su se i oni koji sve ovo nazivaju Vučićevom paradom.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve