img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

EU i Rusija – Propaganda i kontrapropaganda

Komandosi od papira

09. decembar 2015, 13:14 Dejan Anastasijević
foto: reuters
Copied

Iza kulisa evropskih napora da se suprotstave ruskoj propagandnoj mašini

Duboko skriven u lavirintima sedišta Evropske službe za spoljne poslove (EEAS) u Briselu, međunarodni tim eksperata za medije i propagandu vredno radi na suprotstavljanju rastućem uticaju ruskih medija na evropskom kontinentu. Ime šefa projekta je tajna, kao i sastav tima, ali naziv je poznat: to je Operativna grupa za strateške komunikacije Istok (Task Force STRATCOM-East), čije je formiranje trajalo mesecima, a konačno je počela da radi u novembru.

Za ruskog stalnog predstavnika pri EU Vladimira Čizova nema dileme o čemu je reč: „Izvršni organ EU je oformio ideološki ekvivalent Specnaca (ruski elitni komandosi) da se bori protiv izmišljene aveti“, rekao je Čižov u obraćanju članovima Evropskog parlamenta prošle nedelje. On je dodao da je STRATCOM „još jedan u nizu pokušaja rusofoba da izgrade zid otuđenja i nepoverenja između Rusije i evropskih naroda“.

U kratkom programskom dokumentu objavljenom na internet stranici EEAS-a kaže se da su ciljevi projekta promocija politike EU prema zemljama Istočnog partnerstva (bivše članice SSSR bez Rusije), jačanje medijskog okruženja u Istočnom partnerstvu i zemljama članicama EU i povećanje kapaciteta EU da predvidi i predupredi aktivnosti „spoljnog faktora“ na polju dezinformacija. „Naš cilj nije kontrapropaganda, nego podrška politici EU i identifikacija i korekcija dezinformacija“, kaže se u dokumentu. Dalje se navodi da STRATCOM-ova „mreža za razbijanje mitova“ obuhvata preko 400 eksperata, novinara, službenika, nevladinih organizacija i analitičara iz više od 30 zemalja.

Od novembra, oni koji se registruju na pomenutom sajtu mogu da dobiju uvid u nedeljni bilten STRATCOM-a, podugačku tabelu u kojoj su u vertikalnim kolonama nabrojani sažeci navodnih dezinformacija ruskih medija (npr. da SAD imaju borbene jedinice u Ukrajini), datum objavljivanja i linkovi, a na kraju kratko objašnjenje zašto to nije istina (vidi faksimil). Bilten u ovoj formi teško bi svario i profesionalni statističar, a kamoli novinar ili diplomata. O čemu je zapravo reč?

PARTNERSTVO ZA NIŠTA: Teza da ruska propaganda (ili spin, ako volite modernije izraze) ugrožava bezbednost EU i njenu spoljnu politiku prvi put je zvanično formulisana u zaključcima Evropskog saveta u martu ove godine. Tada su šefovi država i vlada članica EU naložili Visokoj predstavnici za spoljnu politiku i bezbednost Federiki Mogerini, koja je ujedno i šefica EEAS-a, da napravi plan kako da se tome suprotstavi i formira tim koji će ga sprovesti.

Izvori „Vremena“ u EU kažu da se ova ideja nimalo nije svidela ni Mogerinijevoj ni nekim zemljama članicama. „Ona je u to vreme imala previše posla posredujući u pregovorima o iranskom nuklearnom programu i u briselskom dijalogu Beograda i Prištine da bi se uključivala u nekakav medijski rat sa Rusima“, objašnjava jedan briselski diplomata. Kad je postalo jasno da članice istovremeno nisu spremne da EEAS-u odobre bilo kakva sredstva i resurse za ovaj projekat, Mogerini je vratila loptu u njihovo dvorište i zatražila da same delegiraju i plaćaju članove tima STRATCOM-a, a njeni eksperti su samo sačinili radni plan i program citiran na početku ovog teksta. Što bi rekao Ostab Bender: „Ideje naše – benzin vaš.“

RUSKI PANDAN CNN-u: Russia Today

Odziv je, kažu u Briselu, bio mešovit. Neke zemlje članice, kao Španija, Italija i Portugalija, bile su potpuno nezainteresovane da na bilo koji način učestvuju u projektu, dok su druge prebacile manje neophodne članove svojih misija na rad u STRATCOM (za istu platu). Nemačka, čijom spoljnom politikom dominiraju socijaldemokrate, bila je mišljenja da bi formiranje grupe samo izazvalo probleme u dijalogu sa Rusima, dok je Velika Britanija, koja se sprema za referendum o izlasku iz EU, bila uglavnom indiferentna, mada je poslala jednog bivšeg diplomatu. Tek nekolicina članica sa istočnog ruba EU koje su sa Rusijom imale neprijatna istorijska iskustva, kao što su Poljska i Češka, poslale su ozbiljnije stručnjake.

Rezultat je, uprkos zvučnom imenu, koje zaista asocira na nekakvu specijalnu vojnu jedinicu, tim od svega desetak ljudi sačinjen od birokrata, diplomata i bivših novinara, koji se teško mogu uporediti sa strašnim Specnacom. A šta je sa onom „mrežom za razbijanje mitova“ od preko 400 članova? „To su naši partneri, koji sa nama sarađuju volonterski i šalju STRATCOM-u informacije, a oni to obrađuju i plasiraju u nedeljni bilten“, kaže briselski izvor „Vremena“ i objašnjava da, s obzirom na to da STRATCOM uopšte nema budžet, partneri rade besplatno.

BALKANSKI ŠPIJUNI: Jedna od stvari koje upadaju u oči u programskom dokumentu STRATCOM-a

je ono čega nema: pominju se samo zemlje članice EU i Istočnog partnerstva, ali nema ni reči o kandidatima i aspirantima za članstvo u EU, kao što su Srbija i veći deo Zapadnog Balkana. Upitan zašto je to tako, funkcioner EU blisko upoznat sa radom STRATCOM-a rekao je vašem izveštaču da su toga postali svesni tek nakon što je program rada sastavljen i da je sada kasno da se on menja. „Treba imati u vidu da samo jedan deo članica EU doživljava Rusiju kao pretnju, a njih prvenstveno brine situacija u neposrednom okruženju Rusije, pa su koncentrisani na Ukrajinu, Belorusiju i baltičke zemlje“, objašnjava on.

Izvor „Vremena“ u Briselu dalje je naveo da su u STRATCOM-u svesni sve jačeg uticaja Rusije na Balkanu, ali da nemaju ni osoblja ni sredstava da se angažuju. Na pitanje da li u okviru pomenute mreže od 400 eksperata i novinara ima nekoga iz Srbije ili iz okruženja, odgovara odrečno: „Tim se oslanja na informacije koje dobija iz diplomatskih predstavništava EU u regionu, ali sa tamošnjim medijima i nevladinim organizacijama ne komunicira direktno“, kaže on. Na pitanje zašto ne pokušavaju da ostvare kontakte, odgovara da u STRATCOM-u vlada uverenje da su Rusi obaveštajno toliko „izbušili“ medijski i nevladin sektor u Srbiji i okruženju da se nikome ne može verovati da nije ruski špijun.

Tako se zadesilo da će Srbiju, bar za sada, mimoilaziti uobičajena uloga da bude poprište „igre senki“ u okviru propagandnog rata između EU i Rusije, što je verovatno dobro. Ali kada se pogleda kako je STRATCOM nastao i kako je ustrojen, jasno je da je za EU taj rat ionako već izgubljen.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Posledice izraelskog bombardovanja u Bejrutu

Bliski istok

28.mart 2026. Dženifer Holajs / Sara Hteit / DW

Haos u Libanu: Zemlja propada u sukobu Izraela i Hezbolaha

Dok bombe razaraju jug Libana, civili plaćaju najveću cenu, a region klizi ka još dubljem haosu i novom talasu izbeglica

Ukrajinski vojnici

SAD

27.mart 2026. N. M.

Deportacija Ukrajinca iz SAD: Iz Pitsburga pravo na istočni front

Ogroman broj Ukrajinaca deportovanih iz SAD završava direktno na frontu. Ukrajinska vojska se suočava sa ogromnim brojem dezertera, oko dva miliona regruta izbegava služenje vojske u ratnim uslovima

Rat na Bliskom istoku

27.mart 2026. A. I.

Sa kojim ciljem se američke specijalne jedinice raspoređuju na domet Irana

Zauzimanje ostrva u Persijskom zalivu ili postrojenja za bogaćenje uranijuma? Obezbeđivanje plovnosti Ormuskog moreuza? Kako bi izgledala akcija specijalnih jedinica koje Donald Tramp gomila u dometu Irana

Vremenske nepogode

27.mart 2026. B. B.

Kataklizma u Evropi: Snežna oluja, vetrovi preko sto kilometara na sat

Širom Evrope duvaju orkanski vetrovi koji pričinjavaju veliku štetu. Pada i sneg. Na snazi je crveni meteo-alarm

Iran

27.mart 2026. Metju Pirson (DW)

Da li Iran ima dovoljno raketa za nastavak rata?

S obzirom na to da zalihe raketa Irana nisu bile javno dostupne ni pre ovog sukoba, teško je tačno reći koje rakete Iran ima i ima li ih dovoljno za nastavak rata

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure