Šesti međunarodni ComicCon u Kragujevcu o trenutnoj situaciji i problemima devete umetnosti, u znaku tridesetogodišnjeg Dilana Doga
Međunarodna strip konferencija Kragujevac ComicCon (1–3. jula), jedan je od šest najpoznatijih strip-festivala u Srbiji. Osnovala ga je pre šest godina nekolicina strip-entuzijasta iz udruženja „Svet stripa“, namerno u Kragujevcu, kako bi javnost suočila sa činjenicom da je tokom Kongresa kulturne akcije 1971. godine javno spaljeno sve što je proglašeno šund literaturom pa i licencna izdanja stripova o Tarzanu.
Kragujevac je lomaču zamenio festivalom čiji je koncept godinama isti – izložbe, serije tribina, štandovi izdavača, druženje sa umetnicima i specijalnim gostima, berza stripa, časovi crtanja. Festival su otvorili Nebojša Vesović ispred „Sveta stripa“, Zoran Đukanović, strip-kritičar i esejista iz Holandije, i potpisnik ovih redova. Autori, izdavači i učesnici Festivala raznih profila oslikali su najvažnije segmente aktuelnosti iz sveta stripa u Srbiji. Posebnu pažnju publike privukla je tribina o pomenutom paljenju stripova, zato što se pretvorila u raspravu o učešću stripa i umetnika u važnim političkim dešavanjima, sa posebnim osvrtom na sadašnju, naizgled beznadežnu političku situaciju i medijsku cenzuru.
Izdavači stripova su predstavljali programe i buduća izdanja svojih kuća. Novosadski Komiko je, na primer, predstavio drugi omnibus Didijea Komesa, belgijskog umetnika, i Skim, grafički roman kanadskih umetnica Mariko i Džilijan Tamaki. Izdavačka kuća Veseli četvrtak je najavila ediciju Veliki Teks koja u Italiji objavljuje radove nekih od najcenjenijih autora devete umetnosti, odnosno njen prvi broj – album Dolina straha Roberta Raviole, domaćoj publici poznatijeg kao Magnus, koji se često u fanovskoj i kritičarskoj zajednici veliča kao njegov najbolji rad na stripu. Izdavačka kuća Besna kobila je predstavila najnoviji grafički roman Morski vuk Rifa Rebsa, slobodnu adaptaciju istoimenog romana Džeka Londona, i najavila do kraja godine višestruko nagrađivan strip iz devedesetih kanadskog umetnika Seta – It’s a good life, if you don’t weaken. Beogradski Darkwood je akcentovao prvo izdanje Deadpoola u Srbiji, i tako dalje. Učesnici nekoliko tribina su isticali „Vreme“ kao jedan od retkih medija koji se ozbiljno bave devetom umetnošću, njenom kritikom i promocijom.
Ovogodišnji ComicCon je obeležio tridesetogodišnjicu Dilana Doga: uz pomoć Veselog četvrtka, srpskog izdavača ovog serijala, realizovan je konkurs za ilustraciju Dilana Doga, što je dobar način za popularisanje stripa kao umetnosti. Pobedio je Ivica Stevanović, ilustrator, grafički dizajner i autor stripova Ljubazni leševi i Izgubljeni slučajevi, sa ilustracijom Čajanka.
Glavni gost festivala bila je scenaristkinja Paola Barbato iz Milana, godinama jedan od nosećih stubova redakcije Dilana Doga izdavačke kuće Serđo Boneli, i autorka nekih od najzapaženijih epizoda o tom junaku (Nekropolis, Preko praga…). Barbatova je prvi put bila na Kragujevačkom festivalu pre pet godina, što rado ističe u intervjuima i statusima na Fejsbuku. Na tribinama o Dilanu Dogu isticala je promene koje je u Dilanov svet uveo Roberto Rekjoni, novi urednik redakcije Dilana Doga, kako bi prevazišao svojevrsnu stvaralačku krizu prethodnih stotinak brojeva.
Pored Paole Barbato, zvezde festivala bili su Igor Kordej, vitez reda umetnosti i književnosti (titula koju mu je 2013. dodelilo Ministarstvo kulture Francuske), njegova supruga Jana Adamović, koja se takođe više godina uspešno bavi stripom, i strip scenarista Dejan Stojiljković, trenutno najčitaniji srpski pisac. Poznati autor novinskog stripa Marko Somborac nacrtao je jednu od najzapaženijih ilustracija posvećenih festivalu, u kojoj je Dilana Doga doveo u kontekst fantoma iz Savamale i Brexita. Na festivalu su učestvovali i strip-umetnici Vlada Vesović, suosnivač Salona stripa u Beogradu, Sabahudin Muranović Muran (Priče iz Jugoslavije), Dragan Paunović (Družina Dardaneli) i drugi.
Šesti ComicCon je održan, prvi put dosad, na otvorenom – na trgu ispred Prve kragujevačke gimnazije, kako bi i na taj način istakao otvorenost ove umetnosti. Da li zbog toga ili zbog sadržaja, tek, ovogodišnji ComicCon bio je izuzetno posećen, što navodi na poznati zaključak da strip kao umetnost nema problema sa popularnošću i sa postojanjem izuzetnih stvaralaca. Ali problem postoji. Bez prisustva stripa u muzejima, školama i stručnim institucijama, njegova promocija će zavisiti od entuzijasta spremnih da organizuju događaje poput ComicCona u Kragujevcu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Izjavu ministra Selakovića da „ovu bandu treba rasturiti“ zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture doživeli su kao ličnu pretnju, a lako im je da dokažu da su sve njegove optužbe neistinite
Bivši članovi Odbora Festa o smeni su saznali iz medijskog istupa sekretarke za kulturu, i sumnjaju da će bez profesionalne strategije i analize dosadašnjih grešaka biti moguć dalji razvoj te manifestacije
Nova irska scena – “Madra Salach”, “The Scratch” i “Dove Ellis”
Herojstvo i ranjivost, pobunjenički poklič i onirička askeza, sećanja na slavne dane, ali i aktuelno osećanje sputanosti, samopouzdanje i frustracija, danas se u Irskoj kao goruće teme prelivaju sa rock pozornice na scenu inficiranu folkom. Živopisni sastavi “Madra Salach” i “The Scratch”, ili čudo od mladića Dav Elis, otvaraju teme bola i izdržljivosti, demantujući potpuno onu Džojsovu napomenu o naprslom ogledalu sluškinje kao simbolu irske umetnosti
Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet
Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države
Profesorki Jeleni Kleut uručen je otkaz. Onda je doživela najveću počast koju prosvetni radnik može da doživi – studenti su masovno ustali da je brane od svih koji nasilno ućutkavaju kritičku misao
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!